Kome rastu plaće u BiH?

Povezani članci

• Ponovo pretresi u četiri objekta koje koristi direktor OSA-e Osman Mehmedagić
• Marko Vešović: Fašista grmi protiv fašizma
• Londonski institut: Balkanu ne preti rat, već autokrate na koje Zapad žmuri
• Esad Bajtal: Dačić cinično šuti o grčkim i ruskim hordama iz ratova 90-ih
• Zoran – Zoka Galuza raja iz Brankovca
• Podrška borbi protiv govora mržnje u BiH

Rastu plate u državnom i nižim nivoima vlasti u BiH. Vijest bi bila ohrabrujuća da je prate i zvanične mjere sa ciljem ublažavanja posljedice ekonomske krize uzrokovane ratom u Ukrajini.

Posljednja u nizu je odluka Vlade Republike Srpske (RS) 23. juna u kojoj je po hitnom postupku utvrđeno da se zaposlenima u javnim ustanovama u oblasti zdravstva i onima koji rade u javnim službama plaća poveća za 100 maraka (oko 50 eura).

Entitetska vlada nije jedina koja se odvažila na ovakvu odluku. Povećanje traže i u bh. institucijama.

Parlament BiH će 27. juna razmatrati inicijativu da se svim državnim uposlenicima poveća visina naknade sa četiri eura na šest eura, a visina naknade za prijevoz uskladi sa prosječnim povećanjem litre goriva u posljednjih godinu dana.

Za Banjalučanina Renata Rakića ne postoji nijedan razlog za takve odluke. Ovaj magistar nauka već godinama nema posao i na Birou za zapošljavanje je. Snalazi se, dodaje, “kako zna i umije”.

“Dugi niz godina nema nikakve represije prema njima, niti odgovornosti. Provodio sam vrijeme na Zapadu. Tamo ako ne opravdate svoju funkciju smijene vas”, kaže Renato za Radio Slobodna Evropa (RSE).

I Banjalučanka Jelena Malešević smatra da treba povećati naknade za topli obrok i prijevoz, “ali svima”.

“Za građane isto treba nešto izmisliti da se malo omogući da lakše žive. Stvarno svima treba povećati primanja”, smatra Malešević.

I Sarajlije za povećanje, ali građanima

Proteklih mjesec dana cijene u Bosni i Hercegovini “divljaju”.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u aprilu su porasle za 2,4 posto u odnosu na mjesec ranije.

Na godišnjem nivou zabilježen je rast od 13,2 posto.

“Vidite i sami kakva su poskupljenja, kako sve cijene rapidno rastu. Ova država sad treba da se pokaže, ako se već do sad nije pokazala. Sad neka učine prava tri-pet koraka i bit će nam koliko-toliko bolje”, ocjenjuje Sarajlija Edin za RSE.

Almir dodaje da radi u privatnom sektoru i smatra kako je opravdano povećati topli obrok i naknade za prijevoz, ali svim građanima.

“Ne samo uposlenicima u državnim institucijama koji su na državnom budžetu gdje i mi učestvujemo i uzima se od nas kroz poreze”, navodi on.

Za razliku od porasta cijena, plaće u BiH se ne mijenjaju. Prosječna neto plaća iznosi nešto više od 1.000 maraka (oko 500 eura).

Uprkos toj činjenici, prijedloga za povećanje standarda građanima, nije bilo.

Umjesto toga, u Parlament BiH poslanik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Nikola Lovrinović uputio je zahtjev za povećanje, samo zaposlenima u državnom sektoru.

U njegovoj inicijativi se navodi kako je, prema statističkim podacima, nivo cijena hrane i naftnih derivata, u porastu.

“Ovom inicijativom u određenoj mjeri ublažile bi se negativne posljedice inflacije kada je u pitanju realno smanjenje dohotka, a i poboljšao bi se materijalni status zaposlenih u institucijama BiH”, zaključuje se u Inicijativi.

Lovrinović za RSE kaže kako je cilj njegove inicijative da vidi može li Vijeće ministara BiH donijeti neki podzakonski akt, odluku ili pravilnik, i tako ograničiti povećanje toplog obroka i putnih troškova na one koji imaju najviše primanja.

“Vojnik koji dolazi iz, naprimjer, Žepča (grad oko 100 kilometara sjeverno od Sarajeva) u kasarnu Rajlovac kod Sarajeva može dobiti maksimalno 300 maraka za prijevoz. To mu s ovim cijenama benzina ne može biti dovoljno. Moja namjera je pomoći njima, a ne sebi”, kazao je Lovrinović i dodao da “u ranijim odlukama državne izvršne vlasti piše da se to mora usklađivati, ali se to ne radi”, kaže on.

Dodaje kako parlamentarci nemaju pravo na svakodnevne putne troškove, te da je njihovo radno mjesto njihova izborna jedinica.

“To se na mene ne odnosi. Naknadu za putne troškove imam pravo samo za onaj dan kada dolazim na sjednice u Sarajevo. Ministar ima pravo na naknadu za odvojeni život, ali u tom slučaju nema pravo na naknadu za putne troškove”, pojasnio je Lovrinović.

Zastupnici i ministri plaće primaju i kad ne dolaze na sjednice.

Mjesečna primanja parlamentaraca iznose između 6.000 maraka (oko 3.000 eura) do blizu 8.000 maraka (4.000 eura).

Za dvije i po godine, od januara 2019. do juna 2021. godine, na plaće i naknade zastupnika potrošeno je više od 4,4 miliona eura.

Zastupnici imaju pravo i na regres (dodatni novac koji se može isplaćivati za trošak godišnjeg odmora), ali je on posebnom odlukom smanjen na simboličnu jednu marku (pola eura).

Isto pravo imaju i zaposleni u svim institucijama na svim nivoima vlasti u BiH. Uposlenicima privatnih kompanija u BiH poslodavac može, ali ne mora isplatiti regres.

“Zakonom je predviđeno da regres uposlenim u institucijama BiH bude 60 posto prosječne plaće u BiH, ali je u zakonima potpuno nejasno kako se prosječna plaća izračunava na razini BiH. Na entitetskoj je jasno. Oni sad uposlenicima u državnim institucijama isplaćuju 300 maraka, ali je i to na štetu najbrojnijih, vojnika i policajaca”, kazao je Lovrinović i najavio da će na sjednici u ponedjeljak tražiti da se i to promijeni.

Podrška pozicije i opozicije

Šemsudin Mehmedović, zastupnik vladajuće Stranke demokratske stranke (SDA), kaže da je za svaku inicijativu kojom će se poboljšati status, ne samo zaposlenika u administraciji, već uposlenika u Oružanim snagama i sigurnosnim agencijama.

“Način na koji se to radi je populizam prije svega. Nije dobro da prije usvajanja budžeta bilo šta radimo. Nama je cilj da budžet, makar ovakav, prođe i da se poboljša status prije svega vojnika i policajaca, jer ćemo ostati bez kadra. Ljudi nam zbog niskih primanja napuštaju sva ministarstva i to nije nikakva tajna”, kazao je Mehmedović za RSE.

Saša Magazinović, zastupnik opozicijske Socijaldemokratske partije BiH (SDP), također, kaže da treba razdvojiti dvije stvari.

“Prva su plate zaposlenih u institucijama koje su izuzetno niske u poređenju s drugim institucijama. Posebno se kao primjer mogu navesti plate zaposlenih u Oružanim snagama BiH ili sigurnosnim agencijama koje su sramno niske i tu treba intervenisati. Međutim, ne smije se desiti da povećanje plata njima, za koje se i ja zalažem, znači i povećanje plata najvišim državnim funkcionerima”, naglasio je Magazinović.

Dragan Mektić, zastupnik opozicijske Srpske demokratske stranke (SDS), navodi da po njemu “nije realno bilo kakvo povećanje naknada budući da je budžet prošao proceduru u Predsjedništvu BiH i čeka na usvajanje u državnom parlamentu”.

“Za to u budžetu nisu predviđena sredstva i to je sad praktički nemoguće. Samo će se povećati plaće do osnovice koja je bila 2009. godine. Tu bi došlo do povećanja plata državnim službenicima. Međutim, ne znam hoće li oni amandmanski djelovati na budžet kad se o njemu bude raspravljalo na sjednici parlamenta”, kazao je Mektić za RSE.

Smatra da je problem, jer Fiskalno vijeće, koje čine predsjedavajući Vijeća ministara, entitetski premijeri i ministri financija BiH i entiteta i koje donosi okvirni državni budžet, nije dozvoljavalo da se poveća budžet na nivou BiH.

“Zaista mislim da su državnim službenicima male plate. Na stranu da li je prevelika administracija, a ja mislim da jeste. Ipak ti državni službenici rade i ta plata ni približno sad ne zadovoljava troškove života. Apsolutno sam protiv bilo kakvih povećanja imenovanim licima, poslanicima i ministrima”, kazao je Mektić.

Sindikat najavio nove proteste

Samostalni sindikat državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH za 27. juni, kad je zakazana i sjednica parlamenta, najavio je proteste.

Salih Karčić, predsjednik sindikata, kaže kako protest organiziraju zbog “daljnjeg ignorisanja vlastodržaca prema zaposlenima u institucijama BiH”.

“Osnovni zahtjev je da potpišemo kolektivni ugovor. Jedini u Evropi to nemamo na državnom nivou. Na nižim nivoima službenici taj ugovor imaju”, kazao je Karčić za RSE.

Kao drugi razlog navodi neusvajanje budžeta za prošlu, 2021. godinu kao ni za ovu 2022.

“I kad se usvoji budžet, u kojem nam se vraća osnovica sa 4,75 na 5,35 kakvu smo imali 2009. godine kad nam je privremeno smanjena, opet ćemo protestovati, jer to će značiti da ćemo imati 25-30 posto manju platu u odnosu na niže nivoe vlasti. Bez 6,50 ljudi ne mogu da prežive”, dodao je Karčić.

Pojašnjava kako osnovica 4,75 znači da je najniža plaća 475 maraka (oko 240 eura) kolika je danas u institucijama na državnom nivou, a 6,50 da je “minimalac” 650 maraka (325 eura), koliki je danas u entitetu Republika Srpska.

RSE