Komšić: Konstitutivnost i domovi naroda alati za korupciju i nejednakost građana

tačno.net
Autor 25.1.2022. u 14:32

Komšić: Konstitutivnost i domovi naroda alati za korupciju i nejednakost građana

Foto: Armin Durgut/Pixsell

Politike 1990-ih godina koje su dovele do rata prisutne i danas u Bosni i Hercegovini, ali da su metod ratnog osvajanja, zamijenili političkim i diplomatskim sredstvima, odnosno, takvi i dalje nastoje da realizuju svoje ratne ciljeve ali u mirnodopskim uslovima, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u svom obraćanju Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope.

“Agresivna reakcija susjednih zemalja”

U uvodnom obraćanju, Komšić je podsjetio da je Bosna i Hercegovina zemlja sa tradicijom dugom skoro hiljadu godina, koja je u različitim vremenskim periodima, imala svoja različita unutrašnja uređenja. Potom je pobrojao sva uređenja i istakao:”U ovim pobrojanim vremenskim periodima, Bosna i Hercegovina nije nikad bila zemlja podijeljenog ili segmentiranog društva, niti je postojao bilo koji oblik diskriminacije njenih građana”.

No, promjene su počele 1992. godine kada je, navodi Komšić, Bosna i Hercegovina proglasila nezavisnost.

“Proglašenje nezavisnosti Bosne i Hercegovine dovelo je do agresivne reakcije susjednih zemalja, koje su u periodu ratnih dešavanja od 1992. do 1995. godine ili agresije na moju zemlju, putem njihovih ratnih i osvajačkih aktivnosti nastojale poništiti bilo kakvo postojanje Bosne i Hercegovine i preuzeti dijelove njene teritorije. Takve ratne aktivnosti, dovele su do nezapamćenih strahota, koje su eskalirale sve do počinjenja zločina genocida, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i etničkog čišćenja. Sve ove elemente, koje sam pomenuo, utvrdio je u svojim presudama Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju, sa sjedištem u Hagu. U tim presudama utvrđeno je postojanje više udruženih zločinačkih poduhvata, u kojima su sudjelovali pojedinci i grupe iz Bosne i Hercegovine, kao i one iz susjednih zemalja, kojima je cilj bilo uspostavljanje etnički čistih teritorija, kako bi tako očišćene teritorije pripojili tim susjednim zemljama. Ovo sve navodim iz razloga, što ću u drugom dijelu svoga izlaganja jasno ukazati da su takve politike prisutne i danas u Bosni i Hercegovini, ali da su metod ratnog osvajanja, zamijenili političkim i diplomatskim sredstvima, odnosno, takvi i dalje nastoje da realizuju svoje ratne ciljeve ali u mirnodopskim uslovima”, kazao je.

“Etničke politike u BiH nastoje kreirati vještački podijeljeno i segmentirano društvo”

Podsjetio je da je rat okončan potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Njega su potpisale Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija (čiji je pravni slijednik današnja Srbija), odnosno kako to međunarodno pravo jasno kaže – mirovni sporazum u pravilu potpisuju učesnici u ratu. Time se otklanja svaka dilema da je u Bosni i Hercegovini bio građanski rat, jer se radilo o međudržavnom oružanom sukobu, kako je to, između ostalog, utvrdio Međunarodni sud iz Haga u više svojih presuda”, naveo je Komšić.

Dodaje da je “u tom ustavu, kojeg svi moramo poštovati, ostalo je mnoštvo otvorenih pitanja i nedorečenosti, što je ostavilo veliki prostor za različita proizvoljna tumačenja ili interpretacije, najčešće inspirisane partikularnim interesima različitih političkih elita, kako onih u Bosni i Hercegovini, tako i u susjednim zemljama”.

“Tim ustavom, uspostavljen je jedan novi politički sistem u Bosni i Hercegovini, koji je trebao evoluirati prema demokratskim standardima i vrijednostima, kao što su one vrijednosti sadržane u ciljevima Vijeća Evrope. Nažalost, to se nikad nije desilo. Nasuprot toga, aktivne etničke politike u Bosni i Hercegovini nastojale su, i danas još uvijek nastoje, kreirati vještački podijeljeno i segmentirano društvo u kojem dominira pripadnost nekoj od etničkih zajednica, kao jedini validan iskaz za političko djelovanje. Iako je Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama sastavnim dijelom Ustava Bosne i Hercegovine, moram ovdje ista i, kako se ona na žalost premalo implementira u Bosni i Hercegovini.
Njihov povod za takve ambicije, krije se u tom nesretnom terminu „konstituentnosti“ koji jeste spomenut u Ustavu Bosne i Hercegovine ali u njemu nije nigdje pravno razrađen niti je rečeno ili utvrđeno šta to zapravo znači. Zato se javila nova pravna praksa, koju smatram jako opasnom, da se kroz korištenje tog termina „konstituentnosti“ ostvaruju različiti politički ciljevi, u čemu učestvuju domaći politički akteri, uz vidnu političku podršku iz susjednih zemalja”, kazao je.

Naglasio je kako je “‘konstituentnost’ zapravo izvorom postojanja sistemske diskriminacije u Bosni i Hercegovini” te naveo presude Suda za ljudska prava u Strazburu koje to, kako kaže, potvrđuju.

“Očito je, kako sadašnji politički sistem u Bosni Hercegovini, temeljen na etničkoj pripadnosti, stvara tri paralelna totalitarna sistema, temeljena na pripadnošću nekoj od tri etničke zajednice, kojima se nastoji vladati na autokratski način. U takvom sistemu, kroz pripadnost nekoj od etničkih zajednica, kao izraz isključivosti etničkih politika, zapravo se nastoji ovladati resursima, poslovima, tenderima, javnim nabavkama, svim vrstama privilegija, profita ili koristi, čime se vidno kreira ambijent za postojanje korupcije nesagledivih razmjera. Nakon 26 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, umjesto evolucije političkog sistema Bosne i Hercegovine u onaj temeljen na demokratiji i vladavini prava, moja zemlja ide regresivnim putem u kojem se kroz nazadovanje ili udaljavanje od demokratije, želi zadržati pa čak i osnažiti etnički politički sistem koji generiše korupciju u svim porama društva, kroz korištenje etničkih politika i manipulaciju strahom pripadnika različitih etničkih zajednica. Zato je važno reći da etničke politike u Bosni i Hercegovini, kada iscrpe sve druge alate kojim bi ovladali svojom etničkom zajednicom, posežu za emocijama i empatijom unutar svojih zajednica. To se postiže kroz produciranje straha, koji u konačnici formira sistem pogodan za korupciju i negiranje vladavine prava. Vjerujem kako dijelimo isto mišljenje, takav politički sistem nema mjesta u modernoj Evropi”, rekao je Komšić.

“Politike koje negiraju postojanje bh. nacije”

Naveo je kako prijedlozi uvođenja konsocijacijske demokratije, kroz navodno kopiranje političkih sistema Belgije, Švicarske, Sjeverne Irske ili Južnog Tirola, nije izvodivo u BiH.

“Takve politike idu toliko daleko da negiraju postojanje bosanskohercegovačke nacije, zemlje koja postoji skoro hiljadu godina, već svaki izraz nacionalnosti žele prikazati kroz etničko pitanje. Želim, danas, kazati da sam ja po nacionalnosti Bosanac i Hercegovac i etnički Hrvat, jer je nacija izraz pripadnosti vlastitoj državi. Susjedne zemlje negiraju bosanskohercegovačku naciju, nastojeći iskoristiti etničke identitete u mojoj zemlji u njihovu korist, stvarajući takav ambijent da bismo mi, Bosanci i Hercegovci trebali njih pitati za saglasnost, smijemo li uopće po nacionalnom opredjeljenju biti Bosanci i Hercegovci. To je apsolutno neprihvatljivo i u potpunoj suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. S druge strane, kada sagledamo sistem odlučivanja, danas, u Bosni i Hercegovini imamo takvu situaciju, da se postojanje bilo kakve većine u donjem domu parlamenta, odnosno na izborima direktno izabranim donjim domovima zakonodavnih organa vlasti, u cijelosti poništava kroz jedan novi politički alat koji se zove „entitetsko glasanje.“ To u najkraćem znači, da u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ili donjem domu, koji broji 42 zastupnika, njih najmanje 5 (pet) mogu zakočiti bilo kakvo odlučivanje, jer dolaze iz jednog od dva entiteta. Da li je takvo nešto izraz liberalne demokracije?”, rekao je.

Istakao je kako “povod za držanje Bosne i Hercegovine u stanju krize nalazi se u tome što neko neće da prihvati presude Međunarodnog suda iz Haga u kojima je utvrđen zločin genocida”.

“Zamislite ovom prilikom, šta bi nepoštivanje odluka bilo kojeg suda značilo u vašim zemljama? Nesumnjivo krivičnu odgovornost onih koji ne poštuju presude sudova”, rekao je.

Dodaje kako je slično i sa odlučivanjem u gornjem domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine pod nazivom Dom naroda, koji se sastoji od 15 posredno delegiranih zastupnika koje imenuju političke stranke, gdje “samo njih 2 (dvojica) mogu zakočiti bilo koje donošenje odluka i to na način da svih 42 zastupnika iz Zastupničkoga doma mogu jednoglasno donijeti neku odluku, a da samo njih dvoje iz Doma naroda to sve mogu oboriti, jer je potrebna odgovarajuća entitetska većina”.

“Zar to nije vidan pokazatelj nejednakosti glasa zastupnika u dva doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje glas jednog zastupnika iz Doma naroda, kojeg imenuju političke stranke, ima najmanje trostruko veću vrijednost od delegata iz Zastupničkoga doma, kojeg biraju građani Bosne i Hercegovine? To se danas koristi kao političko sredstvo, kako bi se onemogućilo normalno funkcionisanje institucija vlasti Bosne i Hercegovine, sa potpunim zanemarivanjem temeljnih demokratskih principa i to smatram neprihvatljivim. Iz tih razloga, postoji i najnovija apelacija prema Evropskom sudu za ljudska prava, koja se tiče nejednakosti glasa u dva zakonodavna doma u Bosni i Hercegovini. Na žalost, primjena koncepta “konstituentnih naroda” i etničkog glasanja u svakodnevnom političkom odlučivanju u institucijama Bosne i Hercegovine već 26 godina ne služi zaštiti prava “konstituentnih naroda” već sprečavanju Bosne i Hercegovine da se stabilizuje i napreduje”, naveo je.

“Vraćanje bh. građana u 1995. godinu”

Istakao je kako i iz tih razloga desetine zakona iz evropske agende su u zastoju, a BiH propadaju sredstva iz raznih evropskih fondova.

“Ovdje se stoga radi o zloupotrebi prava “konstituentnih naroda” radi sprečavanja Bosne i Hercegovine da postane dijelom civilizirane zajednice evropskih parlamentarnih demokracija i kako moja zemlja nikada ne bi mogla postati članicom Evropske unije. Takve politike imaju namjeru od moje zemlje napraviti teritoriju nad kojom će uticaj imati strani režimi, bilo ekonomskim putem, bilo stvaranjem novih „Transdnjestrija“ na Zapadnom Balkanu od jednog dijela moje zemlje. Želim podsjetiti da je i Evropska komisija precizno pravno identificirala u „Mišljenju“ iz 2019. godine sve što moja zemlja treba unaprijediti kako bi nastavila svoj dugi put ka kandidatskom statusu. U tom trenutku politički akteri koji zagovaraju nestanak Bosne i Hercegovine odlučili su da zaustave sve procese i vrate 3,5 miliona ljudi unatrag u 1995. godinu pričom o pravima “konstituentnih naroda”, vraćanju nadležnosti entiteta i konačno anti-civilizacijskim otporom prema kažnjavanju negiranja genocida i ratnih zločina koji su već presuđeni.”, naglasio je.

“Nanosite štetu BiH”

Osvrnuo se na to kako se danas govori o potrebama izmjena Ustava i izbornog zakona, ali da u tome direktno učešće imaju susjedne zemlje “čiji je cilj veoma jasan – ostvariti sve ratne ciljeve koristeći politička i diplomatska sredstva u mirnodopskim uslovima”.

“Njihova namjera ogleda se u dva aspekta. Prvi da kroz izmjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kreiraju takav sistem u kojem će te susjedne zemlje imati „zlatnu dionicu“ ili ključnu riječ u donošenju svih odluka u Bosni i Hercegovini, a time i potpunu kontrolu nad mojom zemljom. Takve namjere lako ćete prepoznati svaki put kada oni govore o „konstituentnosti naroda“ ili u frazi da će prihvatiti sve „što se tri etničke zajednice dogovore.“ Bez obzira što one time vrše udar na temelje demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, one tako nešto često rade u diplomatskim razgovorima, pa čak i sa vama, sa čim ste, vjerujem i vi povremeno suočeni. I drugo, kada vide da tako nešto ne može uspjeti, onda oni posežu za njihovim saveznicima u Bosni i Hercegovini koji, u ime tih susjednih zemalja, vrše blokade rada institucija Bosne i Hercegovine, nastojeći stvoriti privid da je Bosna i Hercegovina nefunkcionalna država. Dodatno, susjedne zemlje osim što vrše upad u politički sistem moje zemlje, nastoje kroz njihove političke satelite u Bosni i Hercegovini, imati potpunu kontrolu nad prirodnim i svim drugim resursima moje zemlje. Kako drugačije objasniti političke namjere susjednih zemalja da se ne utvrdi granica sa Bosnom i Hercegovinom putem međunarodnog ugovora o granici, kako na kopnu, tako i na moru, a sve sa ciljem da oni imaju mogućnost upravljanja prirodnim resursima Bosne i Hercegovine? Zato koristim ovu priliku da vas sve zajedno zamolim da ne prihvatate takvu vrstu diplomatskih razgovora, jer se time nanosi šteta Bosni i Hercegovini i njenim građanima.”, naveo je.

Jednakost građana

Poručio je kako je potrebno ostvariti jednakost svakog građanina BiH kako bismo stvorili društvo jednakih šansi te da sistem kojim dominira sistemska korupcija nije prihvatljiv.

“Potrebno je izvršiti izmjenu političkog sistema Bosne i Hercegovine na način da sa ograničene ili limitirane demokratije uspostavimo sistem potpune demokratije, na način kako je to utvrđeno u pet presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali i u skladu sa Mišljenjem Venecijanske komisije iz 2005. godine koja je analitički tačno i pravno precizirano ukazala na sve izmjene koje Bosna i Hercegovina mora obaviti, ako želi biti dijelom modernih demokratskih društava. Zato želim iskoristiti ovu priliku da vas sve zamolim da se upoznate sa Mišljenjem Venecijanske komisije o Bosni i Hercegovini iz 2005. godine, jer je veoma važno da njeno mišljenje prihvatimo kako pomoć Vijeća Evrope državama u procesima tranzicije.

Najzad, izmjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ne mogu biti obavljene ako se u tim izmjenama neće uvažiti temeljni principi liberalne demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, jer sve drugo, moju zemlju vodi u dodatnu nestabilnost, a time i u nestabilnost cijele regije Zapadnog Balkana. Svi mi dobro znamo da je građanin, pojedinac, nositelj suvereniteta svoje zemlje, što se isto mora primijeniti i u Bosni i Hercegovini. Koristim ovu priliku da vas sve zajedno zamolim da ne pristajete na sve one diplomatske i političke razgovore, koje žele nanijeti štetu Bosni i Hercegovini, a takve ćete razgovore veoma lako prepoznati – oni će biti izvan temeljnih principa Vijeća Evrope”, zaključio je Komšić.

N1

tačno.net
Autor 25.1.2022. u 14:32