Mostarski komandant Nijaz Hodžić o Uborku: Broj oboljelih od karcinoma u Mostaru povećan za 1400 za četiri godine

Milica Bonar
Autor 20.1.2020. u 14:15

Mostarski komandant Nijaz Hodžić o Uborku: Broj oboljelih od karcinoma u Mostaru povećan za 1400 za četiri godine

Kada je Federalna inspekcija naložila da se mulj sa pročistača otpadnih voda iz južne zone Mostara ne smije odlagati na regionalnu deponiju Uborak, te da se ne može koristiti u svrhe kako je planirano projektom, mještani i članovi inicijative „Jer nas se tiče“, shvatili su da je na ovu deponiju dovezeno 6,3 tona otpadnog otrova piralena, pod krinkom komunalnog otpada. Na trećem sastanku radne grupe u prošli petak, u vezi sa traženjem rješenja za izmiještanje deponije na novu lokaciju, naloženo je da će Kantonalno ministarstvo za građenje, zajedno sa Gradskom agencijom za prostorno uređenje, odrediti najmanje pet lokacija za novo odlagalište u roku od deset dana, kada bi se ponovo na novom sastanku sa stručnim službama, trebalo povjeriti raspisivanje tendera za ispitivanje tih lokacija.

Foto: Žurnal

Deponija Uborak postala politička priča, dok je broj građana oboljelih od karcinoma u Mostaru povećan za 1400 kroz četiri godine

Nijaz Hodžić iz inicijative „Jer nas se tiče“ pojašnjava da je ovaj proces nešto sporiji, jer svaka od ponuđenih lokacije treba ispuniti 12 uslova, a potom u roku od 20 dana, gradonačelnik Mostara treba pozvati predstavnike svih stranaka, premijera kantona, te stručne službe ministarstva na zajednički sastanak.

– U prošli petak na sastanku nešto smo konačno dogovorili, i na tom sastanku ćemo donijeti odluku o daljem radu, prema federalnim ministarstvima koja su jedina nadležna za deponije koje su sanitarne, odnosno regionalne. Od deponije Uborak napravljena je  politička priča i politički problem u čijoj pozadini je nelegalnost njene građevinske dozvole. Cijelo vrijeme su oni nama tvrdili da ta lokacija posjeduje dozvole, cijelo vrijeme su nam lagali, do dan danas, da ta deponija ima urednu dokumentaciju –  ističe Hodžić.

Hodžić podsjeća na to da se čekao 4. decembar prošle godine da Federalna inspekcija zatvori deponiju „jer je nelegalna, nije više imala papira“. U međuvremenu, u oktobru firma Deponija d.o.o. je ponovo podnijela zahtjev Federalnom ministarstvu za dobivanje nove okolišne dozvole „ali za novo tijelo deponije, za novu jednu rupu, što se još uvijek čeka“, kaže Hodžić.

– Tu je Federalno ministarstvo okoliša i turizma napravilo grešku, zato mi ovo ispaštamo, zato što je odložilo donošenje rješenja dok se ne pribave dodatni papiri, a to je: da se održi javna rasprava sa lokalnim stanovništvom i da se dobije vodna saglasnost koju oni nisu imali ranije. Oni su tražili od Federalnog ministarstva da im progleda kroz prste, nisu dostavili tu dokumentaciju, i dalje ta deponija nema nikakve validne papire – Hodžić pojašnjava.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je 27. 11. 2019. godine donijelo Zaključak o prekidu postupka zbog prethodnog pitanja, a zaprimilo Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole, za Regionalni centar upravljanja otpadom „JP Deponija doo Mostar”, dana 14 .10. 2019. godine.

– Kako Regionalni centar upravljanja otpadom u skladu sa čl. 109. Zakona o vodama („Službene novine Federacije BiH“, broj: 70/06) spada u aktivnosti za koje su uvijek potrebni vodni akti, Federalno ministarstvo okoliša i turizma u skladu sa čl. 142. Zakona o upravnom postupku (¨Službene novine Federacije BiH¨, broj: 2/98 i 48/99), prekida dalji postupak do rješavanja prethodnog pitanja tj. ishodovanja vodnog akta za sanitarnu deponiju – Regionalni centar upravljanja otpadom „JP Deponija d.o.o.“, Mostar – pojašnjava Kristina Petrović, te dodaje da je u toku upravnog postupka, Federalno ministarstvo okoliša i turizma dana 06.11.2019. godine, tražilo od operatera dopunu predmetnog Zahtjeva, koja je dostavljena dana 15.11.2019. godine, a 22.11.2019. godine dostavljena i druga dopuna, međutim „bez važećeg vodnog akta“.

„Donijeli su nam otrov, piralen na tu deponiju“

Hodžić podsjeća da su još u aprilu prošle godine, članovi inicijative primijetili da „iz deponije curi nekakva crna materija, crna voda koja zagađuje potok Sušicu koji se nalazi odmah pored deponije“.

Prema njegovim riječima, prvi pokušaj ozbiljnijeg reagovanja bilo je obavještavanje nadležnih organa o tome, ali su se svi od toga ogradili.

– Rekli su da to nije njihova nadležnost, nego nadležnost deponije same. Zvali smo i stranke u Gradu Mostaru, počev od SDA, SDP-a, međutim, vodeću riječ tu vodi SDA. Oni se nikada nisu odazvali ni na jedan naš poziv, i onda smo mi to u maju objavili javno na Facebook-u i u medijima koji su nama dostupni, i onda se podigla velika prašina oko toga, a mi nismo tada znali da je na tu deponiju doveden mulj sa pročistača otpadnih voda iz južne zone Mostara, i nismo na početku reagovali – ističe Hodžić.

Dodaje da su, kada je Federalna inspekcija naložila da se mulj sa pročistača ne smije odlagati  na tu regionalnu deponiju, te da se ne može koristiti u svrhe kako je planirano projektom, a to je mogućnost njegovog korištenja u poljoprivredi, članovi inicijative i mještani „shvatili da su oni nama donijeli otrov, piralen na tu deponiju, tako da su početkom šestog mjeseca reagovali mještani, i zabranili dovoz bilo kakvog daljeg smeća na tu lokaciju“.

Petrović tvrdi da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma povodom aktuelne situacije u vezi sa radom Javnog preduzeća JP „Vodovod Mostar“, koje se bavi prečišćavanjem otpadnih voda, te raznim izjavama o sastavu mulja sa prečišćača otpadnih voda,  angažovalo provjerenu i akreditiranu laboratoriju EUROINSPEKT CROATIAKONTROLE iz Hrvatske, za ispitivanje hemijskog sastava mulja sa prečišćača otpadnih voda, tj. za ispitivanje prisustva PCB-a, odnosno piralena.

– Analizom dehidriranog mulja sa prečistača otpadnih voda u Mostaru u laboratoriji EUROINSPEKT CROATIAKONTROLE i dobijenih rezultata na osnovu te analize, utvrđeno je da je sadržaj  teških metala i PCB-a (polihloriranih bifenila) izraženi u mg/kg znatno ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti. U Pravilniku o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja (Službene novine Federacije BIH, broj 72/09),  najviše dozvoljene količine PCB (polihloriranih bifenila) u mulju iz gradskih otpadnih voda suhe tvari mogu iznositi 0,05 mg/kg – kaže Petrović te dodaje da je analizom utvrđeno da je sadržaj PCB  manji od 0,01 mg/kg.

Bh. vlast nezainteresovana, građani umiru

– Nažalost možemo sa sigurnošću utvrditi da poslijeratna vlast u BiH nije zainteresovana za razvojne programe, te da 15 godina nakon usvajanja Nacionalnog akcionog plana za okoliš Bosne i Hercegovine (NEAP) 2004. godine, nije vidljiv bitan napredak u oblasti očuvanja okoliša – smatra stručnjak za turizam Zoran Bibanović.

Navodi da je kao predstavnik jedine nevladine organizacije (NVO Wigwam) imao čast da sudjeluje u izradi Nacionalnog akcionog plana za okoliš Bosne i Hercegovine – NEAP 2004., koji je jedini plan koji je uopće donesen od rata naovamo na nivou Bosne i Hercegovine.

– Nakon usvajanja NEAP-a bio sam tehnički organizator putovanja bosanskohercegovačke delegacije u Italiju kada smo posjetili referentnu rimsku agenciju za okoliš – ističe Bibanović i dodaje da je to bila prilika da se delegacija BiH i delegacije entitetskih ministarstava zaduženih za okoliš, uvjere koliko dramatično zaostajemo za EU praksom u oblasti očuvanja okoliša.

Hodžić ističe da je u vremenu kada je Mostar već bio na kandidatskoj listi za dobivanje kandidature za Evropsku prijestolnicu kulture, pripisano inicijativi „Jer nas se tiče“, to što Grad Mostar nije prošao takvu kandidaturu.

– To nije tačno i nema veze s tim. Mi smo u međuvremenu dobili izvještaj Kantonalnog ministarstva zdravstva. 2014. godine je bilo 280 lica oboljelih od raka u Gradu Mostaru, a 2018. godine ima ih 1680, a sad ih ima znatno više. Jedan od problema i uzroka je i ta sama deponija. Mi iz tog razloga smo ustali da se borimo protiv deponije, naše komšije, naši prijatelji uglavnom umiru od karcinoma, i možete to vidjeti po grobljima u tom naselju Bijelom Polju, ljudi uglavnom umiru od karcinoma – tvrdi Hodžić.

Bibanović navodi da je nominovanje gradova Mostar i Banjaluka za titulu Evropske prijestolnice kulture za 2024. godinu, bila veoma žalosna ideja iz svima općepoznatih razloga, izuzev upravama navedenih gradova.

– Bilo bi sjajno da je samo rad deponije Uborak u Mostaru bez okolišne dozvole problem za nominiranje. U obzir se mora uzeti i činjenica da je Mostar vjerovatno jedini grad u Evropi u kojem se u tri izborna ciklusa ne održavaju lokalni izbori i da grad nema demokratski izabrano gradsko vijeće. Također,  grad Mostar, kao doduše i mnoge druge sredine u Bosni i Hercegovini, su prema svijetu okrenule rušilačko lice kulture što je vidljivo u odnosu prema svojim ugroženim nacionalnim spomenicima – ističe Bibanović te dodaje da pomenuto imaju u vidu i institucije EU koje od 2005. godine, aktivno učestvuju u procesu kandidiranja i izbora gradova za navedenu titulu.

Hodžić tvrdi da neće dozvoliti dalje odlaganje otpada, kao ni da Federalno ministarstvo izda nove dozvole za tu lokaciju, sve dok se ne odredi nova lokacija koja će biti urađena u najkraćem roku.

– O pitanju naše krivice za kandidaturu Grada Mostara za Evropsku prijestolnicu kulture, te priče su gluposti, a reći ću vam još jedan podatak o tome. Vi znate da grad Mostar ima na desetine skakača sa Starog Mosta, i već desetak godina ne može se raditi na podmlatku skakača, zbog toga što svake godine kada dođe sezona kupanja, Kantonalno ministarstvo za zdravstvo uputi apel i zabranu kupanja u rijeci Neretvi zbog higijenske neispravnosti vode – pojašnjava Hodžić i dodaje da to nije priča od jučer, već da se desetine godina ponavlja, te da su se i on i građani, sve vrijeme pitali zbog čega je to tako, iako su i kolektori za otpadne vode napravljeni.

Ove godine, međutim, ponovo je donesena odluka da se zabrani kupanje, što je, koliko nam je poznato, da su iznad Mostara gradovi Jablanica i Konjic, popriličan problem količinskog odlaganja svog tog otpada, upozorava Hodžić.

– Također, ima puno kilometara da Neretva proteče i da se pročisti svojim tokom do Mostara, te se stanovnici ne mogu kupati u rijeci Neretvi na području grada Mostara zbog deponije koja curi, pušta procjedne vode u potok Sušicu i dalje u Neretvu. Mostar ne može biti bez skakača, na stotine i stotine skokova se napravi sa Starog Mosta ljeti. Deponija Uborak je najveći uzročnik tog zagađenja  stoposto – ističe Hodžić te dodaje da smo u novembru prošle godine imali priliku vidjeti da je Slovenija vratila kontingent mandarina koje je uvezla iz Hrvatske odnosno iz Opuzena, jer su bile kancerogene, te da smo zbog spoznaje da su „ovdje ogromne površine pod vinogradima, voćnjacima, pod poluplanskim proizvodima, cijela BiH to jede, i šire naravno, sigurni da se ne truje samo Mostar, nego cijela dolina Neretve, sve do mora“.

(Milica Bonar, Interview.ba)

Milica Bonar
Autor 20.1.2020. u 14:15

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija