Bertoncelj: Klasična životna osiguranja su posao budućnosti

Autor 11.4.2011. u 03:57

Bertoncelj: Klasična životna osiguranja su posao budućnosti

Za industriju osiguranja opet se pripremaju nove zakonske promjene, a o očekivanim rješenjima i samom sektoru govori Snježana Bertoncelj, predsjednica strukovne udruge pri HGK.

Novi zakon o osiguranju prema rokovniku Vlade i Sabora mora biti usvojen do kraja lipnja. Za redovnu proceduru čini se da baš i nema vremena, lipanj je gotovo na pragu.
Prvobitno predviđen rok bio je doista jako kratak, pogotovo što je najavljeno da se ne rade izmjene i dopune, već kroji potpuno novi zakon. Stoga je na prvom sastanku radne skupine zadužene za izradu zakona održanom prošlog tjedna u Ministarstvu financija termin odgođen na četvrto tromjesečje ove godine. To je jako dobra vijest jer bismo doista željeli imati zakon koji će biti razrađen do detalja i koji će potrajati te neće biti nužne skore izmjene.

Svi dosadašnji zakoni pisani su bez kontaktiranja struke, poslije su izvirale mnoge nelogičnosti i problemi. Hoće li se povijest ponoviti?
Radna skupina je i prije postojala, sudjelovala je u izradi zakona i upozoravala na nelogična rješenja i manjkavosti, no uvijek se radilo na brzinu i naši prijedlozi usvajani su zanemarivo. U pravilu su prihvaćane manje izmjene, ne i konkretni prijedlozi struke. Raduje me najava da će se ovaj put sustavno prolaziti kroz pojedine dijelove zakona gdje će svi sudionici, vjerujem, imati dovoljno vremena za temeljitu analizu i konstruktivne prijedloge koji će, nadam se, na kraju biti i usvojeni.

Koje promjene donosi novi zakon?
Nacrt zakona kreiran je u Ministarstvu financija i teško je govoriti jer tekst još nisam vidjela. Glavni motiv za novi zakon je stupanje na snagu novih pravila za izračun solventnosti, tzv. Solvency II. No što je zapravo Solvency II još nije posve jasno ni na razini EU. Dvojim, ne samo ja već i ostali osiguratelji, što će zapravo u zakonu pisati o Solvency II kada se još mnogo detalja treba definirati i nijedna članica EU nije pristupila izmjenama zakona. Niz je neriješenih pitanja, može se čak reći kako je sve o Solvencyju II još velika “magla”. Zato stvarno jedva čekam vidjeti što će sve u zakonu biti definirano. Pretpostavljam da će biti zadani okviri, a onda bi se detalji trebali definirati podzakonskim aktima kada za to dođe vrijeme.

Na hrvatskom tržištu nekoliko je osiguratelja, čije matice drže sam vrh tržišta EU, uvijek su se prenosila znanja i iskustva.
Bez teksta zakona teško je komentirati, no doista jedva čekam vidjeti prijedlog jer i kolege u Austriji, gdje još ne mijenjaju zakon, znatiželjno me pitaju kako ćemo definirati Solvency II. Bojim se da opet ne ponovimo pat-poziciju: zakon sada usvojimo i za godinu dana ponovno ga mijenjamo.

Što bi u odnosu na današnja rješenja novi zakon morao radikalno mijenjati?
Ono što tražimo od usvajanja aktualnog zakona promjena je uvjeta regrutiranja i licenciranja zastupnika u osiguranju. Naravno da treba provoditi nadzor rada zastupnika, međutim zakonodavac sada ne dopušta pripravnički staž, što je praksa članica EU. Ulažu se veliki novci u edukaciju zastupnika, mora se pribaviti silna “papirologija” i steći licencija kod Hanfe i tek onda osoba može početi raditi kao zastupnik, a da se zapravo praktično uopće nije suočila s poslom. Zahtjevi u smislu kvalitete za prodajnu mrežu moraju biti strogi, međutim budućem zastupniku treba dopustiti rad s mentorom 5-6 mjeseci. To je razdoblje u kojem osoba vidi je li za taj posao ili nije. Tek potom neka polaže licenciju, tako rade i Slovenci. Kod nas da bi klijentu rekli “dobar dan”, prethodno moraju steći licenciju, a kada krenu na teren, mnogi shvate da nisu za taj posao i odlaze. Gubi se silan novac, vrijeme i energija i stvaraju problemi tamo gdje ih ne bi trebalo biti.

Unutar financijske industrije dojam je da Vlada na osiguranje gleda kao na neželjeno dijete. Investirate u državne papire, a Vlada vas gura na margine i jednostranim odlukama ulazi u rezultate društava, uzima nemale novce za HZZO, za turističke zajednice…
Godinama se to stanje provlači. Raspolažemo s više od 30 mlrd. kuna aktive, od toga se oko 22 milijarde odnosi na ulaganja iz tehničkih pričuva. Sredstva matematičke pričuve životnih osiguranja iznose oko 12 milijardi kuna, od čega je u državne obveznice uloženo oko 9 milijardi kuna. Puno ulažemo u razvoj, grupacija danas zapošljava više od 11.000 djelatnika. Vrlo malo otpuštamo, dok je recesija smanjila broj zaposlenih u mnogim sektorima, kod nas nije bilo masovnih otpuštanja. Smatram da ipak ne treba jadikovati, već se promovirati i izboriti za jači status.

Što su posebno bitne zadaće za branšu?
Prva je početi se snažnije predstavljati i boriti za status grupacije, biti proaktivniji i prema javnosti i prema Vladi. Druga je više zajedništva, naime još smo rascjepkani. Pogledajte bankare, kad se trebaju izboriti za nešto, svi su zajedno i potpuno je nebitno tko je kome konkurencija. Mi u osiguranju teško zajednički nastupamo.

Koji je proizvod biznis budućnosti?
U ovoj se krizi potvrdilo da su to klasična životna osiguranja. Svi dodatni proizvodi vezani na fondove ili indekse su dobrodošle inovacije, no sigurno će u budućnosti biti još ideja za nove proizvode koje treba razvijati. Tradicionalno životno osiguranje jamči sigurniju treću životnu dob, pokriva posljedice neplaniranih situacija i bit će pokretač stabilnog razvoja branše. U neživotnim osiguranjima može se još puno napraviti za pokriće rizika fizičkih osoba.

Hrvatska industrija osiguranja krizu je, čini se, dobro svladala.
Kako je kriza krenula krajem 2008., strahovali smo. Međutim, pravila za rezervacije i ulaganja vrlo su rigorozna i ta se strogost sada pokazala dobrom. Prodaja je nešto pala, bilo je i puno otkupa polica životnih osiguranja u odnosu na prethodne godine. Nemamo velik rast kao nekada, no dvoznamenkasti rast nije mogao dugo trajati. Pred velikim izazovom su veća društva koja su dugo na tržištu i kojima sada ističu brojne police. Njima je teško prodati dovoljno novih polica da nadoknade istekle police i osiguraju rast.

Čini se da Erste osiguranje VIG koje vodite ne zna za recesiju?
Dobro nam ide, ostvarili smo lijep rast u prva tri mjeseca. Do kraja godine očekujemo rast i premije i dobiti, no reći ću da sam ipak oprezno optimistična, kao i glede cijelog tržišta.

poslovni.hr

Tagovi:
Autor 11.4.2011. u 03:57

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija