Istražili smo/(Ne)ispunjenost izbornih obećanja

Koliko izabrani političari opravdavaju povjerenje građanki i građana Mostara

Enes Hodžić
Autor 24.2.2022. u 12:13

Koliko izabrani političari opravdavaju povjerenje građanki i građana Mostara

Foto: š.g.

Tek dvoje od ukupnog broja ispitanika i ispitanica koji su učestvovali u istraživanju Udruženja “Centar za kritičko mišljenje” i portala Tačno.net nisu pratili predizborna obećanja koja su političari/ke davali tokom predizborne kampanje u Mostaru. Ovo najbolje ilustruje koliko su predizborna obećanja važan element izbora lokalnih vlasti, što pokazuje i primjer Mostara na izborima održanim 20. decembra 2021. godine.

Piše: Enes Hodžić

Iako je povjerenje u političare/ke iz BiH na niskom nivou, što pokazuju i studije poput one pod nazivom “Ideologije, stranke i stavovi građana – studija o BiH” Fondacije Friedrich Ebert, ipak su predizborna obećanja jedan od najzanimljivijih dijelova izbornog procesa koji građani i građanke prate s velikom pažnjom. No, njihovo nepovjerenje prema političarima/kama iskazano je i kroz nepovjerenje prema izbornim obećanjima koja čuju, pa je tek nešto više od pet posto naših ispitanika/ca istaknulo kako vjeruje u izborna obećanja. Najviše ispitanica i ispitanika, njih više od 56 posto, istaknulo je kako vrlo malo ili nikako ne vjeruju političkim partijama, političarima/kama i njihovim izbornim obećanjima.

Foto: Screenshot

Niska politička edukacija i nepoznavanje nadležnosti utječu na zanemarivanje potreba građana

“Ruševine ni dirnute, ljudi ginu od obrušavanja, smeća pun grad, južni i sjeverni dio pun kesa po drveću…”, opisao je jedan od ispitanika svoje viđenje neispunjavanja predizbornih obećanja, kojima je svjedočio na izborima, koji su u Mostaru održani prvi put nakon 14 godina. Njemu se pridružuje još 76 posto naših ispitanika/ca koji tvrde da izborna obećanja zbog kojih su birali određene političke subjekte nisu ispunjena.

Upravo ovaj opis našeg ispitanika najbolje svjedoči najdirektnijem neispunjavanju obećanja o rješavanju problema odlaganja smeća u Mostaru, koje je potpisao veliki broj političkih subjekata netom uoči izbora. Tačnije, deset političkih subjekata potpisalo je izjavu o tome da će najaktivnije raditi na izmještanju deponije Uborak, dugogodišnjeg problema građana Mostara, a neki od potpisnika ove izjave su i osvojili mandate u Gradskom vijeću Mostar. Ipak, taj problem i danas egzistira, te je najavljeno čak i proširenje deponije Uborak, kao i pravljenje novog odlagališta građevinskog otpada u njenoj blizini. Iako je, kao prioritetni cilj, građanima obećavano ukidanje deponije Uborak, više od godinu dana nakon uspostavljanja nove vlasti u Mostaru, gradski vijećnici i vijećnice usvojili su tek saglasnost za kreditno zaduženje kod EBRD-a, kojim bi deponija Uborak bila samo prilagođena i sanirana. Od obećanog ukidanja deponije, ostalo je samo obećanje.

“Nažalost malo ljudi čita programe, te je politička edukacija vrlo niska prvenstveno kod političara, koji ne znaju nadležnosti, pa tako na lokalnim izborima obećavaju povećanje penzija. Bitni su planovi i ono što je urađeno više nego obećanja. Godinama unazad konkretno moja politička partija ozbiljno pristupa radu na političkim programima u kojima se jasno nabrajaju projekti i mjere, i nakon izbora bez obzira da li smo opozicija ili pozicija upravo taj program koristimo kao temelj za zakone, inicijative i rad u mandatu”, pojašnjava nam Lana Prlić, mostarska zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH govoreći o tome koliko su predizborna obećanja važan segment izbornog procesa.

Foto: Facebook

S njenom tvrdnjom o političkoj edukaciji i poznavanju nadležnosti složila se i Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH, koja je istaknula kako generalno postoje problemi u cijelom izbornom procesu, ali i tokom implementacije izbornih rezultata. Iako njena organizacija ne prati direktno nivo ispunjenosti predizbornih obećanja, nego registriraju izborne nepravilnosti, među kojima izdvajaju netransparentnost finansiranja kampanje i aktivnosti, zloupotrebu javnih resursa za sticanje izborne podrške i indirektnu kupovinu glasova, ipak tokom tog monitoringa izbornog procesa stiču uvid i u sama izborna obećanja.

“Kada govorimo o obećanjima i političkim aktivnostima, druga je stvar šta se dešava s tim poslije izbora. Mislim da je tu najveći problem tokom samih lokalnih izbora. Kampanje i obećanja kandidata se svode na neke stvari koje nisu u njihovoj nadležnosti. Imate situaciju da lokalna pitanja uopće ne zauzimaju bitan segment aktivnosti političkih stranaka, nego se bave više etničkim i nacionalnim pitanjima, čime su zanemarene potrebe građana”, dodaje Korajlić, ističući netransparentnost u brojnim segmentima izbornog procesa kao njegovu rak-ranu, za čije rješenje ne postoji dovoljno mehanizama.

Foto: Arhiv

A taj problem nerealnih izbornih obećanja itekako je primjetan, uporedimo li ono što se može čuti na predizbornim skupovima, o čemu su govorile naše prethodne sagovornice i ono što su zaista realne potrebe građana/ki. O tim potrebama najbolje govore naši ispitanici/ce, govoreći o obećanjima koja su posebno privukla njihovu pažnju, pa je tako njih više od 50 posto najviše pažnje poklanjalo obećanjima o izgradnji komunalne strukture, te sanaciji i asfaltiranju ulica. Za više od 40 posto ispitanika/ca najvažnija su bila obećanja iz domena pomoći socijalno ugroženima i privredi, dok su za njih više od 30 posto najvažnija obećanja bila iz domena rješavanja problema pasa lutalica, izgradnje rasvjete, sportskih objekata, dječijih igrališta i obdaništa. Stoga se, a u tome su složni i učesnici/ce u našem istraživanju, nameće potreba monitoringa izbornih obećanja i općenito izbora, u kojoj bi trebali učestvovati i građani/ke, a ne samo institucije i organizacije.

Jovanović: Bez aktivnih građana i pritiska na vlasti nema istinske promjene niti napretka

Iz Koalicije “Pod lupom”, jedine nestranačke komponente izbornog procesa u BiH, čiji članovi već godinama marljivo prate sve dijelove izbornog procesa, također podcrtavaju da je građanski nadzor izbora jedan od najboljih mehanizama kontrole.

“Monitoring izbora služi kao osnova za predlaganje rješenja uočenih problema i zagovaranje tih rješenja prema donosiocima odluka. Aktivni građani su dragocjeni za demokratska društva, ne samo tokom izbora, nego i pri učešću u donošenju odluka i držanju donosioca odluka odgovornim nakon izbora. O nivou ispunjenosti “predizbornih obećanja” najbolje govori situacija u kojoj građani BiH svakodnevno žive – najveći stepen sistemske korupcije, koja dovodi do urušavanja institucija i društva nejednakih prilika (stranačko zapošljavanje, nepotizam, davanje mita za dobijanje posla ili zagarantovane javne usluge, nepostojanje vladavine prava i pravna nesigurnost), loš standard života, ugrožena sigurnost i treća pozicija u svijetu po procentu mladih visokoobrazovanih osoba koje napuštaju ili namjeravaju napustiti svoju državu. Stoga, bez aktivnih građana i pritiska na vlasti nema istinske promjene niti napretka. Nije moguće očekivati drugačiji rezultat ako imamo iste ljude, isti način razmišljanja i isti način rada. Da bi živjeli bolje, moramo promijeniti ili ljude koji nas vode ili način rada i vođenja politike. Ali građani su u pozadini svega, oni mogu birati i kažnjavati političare na izborima”, kazao nam je Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije “Pod lupom”.

Foto: Pod lupom

Inače, ova koalicija u prethodnih osam godina uključila je više od 13.000 građana i građanki u nestranačko posmatranje izbora i direktno radila sa više od 55.000 građana/ki na edukaciji, zbog čega su u nekim istraživanjima ocijenjeni kao akter izbornog procesa kojem građani/ke najviše vjeruju. To dovoljno govori o potencijalu građanskog aktivizma u pogledu monitoringa izbornog procesa, izbornih obećanja, ali i potencijalnim promjenama koje bi takav angažman građana/ki mogao donijeti u postizbornom periodu, kada građani/ke očekuju da oni koje su izabrali ispune obećano.

To smatra i više od 57 posto naših ispitanika/ca, koji ističu da građanke i građani mogu aktivnije utjecati na izabrane nosioce vlasti, kako bi ispunjavali predizborna obećanja, a jedan od ispitanika čak je istaknuo i kako su građani najdirektnije odgovorni za neispunjena predizborna obećanja. Stoga su svi ispitanici i ispitanice jednoglasno ocijenili kako građani i građanke trebaju aktivnije pratiti ispunjenje izbornih obećanja.

Foto: Screenshot

Izbori su konkurs za posao za političare, praćenje koliko ispunjavaju obećanja najbolji vid ocjenjivanja njihovog rada

“Svake četiri godine političari izlaze na konkurs za posao i nažalost ne postoji mehanizam koji adekvatno prati njihov rad. Tu postoje platforme, kao što je Istinomjer, koje prate izjave i obećanja političara i ocjenjuje ih kao ispunjene ili ne. Ispunjenje obećanja je najbolje vidljivo na lokalnom nivou, gdje se povjerenje građana stiče rezultatima, radom i dostupnošću. Političari moraju biti na raspolaganju građanima, jer je posao političara da predstavlja, brani i bori se za interese građana, i to je naravno samo moje mišljenje jer svaki građanin bira svoje predstavnike na izborima i odlučuje da li će opet na narednim izborima, a različiti su motivi građana. Dakle, kada vam građani jednom daju povjerenje i vi ga opravdate sigurno da će sljedeći put vjerovati u vaša obećanja”, dodala je zastupnica Prlić, govoreći o tome kako i koliko građani/ke ocjenjuju izborna obećanja i rad političara.

I upravo Istinomjer, koji je spominjala naša sagovornica, najbolje ocjenjuje rad političara/ki u lokalnim zajednicama u kojima djeluju. Riječ je o jedinoj organizaciji u BiH koja je specijalizirana za praćenje predizbornih obećanja, te kao takva čini važan segment monitoringa rada političara/ki u BiH.

“Praćenje ispunjenosti predizbornih obećanja trebalo bi nam, u osnovi, pokazati koliko su političke partije bile aktivne tokom mandata, odnosno koliko su insistirale na provođenju vlastitih programa. Na lokalnom nivou vlasti praćenje ispunjenosti predizbornih obećanja daje mnogo bolju sliku o radu načelnika i gradonačelnika, jer su njihova obećanja u većini slučajeva dosta konkretnija. Realizaciju takvih obećanja je dosta lakše pratiti, od onih na višim nivoima vlasti, jer su ona građanima razumljivija i ovaj nivo vlasti bilježi i dosta veći procenat ispunjenosti, ako govorimo o dosadašnjim monitorinzima Istinomjera”, istaknuo je Dalio Sijah, urednik i istraživač portala Istinomjer.

Foto: zastone

I on, kao naši ostali sagovornici, smatra kako građanke i građani nemaju mnogo povjerenja u izborna obećanja zato što nisu svjedočili ranije intenzivnijem ispunjavanju obećanja političara/ki. To se posebno ističe u slučaju Mostara koji je tek nedavno dobio gradsku vlast, nakon dugog perioda.

Zbog toga, dodao je Sijah, građani/ke moraju iskoristiti mehanizme kojima bi utjecali na izabrane zvaničnike/ce da počnu ispunjavati svoja obećanja.

“Građani/ke imaju brojne mehanizme koje mogu koristiti, od učešća u radu mjesnih zajednica, učešća u javnim raspravama i konsultacijama na lokalnom, ali i višim nivoima vlasti, preko peticija i direktnog kontakata sa izabranim dužnosnicima putem zvaničnih kanala ili društvenih mreža, pa sve do protesta i javnog djelovanja. Problem je što pozivi za javne rasprave i konsultacije u BiH na svim nivoima vlasti, posebno onim višim, ali i druge informacije o radu, često ne budu dovoljno transparentni te javnost često nema uvid u aktuelna dešavanja ukoliko ona nisu izrazito povoljna za nosioce vlasti te se koriste i u promotivne svrhe. Za svako aktivnije učešće građana/ki u procesima donošenja odluka prije svega je potrebno biti informisan”, kazao nam je Sijah.

S obzirom na to da je više od 80 posto naših ispitanica i ispitanika, koji su željeli odgovoriti na to pitanje, istaknulo kako odgovornost za neispunjena predizborna obećanja snose gradonačelnik, vladajuće partije i gradsko vijeće, pitali smo našeg sagovornika koliko je realno da političari/ke, protokom godina, počnu ispunjavati predizborna obećanja ili naprosto zaborave na njih.

“I jedno i drugo je slučaj. Neke političke partije zaista imaju konkretne i provodive programe u većoj mjeri, no kada dođu na vlast i stupe u koalicije, nekada prosto na njih zaboravljaju, ali je dosta češća situacija da zbog neprincipijelnih koalicija koje se formiraju, a koje su neminovne i zbog samog uređenja BiH, partije nisu u mogućnosti da realizuju svoje programe. U BiH svjedočimo čestim blokadama kako izvršne, tako i zakonodavne vlasti te su učinci i jedne i druge izuzetno slabi, sa jako malo usvojenih zakonskih rješenja ili inicijativa koje se mogu dovesti u vezu sa predizbornim obećanjima partija koja su, sa druge strane, brojna i često nerealna”, zaključio je Dalio Sijah.

Upravo to prepoznaje i 78 posto naših ispitanica i ispitanika, koji uz dugu listu neispunjenih obećanja, navode i probleme u neusklađenosti različitih instanci vlasti.

“Jedino što su učinili je opterećivanje građana, naplate za kazne i parking”, navodi jedan ispitanik. Druga ispitanica dodaje kako se “građane tretira kao bankomat”.

“Gradska administracija ne prati rad gradskog Vijeća, a Vijeće usvaja budžet koji ne odgovara potrebama građana”, zaključak je koji najbolje ilustruje kako građani/ke prepoznaju problem (ne)ispunjavanja predizbornih obećanja lokalnih vlasti u Mostaru.

Enes Hodžić
Autor 24.2.2022. u 12:13