Goran Božić: Izvršit ćemo pritisak da se Ozren proglasi zaštićenim područjem

Elmedina Šabanović
Autor 15.8.2022. u 09:06

Goran Božić: Izvršit ćemo pritisak da se Ozren proglasi zaštićenim područjem

Foto: Goran Božić/Privatna arhiva

„Čuvari Ozrena“ je neformalna grupa građana koji se bore za očuvanje prirodnih bogatstva planine Ozren, a protiv nezakonitih geoloških istraživanja. Nakon što je Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srpske 2021. godine izdalo dozvolu za geološka istraživanja nalazišta nikla, cinka i bakra, kao i pratećih metala u mjesnim zajednicama Sočkovac, Karanovac i Kakmuž, ova grupa građana uspjela je višemjesečnim pritiskom na lokalne vlasti da u junu ove godine poništi ranije izdatu dozvolu.

Tim povodom razgovarali smo s aktivistom ovog Udruženja Goranom Božićem. Sa Božićem smo razgovarali o posljedicama koje bi ovakvo istraživanje ostavilo na prirodu Ozrena, ali i građane i građanke kako okolnih mjesnih zajednica tako i cjelokupnog stanovništa BiH, s obzirom na važnost planine Ozren, o proglašenju Ozrena zaštićenom zonom, ali i važnosti međusobne saradnje i podrške udruženja te nevladinih organizacija kada je zaštita prirode u pitanju.

Razgovarala: Elmedina Šabanović

OČUVANJE OZRENA JE OČUVANJE NARODA

Planina Ozren nalazi se u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se dijelom u Federaciji BiH, a dijelom u Republici Srpskoj. Ozren je poznat po svojim prirodnim resursima – obiluje pitkom vodom i okružen je čistom prirodom. Kada je Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srpske 2021. godine izdalo dozvolu za geološka istraživanja nalazišta nikla, cinka i bakra kao i pratećih metala, članovi grupe „Čuvari Ozrena“ odmah su se pobunili protiv te odluke naglasivši da je u pitanju veliki rizik koji bi mogao ugroziti stanovništvo BiH, ali i trovanje prirode planine Ozren.

Kako je naglasio aktivista Goran Božić uz očuvanje Ozrena ide očuvanje naroda, odnosno regije, jer to nije bio problem samo Ozrena i dva sela već kompletne regije.

„Ozren se proteže i na Republiku Srpsku i na Federaciju. U slučaju geoloških istraživanja koja su bila planirana to bi neminovno dovelo i do rudnika jer za vrijeme Jugoslavije, tačnije 1969. godine, Energoinvest i Mihajlo Pupin su izvršili detaljna geološka istraživanja na teritoriji cijele Jugoslavije. Jugoslavija je vodila brigu o resursima koje su smatrali državnim potencijalom i to su smatrali državnom tajnom. Te informacije su postale dostupne svakom. I onda su ljudi došli s namjernom da vrše geološka, geofizička i geohemijska istraživanja“, kazao je Božić.

Kako ističe naš sagovornik kod rudarskih kompanija ne postoje državne, entitetske ni općinske granice.

„Nažalost, kod nas politika pokušava tu priču svesti na nivo jedne mjesne zajednice da bi lakše manipulisali ljudima i da bi prikrili koje su stvarne opasnosti od rudnika nikla. Nikl je drugi po opasnosti element u prirodi poslije uranijuma. Danas u doba tehnoloških mogućnosti dovoljno je jednim klikom da se sazna koje su opasnosti od nikla. Zagađenje vazdušnim putem ide do 150 kilometara, u zavisnosti od vjetra i tih okolnosti. Nikl je kancerogen element, a u slučaju jalovišta 23.300 hiljada sumporne kiseline je potrebno za ispiranje jednog kilograma litijuma. Rudnici nikla tj. litijuma mogu biti i jesu u Australiji, Kanadi, Rusiji, u tim velikim zemljama gdje su naseljena mjesta od tih rudnika 500-1000 km udaljeni. Ali van pameti je to dovesti u BiH, na Balkan“, rekao je.

OZREN SU PLUĆA REGIJE

Ono što ističe Božić jeste da geološka istraživanja sama po sebi nisu toliko opasna koliko su to rudnici koji neminovno dolaze sa ovakvim vrstama istraživanja, te da bi to dovelo do pomjeranja podzemnih vodotokova, jer geološka istraživanja idu do određenih dubina.

„Ozren kao Ozren je bogat vodama, ima rijeka i potoka te ogromna izvorišta pitke vode. Tu bi vjerovatno došlo do poremećaja u tom dijelu. Ozren su pluća ove regije. Prva stvar je uništenje pitke vode jer uz geološka istraživanja bilo bi neminovno da dođe i do rudarenja, zato što je Ozren još za vrijeme austrougarske vladavine bio poznat po eksploataciji ruda. Za vrijeme Jugoslavije azbest je bio eksploatisan u Petrovu. Poslije je taj rudnik zatvoren. Ali veliko oboljenje je od azbestoze i veliki smrtni ishod, pogotovo ljudi koji su radili u tim rudnicima. Azbest je kao aspirin u odnosu na nikl i ostale minerale“, naglašava on.

Iskopavanja na Ozrenu prije poništenja rješenja o geološkom istraživanju, foto: Antikorupcija.com

Firma koja je trebala raditi ova istraživanja je firma “Medeni brijeg” iz Bijeljine. Ovu firmu je osnovala firma „Lykos Balkan Metals” (LBM), koja je registrovana u istoimenom gradu, a koja je podružnica australske „Lykos Metals Limited“.

Kako objašnjava naš sagovornik, da je ova firma uspjela u svojim namjerama to bilo izazvalo raseljevanje cijele regije.

„Geološka istraživanja su jedno, ali uz geološka istraživanja ide rudarenje jer ko je lud da danas uloži 5-10 miliona KM u neka istraživanja da bi on tu samo saznao šta tu ima. Danas niko ne baca ni jednu marku, a da mu se neće vratiti 10 maraka. Pogotovo u zemlji gdje se djeca liječe SMS porukama, gdje je veliki broj kancerogenih oboljenja i bez ovih rudnika. Sa ovim rudnikom to bi bilo katastrofa. Pa eto dokle se išlo da su gledali prosječnu starost ljudi. Jer to su dugoročni projekti. Oni kupuje, nažalost, narod koji je siromašan za kikiriki da bi uzeli zadnje naše bogatstvo. Poslije rata pa do danas svjedoci smo privatizacije, neplanskog zaduživanja i svega ostalog. To je sve završeno, otpuhano. Sad su ostala prirodna bogatstva i sad žele i to. Pa i pod cijenu raseljenja ljudi. Naravno, neće niko tebi reći odlazi. Ali ako ostaneš bez pitke vode, ako život postane nepodnošljiv po pitanju zagađenja ti ćeš sam otići. I prodat ćeš imanje za hiljadu, pet ili 10 hiljada KM. Nažalost, danas ljudi ne shvataju da 50 hiljada KM ne znači ništa ako ti moraš da napustiš svoj kućni prag“, ističe Božić.

SAMO 3% TERITORIJE BIH POD ZAŠTIĆENOM ZONOM

Nakon uspješno oborenog rješenja o geološkim istraživanjima na ovoj planini, članovi grupe „Čuvari Ozrena“ odlučili su da idu korak dalje i da traže od vlasti da se Ozren proglasi zaštićenom zonom. Kako ističe naš sagovornik dopis su već poslali Ministarstvu za prostorno uređenje, rudarstvo i ekologiju RS-a, a već naredne sedmice isti će poslati i Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa RS-a.

„Izvršit ćemo pritisak da se Ozren proglasi zaštićenom zonom u vidu nacionalnog parka i parka prirode, zato što je Ozren ogroman teren i ubijeđen sam da svi ti elementi ispunjavaju po nekom osnovu jednu od ovih tačaka koje se smatraju zaštićenom zonom. A, inače je Ozren u nekom projektu u Ministarstvu za prostorno uređenje, rudarstvo i ekologiju do 2025. godine. S tim da je BiH potpisnica sporazuma međunarodnih gdje se obavezala da će do 2020. godine 17% teritorije biti pod zaštićenim zonama. Momentalno je samo 3%, a to je trebalo biti do 2020. godine. Prostora ima da ispoštuju ono za šta su se obavezali. Kao što su se obavezali međunarodnim sporazumom prije nekih 10-12 godina, na najvišem nivou, za zaštitu Dinarskog luka. To je više država potpisalo. Ali, nažalost kako vidimo to je mrtvo slovo na papiru“, kazao je on.

Foto: Privatna arhiva/G.B.

Podrške u njihovoj borbi nije manjkalo, a kako ističe Božić najviše su podrške dobili od udruženja.

„Malo je nevladinih organizacija stalo uz nas zato što su svi to smatrali završenom pričom. Ali jednostavno mi smo došli do zida i nemamo gdje dalje, možemo samo naprijed ići, jer ovo je bitka za naša pokoljenja. Veliki broj građana nije ni znao šta se dešava na Ozrenu pa su saznavali postepeno kako su tekle naše aktivnosti i tako smo širili našu priču. Jer je činjenica da su ovi godinu dana boravili na terenu i da mi uopšte to nismo znali tj. nismo znali šta se dešava. To je urađeno u tajnosti, zato se i postavlja pitanje njihovih časnih namjera. Jer ako vi dolazite kod nekoga kući red je da najavite, da pozvonite i da uđete. A, ako nemate časne namjere onda ulazite bez kucanja da vas niko ne vidi. Pored Lykosa tu dolazi Medeni brijeg koja je kćerka firma. Ima četiri-pet firmi na istoj adresi. Osnivački kapital ovog Medenog brijega je 1 KM. Zamislite da imate firmu koja vrši geološka pitanja, a čiji je osnivački kapital 1 KM. Ne možete kupiti ni plastičnu lopaticu za kopanje. I onda oni nas uvjeravaju kako su oni tu da nam omoguće bolji život. Za geofizičko snimanje helikopterom iznad naseljenih mjesta nisu imali odobrenje. Za sipanje goriva u naseljenim mjestima, kerozina, nisu imali odobrenja. Policijska stanica nije upoznata s tim, niti bilo ko.“

Za kraj našeg razgovora Božić je javno pozvao cijelu BiH da im se pridruži u borbi da se Ozren proglasi zaštićenim područjem (nacionalnim parkom, parkom prirode), koji je biser Evrope, a čiji potencijal, kako navodi, nije iskorišten.

„Sama odluka da se nešto proglasi nacionalnim parkom donijet će poskupljenju zemljišta tako da će svaki domaćin profitirat i plus što bi kompletna regija, za razliku od ovog mračnog scenarija koji su nam spremili i od kojeg smo se trenutno odbranili. Još uvijek smo daleko od pobjede. Tek bitke kreću, ali borit ćemo se.“

Elmedina Šabanović
Autor 15.8.2022. u 09:06