Pismo sa sjevera iz Norveške: KRIZA VLADAJUĆE PARTIJE NIJE POREMETILA SVAKODNEVICU

Fahro Konjhodžić
Autor 22.1.2020. u 12:55

Pismo sa sjevera iz Norveške: KRIZA VLADAJUĆE PARTIJE NIJE POREMETILA SVAKODNEVICU

Oslo, glavna ulica – foto: Fahro Konjhodžić

Početak ove sedmice donio je politički potres u vladajućoj koaliciji u Norveškoj. Jedan od partnera vladajuće partije Desni, oni koji se na političkom spektru ubrajaju u ultradesne, Partija napretka, donijela je odluku da istupi iz te plavomodre koalicije. Razlog je neslaganje oko repatrijacije – povratka žene koja je bila supruga jednog vojnika u tzv. ISIL, aktualna vlada je odobrila povratak te žene i njene djece iz Sirije. Naprednjaci smatraju da je trebalo omogućiti povratak samo djeci, a ne i njihovoj majci. U Norveškoj je pristupanje grupaciji ISIL zakonski kažnjivo, i svi oni koji su pristupali tamo, smatraju se teroristima i automatski se svrstaju u teroriste, opasne po sigurnost države. Žena, koju, norveški mediji nazivaju IS Kvinne (IS Žena), je u istražnom pritvoru, a djeca su smještena u odgovarajuće institucije.

Erna Solberg 

Šta će se dalje dešavati u političkom životu, još je neizvjesno. Vlada nije podnijela ostavku, dakle nije pala, kako pišu neki bh. mediji. U ovom trenutku se vode razgovori i slaže politička kabala da se formira manjinska vlada, od partija koje su ostale u vlasti. Pored Partije Desni (Hoeyre), u vlasti su još i partija «Venstre» – lijevi, koji se smatraju liberalno građanskom strankom i KRF (Demokrišćani). Prema pisanjima norveških medija izvjesno je da će manjinska vlada nastaviti s poslom. Naprednjaci obećavaju da će biti konstruktivna i žestoka opozicija. Povjerenje ovoj partiji, prema anketama koje se povremeno rade je bilo u konstantnom padu. Međutim, nakon izlaza iz vlasti to povjerenje njenih glasača se drastično popravilo. Na posljednjim mjerenjima ova partija je dostigla do 14,6 posto povjerenja, a u prethodnim, je imala samo 5,6 posto.

Ako vodeća vladajuća partija Desni uspije formirati manjinsku vladu, očekuje se da će naredna godina, koja je tek počela, biti veoma burna.

Zanimljivo je da ovi politički potresi nisu mnogo poremetili norvešku svakodnevicu. Pisanje u medijima je već jenjalo, napisa o ovoj temi je sve manje. Trenutno je u fokusu zabrinutost za zdravstveno stanje djece koja su prebačena u Norvešku iz Sirije.

Trenutna top tema je popularnost imena koja se daju novorođenim. Tako su u protekloj godini djevojčice nazivane imenom Emma njih 393. Slijede Norma, Sofie/ Sophie/ i Ela. Novo ime na top listi za djevojčice je Ada.

Kod novorođenih dječaka, ime na vrhu je Jakob ili Jacob, koje su ponijeli njih 423. Slijede Lukas ili Lucas, pa onda nekoliko varijanti imena Filip.

Ono što je, možda dobro istaknuti da ovdje nema previše vijesti iz političkog djelovanja, a još manje onih zapjenjenih napisa o konkretnim političarima kao kod nas. Norvežani nemaju svoje dodike, čoviće, izetbegoviće ili komšiće. Djela su važnija od političkih izjava i priča kojih su prepuni naši mediji. Zbog toga nije niti veliko čudo da ljudi odlaze iz naše, politikom kontaminirane zemlje.

Fahro Konjhodžić
Autor 22.1.2020. u 12:55

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija