Američke agencije: U BiH će 2050. živjeti oko osam posto manje stanovništva

Povezani članci

• Danas novi protest u Sarajevu, građani traže smjenu vlasti i nabavku vakcina
• Skupština slobodne Srbije: Nova praksa Beogradskog univerziteta – sputavanje slobode govora
• Entiteti dogovorili raspodjelu 165 miliona KM prikupljenih povećanjem akciza
• Svetlana Broz: Građani u svom strahu ne vide strah onih koji se njih plaše
• LIMENA GLAZBA STOLAC
• Snežana Čongradin: Pokušaj ušutkavanja poslednjeg etičkog barometra u Srbiji

foto: Faktor.ba

Najnovije projekcije populacijskih kretanja u Evropi, izrađene na temelju statistika nekoliko utjecajnih američkih i međunarodnih institucija, za iduća desetljeća najavljuju zabrinjavajuće demografske trendove u našemu dijelu svijeta.

Ako je vjerovati procjenama koje se temelje na podacima američke Centralne obavještajne agencije (CIA), američke Trgovačke komore, američkog Ureda za popis stanovništva i Međunarodne baze podataka, do 2050. godine države evropskoga juga i jugoistoka uglavnom će postajati sve praznije, a zemlje evropskoga sjeverozapada sve napučenije ljudima. Pustinja na jugu ne temelji se na nekakvoj fantomskoj pretpostavci klimatskih promjena, nego na prirodnim trendovima i najčešćim uzročnicima svake depopulacije: iseljavanju, starenju i sve rjeđem rađanju stanovništva, piše Slobodna Dalmacija.

Zanimljivo je da se za Bosnu i Hercegovinu ne prognozira puno drastičniji manjak stanovnika od hrvatskoga: procjene pada kreću se oko osam posto.

Hrvatska će 2050. – tvrdi ova prognoza – brojiti tek oko 3.860.000 ljudi. Srbija će, s pet i pol miliona stanovnika, biti na samome dnu evropske ljestvice, s demografskim padom većim od 33 posto.

Veći gubitak nacionalnoga korpusa u Evropi predviđa se samo Litvaniji, Latviji i Moldaviji, kojima predstoje snažna iseljavanja i gubici do 40 posto stanovništva.

Crna Gora će također imati manjak od osam, a Makedonija oko četiri posto stanovništva. Jedinu svijetlu demografsku točku na Balkanu predstavlja Kosovo, kojemu se smiješi prirodni prirast od čak 17 posto (2050. bi mogli imati više od 2 miliona i 200 hiljada stanovnika).

Najnaseljenije i očito najpoželjnije evropske zemlje za život za 30-ak godina bit će Irska, Island i Luksemburg, koji će porasti od 20-ak posto pa sve do 33 posto od postojećega broja državljana.

Švedska će biti brojnija za najmanje dva milijuna ljudi, Norveška, Belgija i Švicarska za oko milion, Italija za dva, a Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo će imati od četiri do pet miliona stanovnika više nego danas. Najave porasta od oko pola miliona stanovnika odnose se i na Austriju.

Znakovita je i slutnja nadolazeće demografske katastrofe u Sloveniji, koja će, sudeći po ovome dokumentu, 2050. pasti na tek milion i pol stanovnika.

U nešto manjim postocima demografski gubici predviđaju se i u Finskoj, Danskoj, Portugalu, Češkoj, Poljskoj, Bugarskoj, Ukrajini, pa čak i Albaniji.

klix.ba