Članica izborne komisije u BiH pod policijskom zaštitom

Povezani članci

• Izložba Lejle Ćehajić u ponedjeljak u Zvonu
• Nikola Visković: Volim Europu i želim je onakvu kakvom su je zamislili Erazmo i Nietzsche
• Restart za Bosnu i Hercegovinu: jačati demokrate, oduzeti moć etnokartelima
• Zagreb Pride poziva na borbu protiv fake newsa i govora mržnje u programu Hrvatske televizije
• Beogradska duga ruka
• Svetislav Basara: Ugrožena je nacionalna supstanca

foto: youtube.com

Vanja Bjelica-Prutina, članica Centralne izborne komisije (CIK) BiH, dobila je policijsku zaštitu u srijedu, 12. oktobra, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa Mirsad Vilić, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH.

Policijsko obezbjeđenje joj je dodijeljeno nakon što su policijske agencije procijenile da je ugrožena njena sigurnost.

Direkcija je, pored ostalog, zadužena za fizičku zaštitu zvaničnika u BiH.

Zahtjev Direkciji uputio je predsjednik CIK-a BiH Suad Arnautović. Razlog je što je na sjednici 11. oktobra članica CIK-a BiH Vanja Bjelica-Prutina kazala kako strahuje za vlastiti život i život malodobnog djeteta.

To je potkrijepila izjavom predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata i kandidata za predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, koji ju je nazvao “rušiteljicom Republike Srpske”.

“Smatram da sam ja kao ranjiva, kao žena, kao samohrana majka, upravo ja stavljena pod najveći pritisak. U sredini u kojoj ja živim, a živim u RS, stvara se neprijateljsko okruženje protiv mene. Izjavama koje je dao kandidat za predsjednika Republike Srpske se meni direktno stavlja meta na čelo. Strahujem za svoje dijete kad ide i vraća se iz škole”, kazala je, pored ostalog, Bjelica-Prutina.

Dodik je dodatno predsjednika CIK-a BiH Suada Arnautovića nazvao “antisrbinom” nakon što je CIK-a BiH sa šest glasova “za” i jednim glasom “protiv”, naredio ponovno kontrolno brojanje glasova za predsjednika i potpredsjednike tog entiteta zbog sumnji u izborne nepravilnosti.

Diskriminacija na osnovu spola

Prema saznanjima članice CIK-a BiH Vanje Bjelica-Prutina, još uvijek nisu podnesene krivične prijave protiv Milorada Dodika zbog spomenutih izjava.

“Ja zaista ne znam šta će dalje biti. Ne znam u ovom trenutku hoću li ja lično podnijeti krivičnu prijavu”, kaže Vanja Bjelica-Prutina za Radio Slobodna Evropa.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je 12. oktobra osudio prijetnje i osobne napade na članove CIK-a BiH, te pozvao na odgovarajuću reakciju nadležnih institucija.

Istovremeno, članica CIK-a Bjelica-Prutina navodi i da su ona i druge članice CIK-a BiH “diskriminisane na osnovu pola”, te da su u više navrata pretrpjele različite vrste verbalnog nasilja.

To potvrđuje i predsjednik Gradske izborne komisije u Mostaru Mario Čuturić. On za RSE navodi da je predsjednica drugog biračkog mjesta u tom gradu prijavila da ju je noć uoči izbora nazvala nepoznata osoba, prijetila i od nje tražila da odustane od rada u biračkom odboru.

“Mi smo to prijavili SIPA-i (Državnoj agenciji za istrage i zaštitu BiH). Mi smo kao Gradsko izborno povjerenstvo radili korektno, po zakonu i držali se svojih principa, a pritisaka na komisiju, to nam je postalo više ‘normalno'”, kazao je Čuturić za RSE.

Mustafa Arifović, predsjednik Gradske izborne komisije Zvornik, kazao je za RSE da su u tom gradu zabilježene tenzije između samih članova biračkih odbora i posmatrača.

“Na jednom biračkom mjestu jedan član biračkog odbora je provocirao predsjednicu tog odbora u smislu da nije htio da je poštuje, jer je ona bila neiskusna, a on je više puta bio član biračkog odbora i bolje je poznavao propise. Ona je zvala da intervenišemo. Htjeli smo i da ga smijenimo, ali se on onda smirio. Nije joj prijetio”, kazao je Arifović za RSE.

Fizički napad na predsjednika odbora

Tokom 2. oktobra, ali i prije i nakon tog izbornog dana, u BiH je registrirano više incidenata zbog čega je prekidano i održavanje izbora na nekim biračkim mjestima.

Na biračkom mjestu Humi u Mostaru u nedjelju, 2. oktobra, privremeno je prekinut izborni proces nakon što je napadnut predsjednik biračkog odbora.

“Policijski službenici su utvrdili da je na biračko mjesto nepozvan pristupio E. C. (27), te na ulazu u biračko mjesto fizički napao M. B., na način da ga je šakom udario u glavu i pocijepao mu košulju. Lice E. C. je lišeno slobode, a o svemu je upoznat dežurni tužilac”, kazali su za RSE iz MUP-a HNK.

Centralna izborna komisija BiH naredila je 10. oktobra da se u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu otvore vreće i ponovno prebroje svi glasački listići za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske što je zakazano za četvrtak, 13. oktobra.

Krivična odgovornost

Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencija za ravnopravnost spolova BiH pozvala je sve članice izbornih komisija da Agenciji prijave svaki slučaj koji im se desi, a za koji smatraju da je kršenje zakona o ravnopravnosti spolova.

“Agencija i gender centri ne reaguju na svaki slučaj koji se pojavi u medijima da ne bi bilo nejednakosti pred zakonom. Naš je princip kad dobijemo prijavu da utvrdimo da li je bila diskriminacija i idemo s preporukama i komunikacijama s institucijama, odnosno pojedincima”, kazala je Filipović-Hadžiabdić za RSE.

Agencija za ravnopravnost spolova u BiH godišnje zaprimi oko deset prijava za diskriminaciju po osnovu spola.

Iz Agencije navode da je za korištenje rodnih stereotipa i predrasuda, seksizma i mizoginije u javnom prostoru moguće pokretanje građanske, prekršajne i krivične odgovornosti, u ovisnosti od posljedice koju takvo ponašanje uzrokuje.

Od 2003. do 2022. godine u sudovima i tužilaštvima BiH identificirana su ukupno 204 slučaja seksualnog uznemiravanja.

Na Zakon o ravnopravnosti spolova BiH odnosila su se 53 slučaja. U tužilaštvima je podignuto 39 optužnica zbog spolne diskriminacije, a sudovi su donijeli presude u 14 predmeta.

Agencija navodi da je, prema Preporuci Vijeća Evrope iz 2019., seksizam definiran bilo koji čin, gesta, vizualni prikaz, izgovorena ili pisana riječ, praksa ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba podređena zbog svog spola, koje se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo online, sa svrhom ili učinkom kršenja urođenog dostojanstva ili prava osobe.

RSE