Kina želi ulagati, no nemamo vizije dalje od izbora

Autor/ica 17.6.2011. u 01:07

Povezani članci

Hrvatskoj su u kratkom roku nužne investicije u prometnu infrastrukturu kako bi na vrijeme iskoristila svoj odlični geoprometni položaj jer u suprotnom od njega neće ostati ništa, a Hrvatska će se pretvoriti u crnu rupu na prometnoj karti Europe koju će svi zaobilaziti. Poruka je to konferencije “Investicije u prometnu i komunikacijsku infrastrukturu u kraćem roku” koja je u četvrtak održana u organizaciji Poslovnog dnevnika i Banke u okviru projekta “Poslovnog foruma”.

Otvarajući konferenciju, veleposlanik Narodne Republike Kine Shen Zhifei podsjetio je da ta svjetska sila ima proklamiranu politiku ulaganja u inozemstvo, posebice u Europu. “Kina je zainteresirana za ulaganja u Hrvatsku i u infrastrukturne projekte koji mogu iskoristiti odličan položaj Hrvatske u korist kineskoga gospodarstva”, rekao je Zhifei. Osvrćući se na kineski interes, Damir Kuštrak iz Agrokora postavio je situaciju u pravu perspektivu: “U globalnom pogledu, mi smo Kini na kraju svijeta i ne možemo utjecati na globalne tokove, ali se možemo uklopiti. Moramo doseći političku kulturu da se razvijaju strategije koje nadilaze četverogodišnje mandate.” Hrvatska ne iskorištava u potpunosti svoj geoprometni položaj, odnosno činjenicu da je jedina srednjoeuropska zemlja koja ima izlaz na Jadransko more i rijeku Dunav, pa je i promet po koridoru X, jednom od najvažnijih europskih prometnih pravaca, tek petina onoga prijeratnog. Otvarajući panel o investicijama u prometnu infrastrukturu, Tomislav Mlinarić s Prometnog fakulteta podcrtao je nužnost geoprometnog položaja, istaknuvši da u jugoistočnoj Europi južnije od Graza nema logističko-distributivnog centra. “Nadam se da ćemo brzo shvatiti koji se tu potencijal krije i da je to šansa koju ne bismo smjeli propustiti”, rekao je Mlinarić.

Boris Cota, savjetnik Predsjednika za gospodarstvo, i kineski veleposlanik Shen Zhifei/PXL Ulaganja u promet u proteklih desetak godina uglavnom su favorizirala cestovni promet, a ostalo je zanemareno. Željeznička infrastruktura je dotrajala, što ilustrira brojka da su vozila Hrvatskih željeznica u prosjeku stara 35, a u Europi je prosječna starost 27 godina. Čelni čovjek Končara Darinko Bago argumentirao je da ulaganja u željeznicu moraju biti ekonomski opravdana, što su primjerice gradski, prigradski i regionalni promet. “Takve smo projekte razvili zajedno s Gredeljem i nadamo se natječaju. Nejasno mi je zašto se o elektrifikaciji pruga govori stidljivo, a isplativost je neupitna”, kaže. Problem je, što se tvrtke unutar HŽ-a ponašaju sinkronizirano kad treba povući novac iz državnog proračuna, a planiraju se projekti koji su nepotrebni. Upozorio je da zamjena 20 dizelskih lokomotiva znači zaustavljanje elektrifikacije pruge u idućih 30 godina. U zračnom prometu, upozorio je Srećko Šimunović iz Croatia Airlinesa, nedostaje prometne strategije. “Zračna luka Zagreb (ZLZ) determinirajući je faktor našeg rasta. Mi ZLZ-u i ostalim lukama omogućavamo promet izvan sezone bez kojega ne bismo zadržali međunarodne licencije pa je nužna promjena odnosa među ‘stakeholderima'”, kaže Šimunović. SDP-ov zastupnik Slavko Linić opet je potegao pitanje privatizacije luka. “Troši se novac na neracionalne projekte umjesto da se privatiziraju luke, a trebaju nam i međunarodni operateri da uzmemo dio inozemnoga kolača”, smatra Linić.