Je li redukcija Doma naroda FBiH konsenzus probosanskih stranaka?

S.H.
Autor 23.1.2022. u 11:17

Je li redukcija Doma naroda FBiH konsenzus probosanskih stranaka?

Foto: parlament.ba/Arhiv

Predstojeće sedmice očekuje se nova runda pregovora o ograničenim ustavnim i izbornim reformama, uz medijaciju izaslanika Sjedinjenih Država i Evropske unije Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst.

Uoči nastavka pregovora stranke okupljene u Hrvatskom narodnom saboru (HNS), na čelu sa Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), ponudile su tekst prijedloga izmjena Ustava i Izbornog zakona.

U javnosti su iznesene ocjene da HNS-ov prijedlog nije u skladu sa presudama Evropskog suda, budući da i dalje insistiraju na etničkim prefiksima.

To se moglo i očekivati, uzimajući u obzir poznate stavove. Ali jasno je da je cilj HNS-a bio da pošalje poruku jedinstva, te da kroz konkretan prijedlog pokaže da jasno zna šta hoće u pregovorima, kako bi pozicija HDZ-a i Dragana Čovića bila što jača.

Postavlja se pitanje šta je odgovor probosanskih stranaka. Imajući u vidu da su neke stranke poput SDA i NiP-a istaknule da će učestvovati u pregovorima, dok se SDP unaprijed povukao, već samim time je poslana poruka rascjepkanosti.

S obzirom na to da će na koncu svako od rješenja morati doći u Parlament, gdje su predstavnici svih političkih partija, ključno je pitanje da li probosanske stranke na razini stavova imaju zajednički imenilac.

Uzimajući u obzir raznorazne prijedloge i stavove, koji su iznošeni u proteklih 4-5 mjeseci, jasno se kristaliziralo nekoliko stavova koje su podržale vodeće probosanske stranke.

Podjećamo, sve je počelo početkom oktobra, kada je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić iznio stav o redukciji Doma naroda, na liniji Mišljenja Venecijanske komisije o ustavnoj situaciji u BiH iz 2005. godine.

“Spremni smo za utvrđivanje nadležnosti domova naroda na način da napravimo listu zaštite vitalnih nacionalnih interesa”, izjavio je on.

Potpredsjednik FBiH iz DF-a Milan Dunović je podržao navedeni prijedlog.

“Naša namjera je da uputimo u parlamentarnu proceduru prijedlog izmjene Ustava Federacije koji će se konkretno ticati nadležnosti Doma naroda. Naravno, ukoliko bi se smanjila nadležnost Doma naroda, to automatski povlači određene izmjene”, kazao je.

Isto je istaknuto i iz SDA.

“SDA smatra da trebamo svesti funkciju domova naroda faktički isključivo na zaštitu vitalnognacionalnog interesa i onda imamo šansu za uspjeh”, kazao je tada Bakir Izetbegović.

Nakon toga se, krajem oktobra, pojavio i dokument za koji se navodilo da predstavlja usaglašeni stav SDP, SDA i DF-a o Predsjedništvu, Domu naroda BiH i Domu naroda FBiH.

Po ovom modelu zajednički stav probosanskih stranaka jeste da strukturu Predsjedništva BiH, način izbora i nadležnosti bude regulisan kao u “Aprilskom paketu” (indirektan izbor).

Dalje, rečeno je i da se Dom naroda BiH treba urediti po modelu iz “Aprilskog paketa”, kako bi se posebnim zakonom taksativno utvrdilo na šta se može povlačiti vitalni nacionalni interes, i kako bi se i na državnom nivou uveo Klub Ostalih.

I na kraju, kao treća tačka, istaknut je zahtjev da se nadležnosti Doma naroda FBiH svedu isključivo na pitanja vitalnog nacionalnog interesa koja su taksativno navedena u Ustavu FBiH (obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe).

Rečeno je i da će se način izbora delegata u Dom naroda regulisati na isti način kao i u Domu naroda PS BiH i Vijeću naroda RS, tj. delegati bi se birali u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a ne u skupštinama kantona.

Ukratko, suština ovog prijedloga jeste u tome da bi HDZ putem indirektnog izbora imao veliku šansu da uđe u Predsjedništvu; istovremeno zahvaljujući modelu Aprilskog paketa ne bi se iznevjerile presude iz Strazbura. Ali HDZ bi izgubio najveći dio svoje moći u domovima naroda, prvenstveno u Domu naroda FBiH, gdje je upravo i koncentrisao svoju političku snagu. Čović nije pokazao spremnost da pristane na ovaj kompromis.

Ovaj dokument zbog sveukupnih političkih relacija i taktičkih razloga nikada nije parafiran, ali je ostao polje neformalnog konsenzusa između tri vodeće probosanske stranke, što su potvrđivale i izjave njihovih zvaničnika.

Imajući u vidu navedeno, nameće se zaključak da će se sa stanovišta probosanskog političkog faktora svaki prijedlog, prije nego što bude upućen u Parlament, morati mjeriti ovim zahtjevima, jer ništa drugo, pa ni HNS-ov jednostrani prijedlog, ne može računati na podršku u Parlamentu.

S tim u vezi, obaveza svih pregovorača koji dolaze iz probosanskog miljea jeste da se drže navedenih principa, kao crvene linije ispod koje se ne smije ići, bez obzira na pritiske i uslovljavanja HNS-a pa i međunarodnih medijatora.

klix.ba

S.H.
Autor 23.1.2022. u 11:17