Fašističko olovo za prvog Hrvata osuđenog na smrt strijeljanjem u monarhiji Italiji!

Armando Černjul
Autor 17.10.2022. u 22:00

Izdvajamo

  • Koji su zlikovci bili talijanski fašisti, vojnici i karabinjeri, kazuju podaci da nisu rekli rodbini i prijateljima gdje je pokopan Vladimir Gortan! Poslije svršetka rata počela je istraga na koje je mjesto pokopan istarski prvomučenik. To je bila tajna, ali napokon je otkrivena na groblju Monte Giro u Puli i posmrtni ostaci prenijeti su 1953. podno rodnog Berma koje je posjetio predsjednik Tito.

Povezani članci

Fašističko olovo za prvog Hrvata osuđenog na smrt strijeljanjem u monarhiji Italiji!

Vladimir Gortan – foto: Antifašistički vjesnik

Povodom 93. obljetnice smrti Vladimira Gortana, istarskog seljaka, rodoljuba i antifašiste iz Berma koji je strijeljan u Puli

U Puli je danas u jutarnjim satima obilježena 93. obljetnica smrti Vladimira Gortana i tom su prigodom predstavnici Grada Pule, Istarske županije i pulske Udruge antifašističkih boraca i antifašista položili vijence na spomenik u Gortanovoj uvali. Nakon toga, nazočnima se obratio dogradonačelnik Pule Bruno Cergnul koji je rekao kako povijest i naše rodoljube treba pamtiti i odati im počast i da iz povijesnih događaja ponajprije trebamo izvući poruke kako se nemili događaji ne bi trebali ponavljati. Zatim je govorio predsjednik UAB-a grada Pule Boris Siljan, koji je govorio o najbitnijm povijesnim događajima koji su doveli do Gortanova strijeljanja, istaknuvši važnost obilježavanja ovakvih obljetnica i očuvanju antifašističke tradicije Pule.

Foto: Pula.hr

Nastupio je Puhački zbor Grada Pule i predstavnici Osnovne škole Stoja, školski zbor i učenici koji su recitirali pjesme.

Istoga dana uvečer u organizaciji Grada Pazina, Mjesnog odbora Beram i Povijesnog društva Pula, u prostoriji negdašnje stare škole (sada prostorija MO Beram), u rodnom selu Vladimira Gortana, održano je predavanje na temu “Gortanovci – simboli borbe za slobodu” Milana Radoševića, znanstvenog suradnika Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU Rijeka iz Pule (op. A.Č.).

Pucao u zrak da spriječi birače da ne glasuju za Mussolinija i to ga koštalo života

Prije tih obilježavanja unaprijed sam pripremio napis posvećen jednom od najvećih sinova i antifašista Istre i Hrvatske. Za Vladimira Gortana se više znalo 1929. godine gotovo u cijelom svijetu, a Hrvatskoj, pogotovo književnici, publicisti i filmski redatelji, nisu imali sluha da se o njemu napiše biografija i snimi igrani film. Posebice ističem da je još 1976. postojao scenarij za igrani film o Vladimiru Gortanu, ali Nikola Lorencin, iako Hrvat, podrijetlom iz istarskog mjesta Medulina – slučajno je rođen u Šumadiji – i za njega je u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj i Republici Hrvatskoj stalno bilo upaljeno “crveno svjetlo”!

Vladimir Gortan (Beram kraj Pazina, 7. lipnja 1904. – Pula, 17. listopada 1929.), seljak, rodoljub i antifašist osuđen je na smrt 16. listopada 1929. godine, a sutradan je strijeljan u blizini morske uvale u Puli. To je prvi Hrvat u fašističkoj Italiji od 1927. do 1943. osuđen na smrt i drugi po redu osuđen na smrt na području Kraljevine Italije, pod čizmom fašističkog “ducea” Benita Mussolinija, koji je mrzio sve što je slavenstvo (za njega su to bili barbari) – hrvatsko i slovensko!

Odlučih ovom prigodom objaviti ulomke iz opširnog članka “FAŠISTIČKO OLOVO ZA VLADIMIRA GORTANA” koji je objavljen u zagrebačkom mjesečniku Fokus (5.11.1979.), koji nažalost više ne izlazi.

Kada su 1929. godine održani izbori na kojima je trebalo glasovati “za” ili “ne” za Mussolinija i fašizam, organizacija “Borba” iz Berma odlučila je spriječiti stanovništvo da glasuje za “ducea”. Tako je 24. ožujka iste godine nastalo puškaranje na Kamuš-brijegu u kojem je nesretnim slučajem pogođen seljak Ivan Tuhtan iz Trviža koji je izdahnuo u pulskoj bolnici.

Prema pisanju svećenika dr. Bože Milanovića (objavljene su mu mnoge knjige u kojima je opisao život i političku djelatnost Vladimira Gortana) iz Pazina. Naime, uoči izbora nastala je zabuna. Birači su pomislili kako su ih napali fašisti kao prije pet godina. Uto je onuda prošao kamion koji je išao prema Pazinu, tako da se u Pazinu za samo nekoliko minuta doznalo za taj događaj. Fašisti i karabinjeri odmah su krenuli pod Kamuš-brijeg. Teško ranjenog Ivana Tuhtana ispovjedio je talijanski vjeroučitelj, a onda su ga odvezli u Pulu u bolnicu, gdje je poslije dva dana umro.

Narodnjak Ivan Tuhtan nesretnim slučajem je umro, a fašistička vlast podignula mu mali spomenik

On je bio narodnjak, kao i ostali seljaci u Trvižu, ali su fašisti bez obzira na to iskoristili njegovu smrt i ondje ga svečano pokopali kao “talijanskog mučenika” pod talijansko zastavom, uz politički govor. Nije bilo to sve; na mjestu gdje je ranjen Tuhtan, fašistička je vlast podigla spomen-obilježje (fašističko). Protiv tog fašističkog čina poslije svršetka Drugog svjetskog rata, član ilegalne antifašističke organizacije TIGR (Trst, Istra, Gorica i Rijeka) i osnivač organizacije “Borba” u Bermu – poznati istarski i hrvatski skladatelj i dirigent Slavko Zlatić, borio se godinama da se sruši ili makne taj fašistički spomenik. U više navrata u Puli gdje je živio, pričao mi je o toj skandaloznoj temi, jer se vlast u Pazinu oglušila na njegovo svjedočenje da Ivan Tuhtan nije bio fašist!

Ne znam je li maknuto to fašističko čudovište…?! Ostavljam mlađem naraštaju novinara da to istraže…

Vlade Gortan osuđen na smrt, a četiri prijatelja na 120 godina robije!

Nakon pucnjave i smrti Tuhtana, počela je istraga. Uhićeno je više seljaka, među njima Iva Mišon i Franjo Tuhtan iz Trviža, koji su izjavili da su prilikom pucanja prepoznali Danila Vivodu i Vladimira Gortana, kojeg su prijatelji zvali Vlade. Držim da dvojica Trvižana nisu smjeli spomenuti njegovo i Vivodino ime karabinjerima, već su mogli reći da ne znaju ništa. Obojica su uhićeni (Gortan je htio pobjeći u Jugoslaviju, ali je uhićen u vlaku na željezničkoj stanici Prem) i odvedeni u Rim. Dugo bi trajala ova istinita povijesna priča o opisivanju istrage i mučenja koje je doživio istarski prvomučenik, kako ga je u svojoj knjizi “Nepokorena Istra”, nazvao autor Dušan Tumpić, istarski prvoborac.

U međuvremenu su uhićeni Živko Gortan, Vladimir Bačac, Dušan Ladavac, Vjekoslav Ladavac, članovi “Borbe”.

Vladimir Gortan je osuđen na smrt, a četiri njegova druga i suradnika na 120 godina robije!!!!

Foto iz privatnog arhiva

Premda sam ovdje objavio presude, odlučio sam javnosti rekonstruirati samo manji dio trodnevnog suđenja. Prije toga valja istaknuti da je Mussolini, kako bi zastrašio slavenski živalj (1920. za posjete Puli nazvao ih je barbarima) u Istri, Trstu i drugim krajevima gdje su živjeli Hrvati i Slovenci, naredio da se Tribunale Speciale (Specijalni sud za zaštitu države) preseli iz Rima u Pulu. Suđenje je trajalo 14., 15. i 16. listopada 1929. godine u školi San Martino – sv. Martina (dugo godina se nalazi đački dom op. A. Č.). Za vrijeme suđenja održane su demonstracije u Zagrebu, Beogradu, Splitu, Sušaku (današnji predio Rijeke), Dubrovniku, Novom Sadu, Parizu, Berlinu, Luxemburgu, Bruxellesu, Buon Aisaresu i drugim gradovima i državama u svijetu. O procesu su izvještavale talijanske, hrvatske i ostale novine u Jugoslaviji, te strani listovi među kojima čak američki.

Branitelj četvorice optuženika Della Zonca ponio se kao Gortanov tužitelj!

Poslije završne riječi državnog tužitelja Dessyja, koji je između ostalog rekao da je Vladimir Gortan ulazio i dolazio iz Jugoslavije bez putovnice i za svu petoricu zatražio smrtnu kaznu. Međutim, u međuvremenu je apostolski nuncij u Beogradu zatražio da papa Pio XI. urgira kod Benita Mussolinija, koji je poslao brzojav u Pulu da se na smrt osudi samo jedan optuženik. To je razljutilo tužitelja Dessyja, ali predsjednik suda general Guido Cristini morao se držati Mussolinijeve naredbe. To je iskoristio branitelj četvorice optuženih Della Zonca, koji se je prema Vladimiru Gortanu ponašao kao da je on državni tužitelj. Evo njegovih riječi u završenom govoru: “Ekscelencijo, sud zanima samo utvrditi kako se vođa bande ne zove Viktor Bačac nego Vladimir Gortan! Jer, tko je prvi Viktoru Bačcu govorio o napadu? Vladimir Gortan! Tko je prvi govorio o napadu Vjekoslavu Ladavcu? Vladimir Gortan! Tko je sredio mjesto odakle će se pucati? Vladimir Gortan! Tko je, napokon, ujutro 24. ožujka hicem iz pištolja pozivao na akciju? Vladimir Gortan!”

Sve je unaprijed izrežirano u Rimu i bilo jasno da je Vladimir Gortan-Vlade, nepravedno osuđen na smrt! Sutradan, 17. listopada u šest sati ujutro fašisti su odvezli Vladimira Gortana u predio morske obale u Puli i s 25 hitaca u leđa strijeljali (pod. A. Č.).

Spomenik u Gortanovoj vali, na mjestu srijeljanja – foto: Antifašistički vjesnik

Cristini: Presuda po božjoj volji…

Tada je došao na red predsjednik fašističkog suda general Gudo Cristini, koji je pročitao presudu:

“U ime Njegovog Veličanstva Vittorija Emanuellea III po božjoj volji i po volji države Kraljevine Italije, Specijalni sud za zaštitu države proglašuje krivima Vladimira Gortana, Viktora Bačca, Dušana Ladavca, Vjekoslava Ladavca i Živka Gortana za djela navedena, te osuđuje Vladimira Gortana kao člana terorističke bande na kaznu smrti strijeljanjem u leđa, a ostalu četvoricu na kaznu zatvora po 30 godina (…)”.  

Treba se upitati po kojoj božjoj volji i, ako postoji Boga, tada je po njegovoj volji trebalo presuditi Benitu Mussoliniju i Guidu Cristiniju na kaznu smrti vješanjem!! Poznato je da je partizanski prijeki sud osudio na smrt Mussolinija – pogubljen je i naglavačke obješen (!), ali nije mi poznato kako je završio fašistički general Cristini…?

Kako je djelovala fašistička Kraljevina Italije u Istri potvrđuje povijesni podatak da je u Puli tiskano posebno izdanje o suđenju fašističkog lista Coriere Istriano! Naravno, kao bi fašisti slavili presudu koju je osudila gotovo jedna četvrtina država u svijetu…(op. A. Č.).

Mussolini: Smišljeno utjerali olovo u leđa izdajnika

Jedanaest dana nakon što je Vladimir Gortan strijeljan, Mussolini je u Rimu odgovorio na proteste u svijetu: “Fašistička revolucija poslije sedam godina života još ima hrabrost da smišljeno utjera olovo svojim puškama u leđa izdajnika domovine!” (op. A. Č.).

Fotografija snimljena u svibnju 1945. godine pokazuje rodnu kuću Vladimira Gortana (Beram u Istri kraj Pazina). Na kući se vide natpisi: ‘SLAVA DRUGU VLADIMIRU GORTANU’, ‘ŽIVIO DRUG TITO’ i ‘ŽIVILA BRIGADA VLADIMIR GORTAN’.

Što još reći o 25-godišnjem mladiću Vladi, koji je obavljao poslove prodaje lonaca i “padela” u obližnjim selima i omiljen među drugovima kao veseljak i šaljivčina, rodoljub i antifašist? Prilikom presude bio je miran i blijed, kako su mi ga opisali prijatelji i suborci Živko Gortan, oba Ladavca i Bačac, ali mnogo smo razgovarali o pucnjavi na izborima i fašističkom procesu. Tako je Vlade bio ogorčen što mu nisu ispunili posljednju želju da se oprosti od majke  i oca, a kad je zatražio malo vode prokleti fašiston De Turis se podrugljivo nasmiješio, rekavši: Dat ćemo mi tebi sad i ručak a ne samo vode!”

Za vrijeme Drugog svjetskog rata istarskim partizanima inspiracija i simbolika bio je Vladimir Gortan, pa je njegovo ime nosila Prva istarska četa, a kasnije proslavljena 1. istarska narodnooslobodilačka brigada “Vladimir Gortan” koja se borila protiv neprijateljske vojske u Gorskom kotaru, Lici, Kordunu, Istri i drugim krajevima.

Posmrtni ostaci Gortana otkriveni tek 1952. na groblju Monte Giro

Koji su zlikovci bili talijanski fašisti, vojnici i karabinjeri, kazuju podaci da nisu rekli rodbini i prijateljima gdje je pokopan Vladimir Gortan! Poslije svršetka rata počela je istraga na koje je mjesto pokopan istarski prvomučenik. To je bila tajna, ali napokon je otkrivena na groblju Monte Giro u Puli i posmrtni ostaci prenijeti su 1953. podno rodnog Berma koje je posjetio predsjednik Tito.

Nakon oslobođenja brojne tvrtke, osnovne i srednje škole, spomenici, trgovi i ulice nose njegovo ime i nalaze se u rodnom Bermu, Pazinu, Puli, Rovinju, Poreču, Višnjanu, Bujama, Umagu, Malom Lošinju, Opatiji, Matuljima, Rijeci, Zagrebu, Zadru,  Varaždinu, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Ljubljani i Novom Sadu.

Spomen-grob u rodnom Beramu – foto: Antifašistički vjesnik

 

Armando Černjul
Autor 17.10.2022. u 22:00