Historičari iz regije radili na Deklaraciji ‘Odbranimo istoriju’
Povezani članci
- Nedim Jahić: Izetbegović treba biti u Grabovici 9. septembra!
- Dritan Abazović jasno podržao Otvoreni Balkan: To nije Vučićeva “Velika Srbija”
- Video: Haos u Beogradu, sukob policije i demonstranata
- Pedeset zvaničnika u Sarajevu će protestovati zbog migranata
- Funkcije nagrade. Džepna anatomija
- Doprinosi za radnike u BiH najveći u Europi: 67 posto bruto plaće odlazi državi
Historičari iz Srbije i regionalnih država radili su na Deklaraciji “Odbranimo istoriju”, dokumentu koji je prezentiran na skupu za vikend u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju.
– Zbog toga se traži od svih struktura (historičara, političkih elita, parlamenata, sudova, ministarstava, medija, lokalnih vlasti i nastavnika historije) da se prestane manipulirati historijom.
Od historičara traže da se pridržavaju “najviših standarda u utvrđivanju činjenica i da se bore za primjenu naučnih historiografskih metoda”. Posebno mjesto u Deklaraciji ima zahtjev upućen lokalnim vlastima da škole, ulice, studentske domove i druge javne objekte ne imenuju po ličnostima koje su tokom Drugoga svjetskog rata i u posljednjim ratovima pozivale na etničku mržnju i antisemitizam te bile odgovorne za ratne zločine – ističe se.
Deklaraciju su, osim historičara, potpisale i ličnosti iz akademskog, javnog, političkog i kulturnog života.
Kako navode organizatori, Deklaracija “Odbranimo historiju” rezultat je projekta ‘Ko je prvi počeo? – Istoričari protiv revizionizma’. Bit će dostupna na sajtu Udruženja “Krokodil”, uz mogućnost online potpisivanja.
Projekt ‘Ko je prvi počeo? – Istoričari protiv revizionizma’ realiziran je u Udruženju “Krokodil” u saradnji sa organizacijom forumZFD Srbija i uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije.
– Veliki broj historičara, iz svih država nastalih na tlu SFR Jugoslavije, radio je na toj deklaraciji. Radnu grupu sačinjavali su Božo Repe, Tvrtko Jakovina, Husnija Kamberović i Milivoj Bešlin, na čelu je bila profesorica Univerziteta u Beogradu Dubravka Stojanović – navodi se.