Kamen spoticanja za atletičara antifašistu u Zagrebu

foto: arhiva

Širom Europe se u znak sjećanja na žrtve njemačkog fašističkog režima i njegovih pomagača postavlja kamene spoticanja, male metalne kocke sa imenima i prezimenima žrtava, koje malo vire iz pločnika na mjestima gdje su oni živjeli, studirali ili radili.

U Zagrebu je – nakon kamenova spoticanja za židovske i romske žrtve – postavljen prvi kamen spoticanja za jednog stradalog Hrvata antifašista.

Svako ime je važno

Zagrebački atletičar i žrtva fašizma Boris Hanžeković, u čiju čast se od 1951. godine u Zagrebu održava i međunarodni atletski miting “Memorijal Borisa Hanžekovića” dobio je i svoj kamen spoticanja, pred zgradom zagrebačkog Pravnog fakulteta gdje je studirao.

“Svako ime je važno. Svako povijesno mjesto i svaki kamen spoticanja – stolperstein – podsjećaju nas na zločine protiv čovječnosti počinjene u Drugom svjetskom ratu”, kazala je na prigodnom okupljanju voditeljica Centra tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust Nataša Popović.

“U mjesecu kada je Republika Hrvatska preuzela predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) postavljamo četrdeset i drugi kamen spoticanja u našem gradu, a u sljedećih mjesec dana postavit ćemo ih još devetnaest”, najavila je.

'Svako i me je važno', naglašava Nataša Popović.
‘Svako i me je važno’, naglašava Nataša Popović.

Dvadeset kamenova spoticanja postavljeno je za zagrebačke Židove – žrtve Holokausta, dvadeset za zagrebačke Rome – žrtve Porajmosa, i dvadeset će biti postavljeno za Hrvate – žrtve zločinačke politike kvislinškog režima NDH.

Tko je bio Boris Hanžeković?

Hanžeković je bio jedan od najperspektivnijih mladih atletičara Kraljevine Jugoslavije. Nakon okupacije zemlje odbio je sudjelovati na natjecanjima za kvislinške vlasti. Kada je ulovljen da prikuplja “crvenu pomoć” za partizane uhapšen je i nakon mučenja otpremljen je u Jasenovac. Poginuo je u pokušaju proboja preostalih logoraša 22. travnja 1945. godine.

“Nije ovdje riječ o kamenu kao fizičkom predmetu koji je položen u asfalt”, naglasila je Nataša Popović.

“Riječ je o onome što simbolizira i za što se zalaže. Ovi mali kamenovi, koliko god nekima smetali, podsjećaju da nikada više ne smijemo zaboraviti strahote ustaškog i nacističkog režima”, poručila je.

Maknuti ustaški pozdrav iz javnog govora

Kamen spoticanja Borisu Hanžekoviću postavljen je u suradnji Centra tolerancije i udruge hrvatskih ratnih veterana VeDRA – Veterani Domovinskog rata antifašisti.

Predsjednik VeDRE, koja okuplja veterane rata u Hrvatskoj 1991-1995 antifašističkih uvjerenja, Ranko Britvić kazao je kako godina u kojoj Hrvatska predsjeda IHRA-om, organizacijom koja poučava o holokaustu, ali i o onima koji su se protiv njega borili, ne bi trebala ostati prazno slovo na papiru.

Ranko Britvić pozvao je na izbacivanje ustaškog pozdrava iz javnog govora.
Ranko Britvić pozvao je na izbacivanje ustaškog pozdrava iz javnog govora.

“Želimo da se ‘za dom spremni’, taj hrvatski ‘sieg heil’ makne iz javnog govora. Porušeni spomenici su ruglo Hrvatske. Možda ih je bilo previše, ali spomenik Stipi Filipoviću, koji nije bio političar, nego je bio borac kao Hanžeković, porušen je i dalje je u komadima, a mi preklinjemo i molimo Ministarstvo kulture da nam pomogne”, kazao je Britvić.

VeDRA: Obnovite antifašističke spomenike

Stipe Stjepan Filipović je kao zarobljeni partizanski komandir obješen u svibnju 1942. u Valjevu. Spomenik koji prikazuje njega kako pod vješalima s uzdignutim rukama prkosi smrti, rad Vojina Bakića, postavljen je u Valjevu. Njegov spomenik u rodnom Opuzenu postavljen 1978. godine porušen je eksplozivom početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.

Britvić je podsjetio da je “najveća antifašistička bitka u ovom regionu”, kako je kazao, bila partizanska operacija oslobađanja Knina krajem 1944. godine, kojeg su branile njemačke, ustaške i četničke postrojbe.

“U našem Kninu, u kojem smo se mi isto herojski borili, stoji porušen spomenik na ruglo i na sramotu svim vladajućim strukturama u Hrvatskoj, bez obzira na političku boju. To je ruglo i sramota”, poručio je predsjednik VeDRE.

Britvić je također zatražio da se aktualnom Trgu Republike Hrvatske u središtu Zagreba vrati ime Trg maršala Tita i da se prestane sa pokapanjem ekshumiranih posmrtnih ostataka oficira kvislinške NDH sa državnim protokolom.

Prigodno su se obratili i veleposlanici Njemačke i Francuske Christian Hellbach i Gael Francois Veysierre, izaslanik ministrice kulture, državni tajnik Ivica Poljičak i izaslanik zagrebačkog gradonačelnika, predsjednik Gradske skupštine grada Zagreba Joško Klisović.

Postavljanju kamena spoticanja za Borisa Hanžekovića prisustvovali su i članovi njegove obitelji, izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Gary Koren, saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi, predstavnici Memorijala Borisa Hanžekovića, učenici, nastavnici i ravnatelji Prve ekonomske škole u Zagrebu, učenici i profesori zagrebačke XVI gimnazije i učenici Njemačke međunarodne škole u Zagrebu ,

Projekt se izvodi uz financijsku podršku veleposlanstava Njemačke i Francuske, Ministarstva kulture i medija, Grada Zagreba i VeDRA-e.

Okupljeni na postavljanju kamena spoticanja za Brosia Hanžekovića u Zagrebu, 28. ožujka 2023.
Okupljeni na postavljanju kamena spoticanja za Brosia Hanžekovića u Zagrebu, 28. ožujka 2023.

Kamenovi spoticanja

Njemački umjetnik Gunter Demnig prvi je kamen spoticanja, zamišljen kao spomenik individualnim žrtvama totalitarnog fašističkog režima nacističke Njemačke i njihovih pomagača postavio 1990. godine u spomen na njemačke Sinte i Rome deportirane 1941. godine u logore smrti.

Centar tolerancije je u suradnji sa židovskom vjerskom zajednicom Beth Israel iz Zagreba 2020. godine postavio prvih 20 kamena spoticanja u Zagrebu u spomen židovskih žrtava Holokausta u Zagrebu poput glumačkog “čuda od djeteta” Lee Deutsch ili nadrabina zagrebačke Židovske općine Miroslava Šalom Freibergera.

U 2021. godini Centar je u suradnji sa Savezom Roma u Republici Hrvatskoj Kali Sara postavio 20 kamenova i pragova spoticanja za zagrebačke Rome, žrtve stradanja u Porajmosu – genocidu nad Romima kojeg su tijekom Drugog svjetskog rata nad Romima počinili nacisti i njihovi kvislinški pomagači.

Do danas postavljeno je 90.000 kamena spoticanja u preko 2.000 gradova i mjesta u Europi.

Prvi kamen spoticanja u Hrvatskoj postavljen je 2013. godine u Rijeci.

Hrvatsko predsjedanje IHRA-om

Hrvatska je 1. ožujka ove godine od Švedske preuzela jednogodišnje predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA), objavljeno je na službenom Twitter profilu hrvatske Vlade.

IHRA okuplja 35 zemalja i 10 zemalja promatrača, kao i niz eksperata u cilju jačanja unaprjeđenja i promicanja obrazovanja, istraživanja i sjećanja na holokaust.

RSE

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI