Hrvatski premijer posjetio Sarajevo: Genocid u Srebrenici je neupitan

Povezani članci

• PUBLIKACIJA ZA UMETNIČKU IGRU CTEПART PRESTAJE SA RADOM
• Memić: Kriminalci će uvijek reći da nisu krivi
• Osmomartovski pohod “100 žena na Trebević”
• Internacionalno priznanje za magazin LICEULICE
• Fašističko olovo za prvog Hrvata osuđenog na smrt strijeljanjem u monarhiji Italiji!
• Noć kada je gorio Split

Foto: Vijeće ministara BiH

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Zoran Tegeltija poručio je nakon sastanka s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem da je zadovoljan obećanjem koje je dobio da “Hrvatska nikad neće zbog pritiska ilegalnih migracija podizati žice prema BiH”.

“Dogovorili smo u prvom kvartalu iduće godine zajedničku sjednicu Vijeća ministara BiH i Vlade RH u Zagrebu te privredni forum koji bi se trebao organizovati u Sarajevu”, kazao je Tegeltija na konferenciji za medije 13. decembra u Sarajevu.

Mostovi na Savi

Tegeltija je ocijenio da BiH i Hrvatska imaju dobre ekonomske i političke odnose “koji se razvijaju uz sve pokušaje pojedinaca da ovu sliku predstave na neki drugačiji način”.

“Ove godine smo završili i pustili u promet most Svilaj (na sjeveru BiH). Pri kraju smo završetka mosta u Gradišci koji smo takođe zajednički izgradili. Poslije mnogo godina, gradit ćemo novi granični prijelaz u području Brčko distrikta jer se postojeći nalazi u samom gradu što otežava saobraćaj. Pričali smo o južnoj gasnoj konekciji. HR je već mnogo uradila na tome. Razgovarali smo o zelenom koridoru za saobraćaj iz BiH preko Hrvatske prema EU i očekujemo na proljeće dogovor”, nabrojao je Tegeltija.

Dodao je da su zahvalni Hrvatskoj jer je pomogla nabavku vakcina za BiH.

“Ilegalne migracije su problem cijele Evrope, koje su čudne, i kako su išle preko BiH, sad su se pomjerile na neku drugu stranu. Ono što je važno napomenuti da HR nikad neće podići žice prema BiH”, kazao je Tegeltija.

Što se tiče otvorenih pitanja, Tegeltija je kazao kako su neka naslijeđena i već dugo aktuelna.

“Riječ je o imovini građana i preduzeća iz BiH u Hrvatskoj. Otvoreno je i pitanja između elektroprivreda i termoelektrane Gacko te o sporazuma o granici između BiH i Hrvatske koji još nije aktuelan”, naveo je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Kao veliki problem naveo je i izgradnju odlagališta nuklearnog otpada u Hrvatskoj na granici s BiH. Tegeltija je najavio razgovore stručnjaka iz BiH i Hrvatske na tu temu “kako bi se smanjio strah građana u dolini rijeke Une u BiH”.

Jačanje ekonomske saradnje

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković je na konferenciji za medije kazao kako “BiH nema boljeg prijatelja i većeg zagovaratelja u Europskoj uniji od Hrvatske”.

Kazao je da Hrvatska kao članica EU i NATO-a želi maksimalno pomoći BiH u njenim integracijskim procesima.

“Ja sam osobno kao zastupnik u EU parlamentu snažno lobirao prema zemljama članicama da bih 2016. podnese zahtjev za članstvo bih u EU. BiH i HR bit će zauvijek upućene jedna na drugu s obzirom na geografiju”, kazao je Plenović.

“Hrvatska je spremna povećati gospodarsku suradnju i riješiti pitanja prometne povezanosti. Primjeri koje je naveo predsjedavajući Vijeća ministara BiH predstavlja sjajan primjer. Svi ovi mostovi napravljeni su uz podršku sredstava Europske unije. Prometna povezanost bit će poboljšanja nakon izgradnje europskog koridora Vc. Hrvatska upravo dovršava svoj dio od BiH do mađarske granice. Treba podržati BiH da završi svoj dio, taj koridor od sjevera do juga BiH i dalje prema luci Ploče”, kazao je Plenković.

Što se tiče energetike, hrvatski premijer je kazao kako je njegova zemlja spremna da izgradi plinovod od Splita prema Imotskom, odakle bi išao dalje prema Posušju u i središnjoj Bosni s krakom prema Mostaru.

“S hrvatske strane je ostalo svega 76 kilometara i mi smo spremni investirati u taj projekt da BiH diversificira nabavku plina. BiH može iskoristiti i naš terminal za ukapljeni plin na otoku Krku. Taj terminal je važan kako danas za Hrvatsku i Mađarsku tako sutra i za Ukrajinu i BiH”, kazao je Plenković.

I on je također najavio kako je pozvao Vijeće ministara BiH na zajedničku sjednicu s Vladom RH na proljeće iduće godine u Zagrebu te da se u Sarajevu održi gospodarski forum, pored Sajma gospodarstva koji se održava u Mostaru. Dodao je da bi volio da BiH i Hrvatska održavaju sastanke svakog tjedna.

O reformi izbornog zakona BiH

Na pitanje novinara o sjednici Narodne Skupštine Republike Srpske na kojoj je pokrenuto “povlačenje nadležnosti” s države BiH na entitet Republika Srpska, Plenković je kazao kako s velikim interesom prate zbivanja u BiH.

“Zato sam i rekao da je ključna poruka Hrvatske kako je BiH jedna država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda uz ostale građane”, kazao je Plenković.

Plenković je naglasio kako Hrvatska želi vidjeti BiH kao funkcionalnu državu. Podsjetio je kako je Vijeće ministara BiH u drugoj polovici ove godine imalo četiri sjednice, a da Vlada RH održava o po dvije sjednice tjedno.

Plenković je naglasio kako Hrvatska “poštuje koncept dogovoren u Daytonu prema kojeg je BiH jedinstvena država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana”.

“Ponovit ću interes da hrvatski narod kao najmalobrojniji bude ravnopravan i da njegovi legitimni predstavnici budu zastupljeni u institucijama”, kazao je Plenković.

“Bez obzira na zaključke Narodne Skupštine Republike Srpske, razumijemo da su sad i razgovori o reformama Izbornog zakona BiH. Hrvatska ne želi vidjeti nikakve separatističke tendencije. Želimo da BiH funkcionira. Isto tako želimo vidjeti i da Dayton funkcionira, koji je postignut u jako teškim vremenima. Insistiramo da Hrvati kao najmalobrojniji budu adekvatno zastupljeni u institucijama BiH”, kazao je Plenković.

Dodao je kako je pozicija svih stranaka u Hrvatskoj jasna kako se treba postići dogovor između stranaka i institucija u BiH koji će omogućiti da svi narodi budu ravnopravno i legitimno zastupljeni.

“Nismo zadovoljni praksom koja traje od 2006. Htjeli bismo da taj dogovor bude pravičan, koji će izbjeći te anomalije kojima smo svjedoci”, kazao je Plenković.

Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija, koji je kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, kazao je na isto pitanje kako je njihov stav da BiH treba imati izborno zakonodavstvo “da se svi narodi osjećaju komotno, a ne da se jedan narod (hrvatski) osjeća ugroženo kao sad te da svi biraju legitimne predstavnike”.

“Meni su međunarodni zvaničnici rekli da je izborni zakon dogovoren, ali da se izmjene neće donijeti dok se ne provedu izbori u Mostaru. Izbori u Mostaru su provedeni. Ne znam zašto se sad ovo radi”, kazao je Tegeltija.

Plenkoviće je na pitanje novinara o posljednjim izjavama iz Hrvatske o genocidu u Srebrenici naglasio da je “službeni stav Hrvatske o tome da se genocid desio neupitan”.

“Mislim da je i predsjednik Zoran Milanović uspio pojasniti svoje izjave da ni on nikad nije imao nikakvih dilema o tome”, kazao je Plenović. Na kraju je naglasio da će na sljedećem sastanku EU Vijeća izvijestiti premijere i predsjednike država zemalja članica EU o ovom posjetu BiH.

Nakon Sarajeva, sastanci u Mostaru

Prema protokolu, predsjednik Vlade Republike Hrvatske sastat će se danas i s članovima kolegija Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Nakon Sarajeva, Plenković odlazi u Mostar gdje je planirano da se večeras sastane s Draganom Čovićem, predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, organizacije koja okuplja političke stranke iz BiH s hrvatskim predznakom predvođene Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH.

Ranije je iz ureda hrvatskog premijera najavljeno da će se na spomenutim sastancima razgovarati “o položaju Hrvata u BiH, o pitanju reforme Izbornog zakona BiH te o drugim pitanjima važnima za hrvatski narod u BiH”.

Uz premijera Plenkovića, u posjeti BiH bit će i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

U izaslanstvu su i državna tajnica za europska pitanja Andreja Metelko-Zgombić te zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić.

RSE