Drugi maj 1992., dan kada je JNA slomljena u samom centru Sarajeva
Povezani članci
- Medicinski radnici u Mostaru petu noć u šatoru: Ovo je borba za opstanak i dostojanstvo
- Željko Popović: Ja sam vodio uspješan štrajk carinika 2003. godine, a uključiti ćemo se i sada
- SMIJENJEN 1 PREMIJER, OBORENA 1 VLADA, ALI NIKO NIJE SMIJENJEN NITI PODNIO OSTAVKU ZBOG LOŠIH REZULTATA ILI IZ MORALNIH RAZLOGA
- Vlada u škripcu: sve smo bliži uvođenju poreza bankama
- Na Vracama postavljena ploča u čast ratnog zločinca Ratka Mladića!
- Da li nadležne institucije u HNK pomažu građanima/kama da se nose sa psihološkim traumama i poremećajima uzrokovanim ratom?
Iz današnje perspektive tadašnja akcija JNA, vojske bez države, može se okarakterizirati kao pokušaj državnog udara.
Jedinice Teritorijalne odbrane RBiH i republičkog Ministarstva unutrašnjih poslova odbili su napad JNA zaustavivši agresora na Skenderiji. Tom prilikom nastali su historijski snimci pobjede koji uključuju zapaljene tramvaje i uništena vozila jugoslovenske armije koja se stavila u službu velikosrpske politike.
Napad na centar Sarajeva uključivao je granatiranje cijelog grada, mada je akcija za cilj imala preuzimanje kontrole nad najvažnijim objektima za funkcionisanje Sarajeva, a time i države.
Teroriziranje Sarajeva i njenih građana tog je dana počelo punom snagom. Grad je bio potpuno odsječen od vanjskog svijeta, a građani su ostali bez telefonskih linija, vode, struje i plina.
Neuspjehom da se odbrana grada uništi, agresor se fokusirao na okolna brda sa već pripremljenim položajima, odakle je teroriziranje nastavljeno sve do februara 1996. godine.
Pored pokušaja napada na Predsjedništvo, vojnici JNA su na sarajevskom aerodromu kidnapovali predsjednika Predsjedništva RBiH Aliju Izetbegovića, kreiravši tako pretpostavke za događaje koji će uslijediti 3. maja, kada je prilikom povlačenja jedinica JNA sa Bistrika, u sklopu dogovora razmjene za šefa države, u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici došlo do pucnjave prilikom čega je ubijeno šest osoba.