Blajburški saldo

Tamara Opačić
Autor 30.4.2022. u 14:27

Blajburški saldo

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

U posljednjih jedanaest godina Sabor je izdvojio ukupno 3.509.303,73 proračunske kune za održavanje komemoracija na Bleiburgu. Pritom je okupljanje, koje je gotovo u pravilu obilovalo ustaškom ikonografijom, na godišnjoj razini redovno financirao s 500.000 kuna, izuzev 2013., 2014. i 2015., kada je Kukuriku koalicija ukinula pokroviteljstvo nad tim događajem. Iznimka je i pandemijsko razdoblje, u kojem su troškovi zbog zabrane okupljanja bili nešto niži: 2020. iznosili su 49.303,73 kune, a 2021. godine 460.000. Temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, od Sabora smo zatražili i troškovnik za raniji period, ali nam je odgovoreno da se “sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu knjigovodstvene isprave, temeljem kojih su uneseni podaci u dnevnik i glavnu knjigu, čuvaju jedanaest godina”.

Saborsko pokroviteljstvo sporne komemoracije uvedeno je 2000. godine, i to na inicijativu vlade Ivice Račana, koji je u svom mandatu otišao na Bleiburg i tamo kleknuo. Međutim, njegov nasljednik na čelu SDP-a, Zoran Milanović, koji je i sam 2008. pohodio to mjesto, po dolasku na vlast ukinuo je financiranje pod obrazloženjem da se taj događaj pretvorio u “žalovanje za propašću NDH”. Pokroviteljstvo je ponovno uvedeno 2016. temeljem većine glasova HDZ-a, predvođenog Tomislavom Karamarkom, i njihovih tadašnjih koalicijskih partnera. Takvu odluku izglasali su odmah po dolasku na vlast, na prvoj sjednici novog predsjedništva Sabora, a ona je na snazi ostala do danas. Ovome valja dodati nepoznatu i vjerojatno pozamašnu količinu novca koju je Počasni bleiburški vod, organizator komemoracije, dobivao od lokalnih vlasti i privatnih donatora.

Izvjesno je da će i ovogodišnji iznos biti nešto niži jer je, prema svemu sudeći, komemoracija održana 18. svibnja 2019. bila posljednje masovno okupljanje održano na austrijskom tlu u znak sjećanja na stradanje kvislinških vojnika, ali i civila koje su britanski vojnici 1945. izručili partizanskim jedinicama. Kako su Novosti već pisale, Odbor za unutarnje poslove Nacionalnog vijeća austrijskog parlamenta nedavno je zatražio da se izda zabrana održavanja skupa na Bleiburgu i tako udario temelje za trajnu obustavu tamošnje komemoracije. U rezoluciji se ističe da je proustaško okupljanje protuzakonito jer se protivi članku 9. austrijskog Ustava u kojem se jasno navodi da se “Austrija mora boriti protiv svakog oblika fašizma”.

Tom dokumentu prethodio je zaključak stručne skupine, koji su činili stručnjaci iz područja prava, politologije i povijesti, uz predstavnike nadležnih austrijskih crkvenih i političkih vlasti, sastavljene na zahtjev tamošnjeg MUP-a. “Preko natpisa na memorijalnim spomenicima, zastavama i simbolima na ovom događaju te kroz službene govore odaje se počast fašističkom režimu koji je kolaborirao s nacionalsocijalistima”, piše u studiji objavljenoj krajem prošle godine. “Utoliko, ova ekspertna grupa došla je do zaključka da bi trebalo zabraniti okupljanje u obliku u kojem se ono održavalo 2019. i prije toga”, naveli su stručnjaci.

Finalnu odluku o zabrani masovne komemoracije trebale bi donijeti lokalne koruške vlasti, no za razliku od ranijih godina, javljaju austrijski mediji, tamošnja policija ove nije ni zaprimila prijavu tog skupa. “Zbog toga trenutno nemamo temelja za donošenje bilo kakve sigurnosne procjene”, potvrdile su nadležne institucije. Istovremeno je iz Sabora priopćeno da će se ovogodišnja komemoracija za “žrtve blajburške tragedije i hrvatskog Križnog puta” održati 13. i 14. svibnja na zagrebačkom Mirogoju i u Svetištu hrvatskih mučenika na Udbini. U župnoj crkvi u Bleiburgu ipak će se služiti misa, dok će hrvatski veleposlanik Daniel Glunčić na obližnjem spomeniku položiti vijenac.

portalnovosti.com

Tagovi:
Tamara Opačić
Autor 30.4.2022. u 14:27