HRW – PREISPITATI OCJENU O SCHENGENU!

Povezani članci

• 1. međunarodni multimedijalni novinarski festivala u Fažani
• Trag rudara kroz vrijeme: odnos Elektroprivrede, vlasti i borba za dostojanstvo
• Hiljade ljudi na protestu protiv nasilja u Beogradu tražilo ostavke
• VIKTOR IVANČIĆ:TEORIJA PENDREKA
• Ladislav Tomičić: Kriza – to su Kosor, Milinović i HDZ
• Dr. Nijaz Duraković o pisanju pojedinih portala (II): Ko je kriv za egzodus Hrvata

Odnos hrvatske policije, a time i države, prema izbjeglicama, koji iz bosanskohercegovačkih ”kampova”, preko Hrvatske, pokušavaju ući u EU postala je ”vijest” i u Švedskoj.

Tako švedski ”Večernji list”, Aftonbladet, iznosi svjedočenja nekih od migranata prema kojima je, po njihovim riječima, ali i video i foto zapisima, primijenjena sila.

Izvor izjava je Human Rights Watch, koji zbog toga otvoreno kritizira Hrvatsku.

” Tukli su me i zapalili moje torbe” – rekao je za HRW jedan izbjeglica iz Afganistana.

Neki su, poput jednog izbjeglice iz Irana, pokušali zatražiti azil u Hrvatskoj i time započeti novi život, ali su im policajci uzeli dokumente i telefone te ih vratili u BIH.

Aftonbladet prenosi i riječi Lydie Gall iz HRW-a koja smatra da EU gleda Hrvatskoj kroz prste, iako je svjesna da Hrvatska, kao najmlađa članica unije, u odnosu prema izbjeglicama, ne poštuje zakonsku regulativu i krši odredbe međunarodnog prava.

Zbog svega ovoga Human Rights Watch traži od EU da preispita svoju ocjenu iz listopada o Hrvatskoj spremnosti za ulazak u Schengen.

Prema pisanju istog lista i Švedska bi, kao i druge zemlje članice, trebala izvršiti pritisak na Hrvatsku da prestane sa nezakonitim i nasilnim tretmanom migranata.

Švedska, kao jedna od zemalja koja je primila najviše izbjeglica ima i moralno pravo to zahtijevati.

Članak je izazvao ne male reakcije kod Šveđana, posebno fotografije i video snimci, što će, nažalost, negativno utjecati i na ukupnu sliku Hrvatske kao, za Skandinavce, značajne turističke destinacije.

Članstvo u uniji ne odnosi se samo na pristup EU fondovima, o čemu se u Hrvatskoj najviše priča, već i na podjelu zajedničkih obaveza i odgovornosti.

Ali to su, kao i u još nekim područjima, u mladoj EU članici, strane riječi.