Bećirović traži ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS-a
Povezani članci
- Konačni kraj Tuđmanove stranke: HDZ-u blokirana imovina
- Država je jaka koliko su jake njene veze sa susedima
- Glasanje za gradonačelnika Mostara je moralo biti tajno, da li će OHR reagovati?
- Premijer Konaković treba obavjestiti Tužilaštvo Kantona Sarajevo, a ne medije o nezakonitostima u javnom sektoru
- Vlast nije vlasnik države
- Mislili su da su vojnici
Foto: FB
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u entitetu Republika Srpska (RS) u skladu sa Ustavom BiH i nizom konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH koje ovaj entitet nije izvršio.
Osporavajući ustavnost ovog zakona, Bećirović je zatražio od Ustavnog suda da donese Odluku o privremenoj mjeri kojom se stavlja van pravne snage ovaj zakon do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu.
Narodna skupština Republike Srpske je 28. decembra prošle godine usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u RS-u prvobitno je usvojen na sjednici entitetske Narodne skupštine u februaru 2022.
Međutim, u aprilu, neposredno uoči njegovog stupanja na snagu, suspendovao ga je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt i donio odluku da se ne provodi do odluke Ustavnog suda.
Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a nije prihvatilo ovog mjeseca zahtjev Bošnjaka za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa u Zakonu o nepokretnoj imovini.
Prema ovom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, “po sili zakona” pripada njima.
Novi zakon je po tekstu vrlo sličan prethodnom zakonskom rješenju. Novitet je odredba da se zakon ne odnosi na imovinu koja je do 31. decembra 1991. godine vođena kao imovina BiH. Naime, tada je je bila upisana kao imovina sa pravom korištenja bivše Socijalističke Republike BiH (jedne od šest republika u sastavu SFR Jugoslavije).
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005., koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown, zabranjeno je raspolaganje državnom imovinom BiH.
Zabrana važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji utvrđuje koja imovina pripada kojem nivou vlasti. Na državnom nivou taj zakon nikada nije usvojen.