Malo usvojenih zakona, nijedna strategija, ali se konačno ušlo u ustavne promjene

CCI
Autor 15.8.2017. u 13:16

Malo usvojenih zakona, nijedna strategija, ali se konačno ušlo u ustavne promjene

Iako su primjetni određeni pokušaji da se nešto uradi, i dalje se uglavnom reaguje na posljedice a ne na uzroke, čeka se da problem eskalira, pa da se onda nešto pokušava uraditi, što je najlošiji mogući pristup. I nijedan od brojnih teških, naslijeđenih, problema, s kojim se suočava Kanton, odnosno njegovi građani, nije riješen. Mada se, u nekim slučajevima, u rješavanja ušlo – bilo novim dizanjem kredita, za neophodne zahvate, bilo uvođenjem privremenih mjera za sanaciju. Ali sve je to još uvijek na početku i sa neizvjesnim ishodom. A s druge strane, mnogi drugi ozbiljni problemi čekaju da „dođu na red“. Pa ćemo o teškom problemu zagađenosti vazduha, opet, vjerovatno, pričati u trenucima ozbiljne opasnosti po zdravlje građana, a ne sada.

VLADA KS IMA VISOK INTENZITET RADA, ALI SE ON ODVIJA KRAJNJE NEOBIČNO I KRŠI PRAVILA PREDVIĐENA POSLOVNIKOM O RADU OVE INSTITUCIJE. U prvoj polovini 2017. godine, Vlada KS je održala 44 sjednice, od čega 20 redovnih, 24 vanredne. A, imala je ukupno čak 74 zasjedanja, jer je većina redovnih sjednica realizovana u više nastavaka. Specifičnost u radu Vlade KS, u aktuelnom mandatu, pored velikog broja vanrednih sjednica, je i da u jednom danu započinje, nastavlja ili završava dijelove nekoliko različitih sjednica – po tri ili čak 4. Vlada se, u kontekstu vremena i načina održavanja sjednica, naime, ne pridržava svog poslovnika o radu. Vlada KS, u posmatranom periodu (za razliku od Vlade USK, recimo), nije održavala redovne sjednice svake sedmice, a pogotovo se nije pridržavala pravila o završavanju započete sjednice, odmah sljedeći dan, nego je rad na mjerama sa određene sjednice znao biti razvlačen u nekoliko nastavaka i trajati čak i 10-15 dana, u kojima se ispreplitao sa radom na nekoliko drugih sjednica. Može se reći da Vlada primjenjuje neki vlastiti, pomalo haotičan, sistem rada, ignorišući propise koji regulišu tu oblast. I da je to karakteristika baš aktuelne, a nije bilo izraženo kod prethodnih vlada KS. Ipak…

PRODUKTIVNOST VLADE U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, MEĐU NAJBOLJIM JE U POSLJEDNJIH 7 GODINA. Od 1123 mjere razmotrene u ovom periodu, bolji je jedino rezultat iz prve polovine 2012. kada je razmotreno čak 1329 mjera. Međutim…

KVANTITET NE ZNAČI NUŽNO I KVALITET – MEĐU MJERAMA, RAZMOTRENIM NA SJEDNICAMA VLADE KS, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, VRLO JE MALO ONIH POSEBNO ZNAČAJNIH, KOJIMA SE SISTEMSKI UTIČE NA RJEŠAVANJE PROBLEMA U DRUŠTVU. Najveći procenat, „pojedinačno“, otpada na, uglavnom odbijene, amandmane na različite zakonske akte, koji čine čak petinu (20,5%) razmatranih mjera. Različita rješenja, saglasnosti, zaključci i odluke, sumarno obuhvataju 52% od ukupne mase razmatranog. Izvještaji, informacije, planovi i programi čine daljnjih cca 20,7% od ukupnog broja razmatranih mjera. Broj značajnih mjera, kojima se sistemski uređuju neka oblasti ili rješavaju problemi, mnogo je niži. Zakoni čine tek 1,7% od ukupnog broja, na Vladi, razmotrenih mjera. A u prvih šest mjeseci ove godine, Vlada nije razmatrala niti jednu strategiju. Iako su 3 bile planirane Programom rada.

U REALIZACIJI ZAKONA, VLADA JE, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, OZBILJNO PODBACILA. Vlada je utvrdila ukupno 15 zakona, od toga 12 u prijedlogu i 3 u nacrtu. No, tri od ovih, na Vladi utvrđenih zakona u posmatranom periodu su, prije razmatranja na Skupštini, povučeni iz procedure i u prvoj polovini 2017. godine se nisu ponovo pojavili na dnevnim redovima sjednica Vlade. Faktički, imamo li to u vidu, konačni rezultat Vlade, u prvoj polovini 2017. je 10 zakona utvrđenih u prijedlogu i 2 u nacrtu. Što je najlošiji polugodišnji rezultat aktuelne Vlade, od njenog imenovanja.

ANALIZA POLUGODIŠNJE REALIZACIJE PROGRAMA RADA VLADE ZA 2017. GODINU, NAJBOLJE UKAZUJE NA OZBILJNOST PROPUSTA U ZAKONODAVNOJ SFERI. Iako je zakonodavni plan, od prošlogodišnjih 41, sveden na tek 29 zakona u Programu rada Vlade za 2017. godinu, u prvoj polovini godine utvrđeno je tek njih 7, što znači da se u drugu polovinu godine ušlo sa obavezom da se do njenog kraja utvrdi još 22 zakona. Dakle, triput više nego što je to Vladi uspjelo u prvih 6 mjeseci 2017. Inače…

PROGRAM RADA VLADE KS ZA 2017. GODINU NIJE USVOJEN NA VRIJEME I PREMA VAŽEĆIM PROPISIMA. Ali, ipak, treba konstatovati da se radi o do sada najmanjem kašnjenju u tom segmentu (dok smo u prethodne 2 godine aktuelnog mandata svjedočili najvećim kašnjenjima u posljednjih 10 godina).

MEĐU NEREALIZOVANIM MJERAMA, KOJE SU TREBALE BITI UTVRĐENE U PRVOJ POLOVINI 2017. NALAZI SE I ČITAV NIZ ZNAČAJNIH, ČIJE DONOŠENJE I PRIMJENA SU MOGLI POZITIVNO UTICATI NA KVALITET ŽIVOTA GRAĐANA. Među nerealizovanim mjerama je i Zakon o lokalnoj samoupravi, na čije se donošenje predugo čeka, planira već godinama i predstavlja obavezu po Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, Zakonu o principima lokalne samouprave u FBiH i presudama Ustavnog suda FBiH. A tu si i Strategija za mlade koja se već drugi mandat prenosi iz godine u godinu. Kao i Strategija informatizacije osnovnih i srednjih škola u Kantonu Sarajevo. A još uvijek nisu usvojeni ni Program utroška finansijskih sredstava za regulaciju i uređenje riječnih korita, vodosnadbijevanja i odvodnje otpadnih voda na području Kantona Sarajevo za 2017. godinu, ni Program uređenja gradskog građevinskog zemljišta i realizacije kapitalnih investicija za 2018. godinu.

S DRUGE STRANE, I UTVRĐENE SU, NEKE, BEZ SUMNJE, VRLO ZNAČAJNE MJERE. Ističu se zakoni o osnovnom i srednjem obrazovanju, zatim Akcioni plan za prevenciju maloljetničkog prijestupništva, Akcioni plan za provođenje Strategije razvoja KS. Vlada je, u posmatranom periodu, utvrdila i Program javnih investicija Kantona Sarajevo za period 2018-2020., koji je trenutno u fazi nacrta. Vlada je pokrenula i određene korake ka sanaciji javnih preduzeća koja već godinama gomilaju gubitke, ali je epilog toga još uvijek krajnje neizvjestan. Produžen je moratorij na novo zapošljavanje, a osim toga, Vlada je na 78. redovnoj sjednici zadužila sva javna preduzeća, javne ustanove i agencije, čiji je osnivač Skupština KS, da sva naredna zapošljavanja na neodređeno vrijeme vrši isključivo putem javnog konkursa. I, napokon…

MINISTARSTVO PRAVDE I UPRAVE JE, U 1. POLOVINI 2017., KONAČNO POKRENULO USTAVNE PROMJENE U KANTONU SARAJEVO, KOJE ĆE OMOGUĆITI KONAČNU IMPLEMENTACIJU NIZA PRESUDA USTAVNOG SUDA FBIH, ČIJE SE IZVRŠENJE ODLAŽE VEĆ GODINAMA. Amandmanima koje je Vlada KS utvrdila (a Skupština, početkom avgusta, konačno usvojila), a kojima se djeluje na Ustav KS, provodi se i nekoliko presuda Ustavnog suda FBiH, koje se odnose na povredu prva na lokalnu samoupravu u Kantonu Sarajevo, te uređuju odnosi izmedu Kantona, Grada i općina u Kantonu i Gradu.

MEĐU DONESENIM MJERAMA, U POSMATRANOM PERIODU, SU I NEKE VRLO KONTROVERZNE I, BLAGO REČENO, NEPOPULARNE. Među njima je odluka o povećanju cijene usluga grijanja, koja je izazvala čak i prikupljanje potpisa, u organizaciji opozicije, za upućivanje odluke na ocjenu ustavnosti. A tu je i Zakon o visokom obrazovanju, koji je izazvao žestoke polemike i nezadovoljstvo i protivljenje akademske zajednice, koja smatra da se radi o rješenju potpuno neprimjerenom za funkcionisanje Univerziteta u Sarajevu.

VLADA KS, VEĆ DRUGU GODINU UZASTOPNO, UTVRĐUJE NACRT BUDŽETA NA VRIJEME, U SKLADU SA ROKOVIMA PROPISANIM ZAKONOM O BUDŽETIMA U FBIH. Najviše budžetskih sredstava, Budžetom KS za 2017. godinu, planirano je za oblast “Plaće i naknade troškova zaposlenih” – 257.080.200 KM, što je 36% ovogodišnjeg budžeta. S obzirom da ovaj procenat u nekim kantonima dostiže čak i 60%, vidimo da Vlada KS ima značajna sredstva kojim, pravilnim usmjeravanjem, može realizovati ozbiljne projekte i uticati na poboljšanje kvaliteta života svojih građana. I prvi koraci u usvajanju Budžeta za 2018. realizovani su na vrijeme.

VLADA NASTAVLJA DA SE ZADUŽUJE. Prema Dokumentu Okvirnog Budžeta 2018. – 2020., usvojenom 22.06.2017.dug KS na dan 31.12.2016. godine iznosio je cca 196 miliona KM. U prvoj polovini 2017. godine donesene je nekoliko odluke o dodatnom zaduženju Kantona. Jedna se odnosila na projekat Vodovod Sarajevo, druga na projekat Energetska efikasnost za BiH, a još dvije na zaduženje Kantona putem emisije obveznica.

VLADA KS NASTAVLJA DA KRŠI I ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U BIH. Sastavom Vlade, u kojoj su, od 13 članova, svega 2 žene, Vlada KS krši Zakon, koji nalaže da procenat manje zastupljenog pola ne smije biti ispod 40%, i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže.

NEMA ZNAČAJNIH PROBLEMA U ODNOSU VLADE I SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO. Međutim, nedovoljna efikasnost Vlade u realizaciji svojih planiranih obaveza utiče na efikasnost rada Skupštine i na njenu(!) realizaciju planiranih obaveza.

SKUPŠTINA KS, SA SKUPŠTINAMA USK I ZDK, SPADA U SKUPŠTINE KOJE SU, U 1. POLOVINI 2017. G, ODRŽALE 6 REDOVNIH SJEDNICA, ODNOSNO JEDNU MJESEČNO U PROSJEKU. Za razliku od Skupštine ZDK, ipak, Skupština KS nije održavala zasjedanja u svakom mjesecu posmatranog perioda – napravila je pauzu u 6. mjesecu, a u prvom je održala samo vanrednu sjednicu, u vezi sigurnosne situacije u Sarajevu.

SA 116 RAZMOTRENIH MJERA, SKUPŠTINA KS, U PRVIH JE 6 MJESECI 2017. OSTVARILA JEDAN OD NAJLOŠIJIH POLUGODIŠNJIH REZULTATA U POSLJEDNJIH 7 GODINA, U OVOM KONTEKSTU. To je čak dva i po puta lošiji rezultat od onog iz prve polovine 2012. godine, recimo. A upravo zahvaljujući tom i rezultatu iz prve polovine 2013. ukupni rezultat prethodnog saziva Skupštine KS, u prve 2 i po godine njegovog mandata bio je za 15% ili za 106 mjera bolji od postignutog u prve 2 i po godine aktuelnog saziva.

REZULTAT JE OVAKO LOŠ I ZAHVALJUJUĆI IZUZETNO VELIKOM BROJU MJERA POVUČENIH SA DNEVNOG REDA SKUPŠTINSKIH ZASJEDANJA, OD STRANE VLADE. Čak 38 mjera je povučeno – što je četvrtina od ukupnog broja mjera koje su trebale biti razmatrane u posmatranom periodu (a što je nezabilježeno u dosadašnjem radu Vlade KS). Od toga je 12 izvještaja o radu institucija iz oblasti kulture, 7 odluka o izmjenama osnivačkih akata ustanova pri Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice, a povučen je i niz zakona koji su se našli na dnevnim redovima sjednica Skupštine KS.

JEDAN OD POVUČENIH ZAKONA JE I ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU KOJI JE OSIM ŽESTOKE REAKCIJE OPOZICIJE I STRUČNE JAVNOSTI, UZROKOVAO NESLAGANJE UNUTAR SAME SKUPŠTINSKE VEĆINE, ZBOG ČEGA JE I POVUČEN. No, krajem jula zakon je ipak usvojen, sa izvjesnim korekcijama, ali i dalje uz nezadovoljstvo i protivljenje akademske zajednice. ANALIZA RAZMOTRENIH MJERA DAJE DODATNOG RAZLOGA ZA NEZADOVOLJSTVO REZULTATIMA. Zakoni, kao ključna obaveza Skupštine (najvišeg zakonodavnog tijela Kantona), čine tek 8% u ukupnoj masi razotrenih mjera. A Skupština nije razmatrala niti jednu strategiju za prvih 6 mjeseci ove godine, iako su za ovu godinu planirane 3 – Strategija informatizacije osnovnih i srednjih škola, Strategija za mlade, te Strategija razvoja obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. Naravno, razlog je jednostavan – jer ih Vlada nije pripremila i utvrdila.

PROGRAMOM RADA ZA 2017. GODINU, PREDVIĐENO JE DA SE NA SKUPŠTINI O PLANIRANIM ZAKONIMA RASPRAVLJA 46 PUTA, A U PRVIH 6 MJESECI, RASPRAVLJANO JE TEK 6 PUTA. Od zakona iz Programa rada Skupštine za ovu godinu usvojeno je tek 3 zakona i još 3 su prihvaćena u nacrtu i poslata u daljnju proceduru. Osim planiranih, usvojeno je i 6 neplaniranih zakona, pa je konačni rezultat 9 usvojenih zakona. No, ostaje činjenica da je za realizaciju u drugoj polovini godine ostalo preko 80% zakonodavnog dijela programa rada za ovu godinu.

SVA POREĐENJA, U KONTEKSTU USVAJANJA ZAKONA, SU NEGATIVNA PO AKTUELE REZULTATE. Skupština KS je u prvoj polovini 2017. postigla svoj najlošiji rezultat u aktuelnom mandatu, usvojivši skoro duplo manje zakona nego u drugoj polovini 2015. godine. A, iako bi to bilo normalno za očekivati, nije ni najproduktivnija od inače hronično neproduktivnih kantonalnih skupština – ima za četvrtinu manje usvojenih zakona od Skupštine TK, i isti broj kao Skupština USK.

SKUPŠTINA KS JEDNA JE OD 5 KANTONALNIH SKUPŠTINA KOJE SU PROGRAM SVOG RADA ZA AKTUELNU GODINU USVOJILE NA VRIJEME – PRIJE POČETKA GODINE NA KOJU SE ODNOSI. Ovo je tek treći put, u posljednjih 10 godina, a prvi u ovom mandatu, da je program rada Skupštine KS usvojen na vrijeme i u skladu sa Poslovnikom. Ukupna realizacija mjera iz Programa je nešto bolja od realizacije planiranih zakona, al i dalje neprihvatljivo niska. Za pola godine, Skupština je realizovala tek četvrtinu planiranog za ovu godinu.

SKUPŠTINA KS NI U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE NIJE ODRŽALA NIJEDNU TEMATSKU SJEDNICU. Za razliku od Skupštine BPK, koja je u posmatranom periodu započela i 5. tematsku sjednicu, u aktuelnom mandatu, Skupština KS, u aktuelnom mandatu nije održala nijednu.

BUDŽET KANTONA SARAJEVO USVOJEN JE NA POSLJEDNJOJ SJEDNICI U 2016. GODINI U VISINI OD CCA 712 MILIONA KM, TRANSPARENTNO I UZ PROVEDENU JAVNU RASPRAVU. Ovo je drugi put u aktuelnom mandatu, uzastopno, da Skupština na vrijeme i u skladu sa propisima usvaja Budžet. Budžet je, u odnosu na prethodnu godinu, uvećan za cca. 16 miliona KM, dok je od početka aktuelnog mandata uvećan za cca. 36 miliona KM. Napomenimo da je ukupni deficit Budžeta Kantona Sarajevo, na dan 31.12.2016 godine, iznosio 77 i po miliona KM.

SKUPŠTINA KS JOŠ UVIJEK, SKORO PUNE 3 GODINE OD IZBORA, NIJE U POTPUNOSTI ZAVRŠILA PROCES SVOG KONSTITUISANJA I FUNKCIONIŠE BEZ IZABRANOG ZAMJENIKA PREDSJEDAVAJUĆE IZ SRPSKOG NARODA. Ovim se, na simboličkoj ravni, krši ravnopravnost konstitutivnih naroda. A izostanak ozbiljne rasprave o uzrocima ovog problema, predstavlja svojevrsno „metenje pod tepih“, odnosno zatvaranje očiju pred krupnim problemom koji zadire u samu suštinu političkog sistema u BiH.

* * *

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA POZDRAVLJAJU NEDAVNO DONOŠENJE AMANDMANA NA USTAV KANTONA SARAJEVO. Pozdravljamo odluku Skupštine da prihvati sve predložene amandmane na Ustav KS, što predstavlja ustavno-pravnu reformu koja je temelj za potencijalni napredak i bolji život građana Sarajeva, jačanje principa vladavine prava, decentralizacije, supsidijarnosti i dobrog upravljanja. Nužnost ove reforme Ustava Kantona Sarajevo prvoshodno se ogleda u potrebi za provođenjem odluka Ustavnog suda FBiH, koji je u 17 slučajeva utvrdio povredu prava i nadležnosti lokalnih samouprava s područja Kantona Sarajevo, te nedvosmisleno utvrdio sukob nadležnosti između Kantona, Gada i opština. Naglašavamo važnost istovremenog provođenja velikog broja presuda Ustavnog suda, u vremenima čestog i opasnog negiranja autoriteta najviših sudskih instanci u državi.

* * *

PREPORUKE CENTARA CIVILNIH INICIJATIVA, VLADI I SKUPŠTINI KANTONA SARAJEVO, ZA RAD U DRUGOJ POLOVINI 2017. GODINE: Ističemo potrebu povećanja efikasnosti obje institucije, u drugoj polovini 2017. godine, i nastavku aktuelnog mandata, pogotovo u realizaciji zakona i strategija. I potrebu organizovanja tematskih sjednica i široke javne rasprave, uz angažovanje stručnjaka i akademske zajednice, o mjerama za dugoročno rješavanje najznačajnijih problema s kojima se suočavaju građani Kantona, kako bi se vlast prestala baviti tek posljedicama i reagovati tek u kriznim situacijama, i uhvatila u koštac s uzrocima problema.

CCI
Autor 15.8.2017. u 13:16

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija