Ima li komplikovanije zemlje od Bosne?

RSE
Autor 22.3.2022. u 15:41

Ima li komplikovanije zemlje od Bosne?

Foto: RSE

Provedbe presuda sudova u Strasbourgu i BiH

Suština izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH je provođenje presuda Evropskog suda za ljuska prava iz Strasbourga kojima se traži ukidanje diskriminatornih odredbi koje onemogućavaju svim građanima da biraju i da budu birani, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Hrvati istovremeno traže da im se osigura izbor “legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, kao i “legitimnih delegata” u Domu naroda Federacije BiH te Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH pri čemu se pozivaju na presudu Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”.

Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom sa sjedištem u Federaciji BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.

Hrvatske stranke su predložile da tamo gdje u Ustavu i Izbornom zakonu piše ”Hrvat”, ”Bošnjak” odnosno ”Srbin’, stoji ”predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda i svih drugih građana”, te isto tako za bošnjačkog, te srpskog člana Predsjedništva BiH.

Prema sadašnjem Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska”.

To je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima i ostalim ”nekonstitutivnim” narodima, mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je četiri odluke protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.

Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”“Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.

Nijedna od ovih presuda, koje zahtijevaju izmjene Ustava BiH, nije provedena. Presude može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga.

Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.

Izbori bi se trebali održati u oktobru, a na njima se biraju članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, te skupštine deset kantona u Federaciji BiH.

Potom se iz kantonalnih skupština biraju delegati u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH koji potom biraju dvije trećine delegata (po pet Hrvata i Bošnjaka) u državni Dom naroda u kojem trećinu (pet delegata Srba) biraju zastupnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Parlamenti potom potvrđuju predsjednika i Vladu Federacije BiH, odnosno Vijeće ministara BiH.

Inače, u entitetu Federacija BiH od 2018. godine, kada su održani posljednji opći izbori, nije izabrana nova vlada. Postojeća radi u tehničkom mandatu od 2014.godine.

Razlog je što formiranje vlasti u Federaciji BiH uvjetuje Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, tražeći izmjene Izbornog zakona BiH.

Evropska komisija je upozorila još uoči izbora 2018., da Bosna i Hercegovina mora hitno izmijeniti Izborni zakon. Isti stav je ponovljen i u Mišljenju Evropske komisije povodom zahtjeva BiH za članstvo u Evropskoj uniji, objavljen u maju 2019.

RSE

RSE
Autor 22.3.2022. u 15:41