Izvinjenje Vlade Crne Gore žrtvama deportacije iz 1992.

Lela Šćepanović
Autor 26.5.2022. u 09:19

Izvinjenje Vlade Crne Gore žrtvama deportacije iz 1992.

Foto: Akcija za ljudska prava

Direktor Uprave policije Crne Gore Zoran Brđanin uputio je u srijedu 25. maja izvinjenje žrtvama i članovima porodica bosansko-hercegovačkih izbjeglica koji su deportovani 1992. godine. On je to rekao na memorijalnom skupu u Herceg Novom povodom obilježavanja trideset godina od tog događaja.

Brđanin je ispred zgrade hercegnovske policije, u kojoj je tada bio saborni centar za izbjeglice, kazao da sadašnje rukovodstvo Uprave policije pravi otklon od onoga što se u toj zgradi dešavalo prije 30 godina:

“I prema strašnim posljedicama takvog činjenja po žrtve kojima danas odajem pijetet.”

Memorijalnom skupu, koji su organizovale nevladina udruženja koja se bave ratnim zločinima počinjenim na teriotriji Crne Gore tokom devedesetih, prisustvovao je i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, ministar pravde Marko Kovač, ministar rada Admir Adrović.

Ovo je prvi put da zvaničnici Vlade Crne Gore prisustvuju obilježavanju godišnjice deportacije.

Ministar policije podržao postavljanje spomen obilježja

Odajući počast žrtvama ministar Adžić je kazao da niko od počinioca zločina ne treba da bude aboliran:

“Nažalost, prethodne tri decenije nije bilo političke volje, ni spremnosti, da se ovaj zločin prihvati i nazove pravim imenom, te da se potpuno rasvijetli. Bez obzira na tadašnje prilike niko od počinioca ne treba da bude aboliran od odgovornosti.”

Adzić je poručio da podržava podizanje spomen obilježja ispred zgrade policije u Herceg Novom, rekavši da je to “ne samo profesionalna, već prije svega ljudska i moralna obaveza”.

Ministar policije Filip Adžić na obilježavanju godišnjice u Herceg Novom, 25. maja 2022.
Ministar policije Filip Adžić na obilježavanju godišnjice u Herceg Novom, 25. maja 2022.

Nova Vlada Dritana Abazovića izabrana je krajem aprila ove godine.

Zločin deportacije počinjen je u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), partije aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića, koja je smijenjena u avgustu 2020. godine, nakon trodecenijske vladavine.

Đukanović je u vrijeme deportacije bio premijer Crne Gore.

Crnogorska policija je 27. maja 1992. godine nezakonito uhapsila 66 civila iz Bosne i Hrecegovine, uglavnom Muslimana, koji su u Crnu Goru došli bježeći od rata, a potom ih isporučila vojsci Republike Srpske, Radovana Karadžića.

Većina je odmah likvidirana, a ostali su odvedeni u logore.

Gorjanc -Prelević: Istorijski dan

Prema podacima Akcije za ljudska prava (HRA) samo njih 12 je preživjelo mučenje. I dalje nijesu pronađena tijela svih žrtava deportovanih, niti se zna tačno mjesto na kome su ubijeni.

” Ipak je ova godišnjica sasvim izuzetna. Danas su sa nama po prvi put u istoriji obilježavanja godišnjica zločina deportacije ministri u Vladi i prvi put je tu čelni čovjek crnogorske policije”, kazala je izvršna direktorka HRA, Tea Gorjanc -Prelević.

Pred okupljenim članovima prorodica žrtava deportacije Gorjanc-Prelević, je kazala da osamnaest godina zajedno obilježavaju zločin i bore se protiv zaborava.

“Oni su bili ljudi, koji su bili isto nečija djeca. Imali u mame, sestre, braću, očeve, imali su i svoju djecu. Voljeli su njih i oni su voljeli, kao i mi. S tom razlikom što ih je tadašnja crnogorska vlast otpisala samo zbog njihovih imena, zbog njihove nacionalne pripadnosti, zbog toga što su tada Crnoj Gori trebali samo kao taoci za njene ratnike iz Republike Srpske”.

Gorjanc Prelević je rekla da neće dozvoliti da se ovaj ratni zločin zataška:

“Mi ne dozvoljavamo da se zataška, uprkos sudijama a i tužiocima koji su se oko toga potrudili. Ne dozvoljavamo da se žrtve zaborave jer su one naša opomena a i naša nada da ćemo sve dok ih se sjećamo i saosjećamo sa njihovim porodicama uspjeti da sačuvamo i nas, i naše porodice od takvog sličnog stradanja”.

Zločin bez kazne

Za zločin deportacije izbjeglica u Herceg Novom do danas niko nije osuđen.

Apelacioni sud je 2012. godine , oslobodio devet nekadašnjih policajaca nakon, kako je sopštila HRA, neistinite tvrdnje domaćih sudova da Crna Gora zvanično nije učestvovala u ratu u BiH.

Država mora da se oslobodi krivice za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica , kazali su, 25. maja iz Bošnjačkog vijeća i pozvali nadležne da taj, kao i druge slučajeve ratnih zločina, aktuelizuju i pravosnažno okončaju.

Naveli su da je Crna Gora platila naknadu štete porodicama žrtava, ali nije obezbijedila krivičnu pravdu u tom slučaju, odnosno nije došla do nalogodavaca i direktnih izvršilaca

Crna Gora je na osnovu poravnanja 2008. godine platila naknadu štete za većinu žrtava za ovaj ratni zločin ali niko nije odgovarao, navode Akcija za ljudska prava , Centar za građansko obrazovanje i Centar za žensko i mirovno obrazovanje.

Ove nevladine organizacije godinama unazad zahtijevaju krivičnu pravdu za žrtve deportacije, podizanje spomenika, i da se proglasi zvaničan dan sjećanja kao i da se crnogorska policija zvanično izvini preživjelima i porodicama preminulih.

Godinama je Crna Gora kritikovana i od međunarodne zajednice zbog neriješavanja pitanja ratnih zločina.

U poslednjem izvještaju Evropske komisije objavljenom ovog mjeseca navedeno je da je Crna Gora u predmetima postupanja sa ratnim zločinima nastavila sa implementacijom strategije procesuiranja ratnih zločina, i imala dobru saradnju sa susjedima i Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.

“Međutim, još uvijek izostaju opipljivi rezultati u krivičnim istragama na konkretnim slučajevima”, navedeno je u izvještaju.

RSE

Lela Šćepanović
Autor 26.5.2022. u 09:19