CIVILNI SEKTOR PALI CRVENI ALARM: Sprema se „transparentna krađa“ izbora

Adis Nadarević
Autor 7.10.2020. u 13:30

CIVILNI SEKTOR PALI CRVENI ALARM: Sprema se „transparentna krađa“ izbora

Jedan od 59 one-man političkih subjekata koji nastupaju na izborima za gradsku skupštinu Doboja je i „Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu“. Osim u Doboju, čini se kako je ova stranka odlučna da se uhvati ukoštac i sa lokalnim problemima koji muče Čapljince i u Gradačcu, Kalesiji, Srebreniku, Tuzli, Živinicama, Livnu, Zenici, Ilijašu…

„Sprema se transparentna krađa izbora“, upozorio je u razgovoru za Inforadar predsjednik Foruma građana Tuzla i nekadašnji član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić. Prema njemu, predstojeće lokalne izbore u BiH će obilježiti drsko krivotvorenje izborne volje građana – i to pred njihovim očima.

Svjedoci smo proteklih nekoliko sedmica kako se svako malo pojavljuju informacije o umrlim osobama koje se nalaze na biračkim spiskovima, dokumentiraju se slučajevi fiktivno registriranih osoba za glasanje u inostranstvu, a poznavatelji izbornog procesa u Bosni i Hercegovini posebno upozoravaju na malverzacije u procesu formiranja biračkih odbora kao ključnog elementa koji otvara vrata izbornim krađama.

FENOMEN BIRAČKIH ODBORA

Nije važno ko glasa, važno je ko broji glasove, već je pomalo otrcana izreka koja se neutemeljeno pripisuje Josifu Visarionoviču Staljinu, ali iako se ne zna da li je Staljin ikad izgovorio ove riječi, zasigurno se zna gdje su one dobile svoj puni smisao na izborima u BiH.

Iako u prošlih nekoliko godina bilježimo sporadično spominjanje uvođenja elektronskog glasanja kao modela koji bi spriječio izborne malverzacije, jasno je da od toga neće biti ništa jer oni koji donose odluke u ovoj zemlji ni u ludilu neće odustati od sistema koji im garantuje nesportsku prednost, taman kad su ga usavršili do u tančine.


Šehić: Lokalne izbore će obilježiti drsko krivotvorenje izborne volje građana

Riječ je, naravno, o sistemu po kojem se formiraju birački odbori i koji je još jedan primjer kako su naše političke stranke uspjele obezvrijediti u suštini dobru reformu, a od mehanizma koji im je dat za međusobnu kontrolu i osiguranje fer izbora napraviti jedino što znaju – političku pijacu.

Naime, da bi se političkim subjektima koji učestvuju na izborima dao efikasan alat da sami eliminišu mogućnosti izbornih krađa, izbornim pravilima je određeno da same političke stranke, liste i nezavisni kandidati imenuju svoje predstavnike u biračke odbore po redoslijedu utvrđenom žrijebanjem. Ideja je bila da na taj način u duhu demokratije i pluralizma kandidati jedni druge neutrališu već pri samom pokušaju da prilikom brojanja glasova izvedu neki marifetluk.

No, kao i sve druge reforme koje je u BiH provodila međunarodna zajednica, i ova je imala jedan bitan nedostatak – u startu se krenulo sa pogrešnom pretpostavkom da u ovoj zemlji žive razumni i odgovorni ljudi kojima je stalo do demokratskog prosperiteta njihove države i lokalne zajednice.

I baš kao što je, recimo, ideja da BiH sa niskim izbornim pragom dobije razvijen politički pluralizam dovela do fenomena „političkih papaka“ kao paradigme političke trgovine, tako se i imenovanje biračkih odbora svelo na već spomenutu pijacu.

Mehanizam te pijace je jednostavan: na izbore u lokalnim zajednicama se prijavljuju stranke koje nemaju realan interes za političko djelovanje u njima, i potom trguju mjestima u biračkim odborima koja su im pripala. Ta trgovina može biti klasična trampa, gdje stranke mjesta u jednoj općini/gradu zamijene sa nekom drugom strankom za mjesta u drugoj općini/gradu, a postoje svjedočenja prema kojima se mjesta u biračkim odborima i prodaju, pa tako – prema poznavateljima ovih procesa – jedna mala stranka može za mjesta u biračkim odborima inkasirati i više desetina hiljada maraka.

Šehić kaže kako je dobar dio problema u nepostojanju državnog zakona o političkom organizovanju.

„Potrebno je donijeti pravila koja bi onemogućila strankama da se prijavljuju za izbore u mjestima u kojima niti nemaju lokalne ogranke, ili uvesti neki vremenski rok u kojem bi stranke trebale djelovati na nekom prostoru prije nego što steknu pravo da se prijave za izbore“, objašnjava nekadašnji član CIK-a.

BORBA ZA HRVATE – TAMO GDJE IH NEMA

Da je možda potrebno pooštriti uslove po kojima se stranke, liste i nezavisni kandidati mogu prijaviti za izbore, i da smo možda otišli predaleko u pluralizmu, pokazuje primjer Doboja, gdje je za novembarske izbore registrirano čak 85 (slovima: osamdeset i pet!) političkih subjekata. Od toga, samo njih 20 imaju više od dva kandidata na svojim listama, a 65 je nezavisnih kandidata ili stranaka sa po jednim ili dva kandidata za skupštinu grada.


Grad Doboj: Čak 85 političkih subjekata registrirano za izbore

Jedan od 59 one-man političkih subjekata koji nastupaju na izborima za gradsku skupštinu Doboja jeste i Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu.

Osim u Doboju, čini se kako je ova stranka odlučna da se uhvati ukoštac i sa lokalnim problemima koji muče Čapljince i u Gradačcu, Kalesiji, Srebreniku, Tuzli, Živinicama, Livnu, Zenici, kao i u općinama Ilijaš, Stari Grad i Novi Grad. Nije baš jasno zašto je ČNS-ČUS fokusirana na TK i KS a ne brine o Čapljincima u Krajini, srednjoj Bosni ili Podrinju. Isto tako, nejasno je zašto ova lokalna stranka nema ogranke u općinama koje graniče sa Čapljinom.

Zanimljiv je i primjer stranke HDZ 1990. Ova u načelu hrvatska stranka i članica Hrvatskog narodnog sabora BiH demonstrira brigu o Hrvatima u Semberiji do te mjere da je istaknula kandidate i u Ugljeviku, u kojem se kao Hrvati na popisu 2013. godine izjasnilo 0,3% stanovništva, zatim i u Zvorniku, gdje je Hrvata oko 0,2%, te čak i u Šekovićima, općini sa oko 7.000 stanovnika i – osam Hrvata.


Foto: HDZ 1990 ide „u borbu“ za osam Hrvata

Još jedan zbunjujući primjer jesu i Zavičajni socijaldemokrati Mile Marčete, za koje nije jasno na koji zavičaj se misli u imenu stranke pošto imaju po jednog kandidata na listama i u Krajini i u Posavini i u Semberiji i u Hercegovini

Pažnju privlače i politički subjekti Lijevo krilo, Krug, Re-Balans i Novo doba, koji su se prijavili za nastup u po tridesetak općina sa po jednim kandidatom. Nekom koincidencijom, općine i gradovi u kojima nastupaju ove male ali ambiciozne stranke se uglavnom poklapaju.

U svakom slučaju, valja istaći da su sve ovo primjeri sasvim legalnog i legitimnog djelovanja u skladu sa pravilima koje propisuje sadašnji Izborni zakon u BiH. Za nadati se da će posmatrači na biračkim mjestima otvoriti četvore oči i da će razne organizacije i koalicije koje će nadgledati izborni proces opravdati svrhu svog postojanja.

Iako mnogi dovode u pitanje rezultate djelovanje ovih organizacija, može se sigurno reći da one možda nisu spriječile izborne krađe, ali i da bi bez njih tih krađa zasigurno bilo daleko više.

„Rješenje koje bi bilo moguće već sad postići bi bilo u tome da članovi biračkih odbora pokažu da su svjesni šta izbori znače za njihovu zajednicu i da je krivotvorenje izborne volje građana težak prekršaj“, kaže Vehid Šehić.

U prevodu – čini se kako nam nema spasa.

inforadar.ba

Adis Nadarević
Autor 7.10.2020. u 13:30

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija