‘Najbolja je živa riječ’: U BiH svi za povratak u školske klupe

Aida Đugum
Autor 27.8.2021. u 09:23

‘Najbolja je živa riječ’: U BiH svi za povratak u školske klupe

Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Nekoliko dana pred početak školske godine, u Federaciji BiH, jednom od dva bh. entiteta, još uvijek nije poznato na koji način će se odvijati nastava. Obrazovni sistem je podijeljen po kantonima i svaki od njih ima pravo da donese odluku o načinu izvođenja nastave.

Istovremeno, u Republici Srpskoj je najavljena redovna nastava od 1. septembra.

U protekle dvije školske godine, u BiH se odvijala ‘kombinovana’ ili samo online nastava. Pred početak nove školske godine, zbog epidemiloške situacije izazvane korona virusom, neizvjesno je koji će se model nastave dalje primjenjivati u Kantonu Sarajevo (KS), jednom od deset kantona bosanskohercegovačkog entiteta Federacija.

Lejla Beridan iz Sarajeva, čija djeca pohađaju osnovnu, odnosno srednju školu, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako online ili kombinovanu nastavu ima svoje ‘prednosti i mane’.

Online nastavu smatra dobrom, jer su njena djeca, kako kaže, znanja usvajali ‘na jedan od njima dražih načina i preko njima bliskog medija’.

Ali, zbog online nastave su, nastavlja ona, najviše trpjeli edukativni i socijalni segment.

„Što se tiče negativnih efekata prevashodno bih naglasila da je to dugotrajna izloženost zračenju laptopa, kompjutera, mobitela. Jednako negativno je to nepravilno držanje i položaj samog dječijeg tijela dok pokušava da se nosi sa ispunjavanjem svih silnih obaveza kroz tako dug vremenski period“, objasnila je.

Istakla je kako sam nastavni sadržaj zahtijeva interakciju s nastavnikom, misleći pritom na grupu prirodnih predmeta, gdje je, kako kaže, potreban ‘face to face ‘ kontakt između učenika i nastavnika.

„Definitivno trideset minuta nije dovoljno za petoro djece, a kamoli za jedan cijeli razred, koji u prosjeku u osnovnoj školi broji oko dvadesetoro djece“, ističe majka jednog osnovca i jednog srednjoškolca.

Šta kažu roditelji u Kantonu Sarajevo?

Vlada Kantona Sarajevo je u četvrtak, 26. augusta donijela odluku da se djeca 1. septembra vrate u školske klupe.

Jedan od propisa je obavezna distanca od najmanje jedan metar u školama.

Za povratak u školske klupe je i Merima Bećarević, majka dvoje djece, koji su u prvom srednje i prvom razredu osnovne škole. Ona je istovremeno i predstavnica Vijeća roditelja u KS-u, koji, kako je rekla za RSE, žele povratak đaka u škole.

„Zaista, treba iskoristiti povoljnu epidemiološku situaciju, uraditi sve da se obezbijedi sigurno okruženje za učenike i da se obezbijedi povratak u školske klupe. Tu prije svega mislimo i na škole i na javni gradski prevoz. Svakako povratak u školske klupe, bez kombinovane nastave“, navodi stav Vijeća roditelja KS.

Online nastava, ocjenjuje ona, nije dugoročno rješenje za obrazovanje. Posljedice su vidljive, ističe Merima.

„Slaba zainteresovanost, motivisanost, radne navike koje se gube, nedostatak komunikacije s vršnjacima. To je ovo što možemo mi vidjeti kao roditelji. Kada je u pitanju taj stručni dio, tu sigurno treba uraditi određene analize to očekujemo od Ministarstva obrazovaja (KS) na taj način da možemo vidjeti koji su to propusti“, rekla je za RSE.

Kako nadoknaditi propušteno znanje zbog online nastave?

Direktor sarajevske Osnovne škole „Safvet-beg Bašagić“, te bivši voditelj reforme obrazovanja u KS Namir Ibrahimović postavlja pitanje zbog čega su se do sada restriktivne mjere uglavnom provodile u školama.

„U onom trenutku kada se završe svi godišnji odmori, svi festivali, sva druženja i svi provodi onda kažemo, e sad ćemo mi da uvodimo epidemiološke mjere u škole i da napravimo neke kombinacije unutar samih odjeljenja“, ističe Ibrahimović.

Za kombinovanu nastavu, navodi, da je ‘najteži model za izvođenje i vjerovatno model nastave koji ima najveće opterećenje i za roditelje i za djecu i za same nastavnike’. Kako je naglasio, upitno je da li to što se uloži ‘truda, vremena, znanja i prilagodi različitim okolnostima’ daje dobre rezultate.

Ibrahimović ističe kako različiti modeli online i kombinovane nastave u Bosni i Hercegovini ostavljaju posljedice, jer bh. obrazovni sistem nije prilagođen za učenje na daljinu.

„Samo bih volio da škola ima isti status kao što imaju i sve druge institucije i svi drugi prostori u kojima se odvija javni život u BiH. Dakle, da škole ne budu jedino mjesto gdje se primjenju restriktivne mjere, to govorim, jer djeca trpe. Čak je i pitanje da li ćemo ikada nadoknaditi propuštene stvari i glede samog mentalnog zdravlja kod pojedine djece, kao i kod nadoknade znanja kakva god da su, ona jesu loša u obrazovnom sistemu BiH, čak i takva znanja će biti teško nadoknaditi“, ocjenjuje.

Psihologinja i srednjoškolska profesorica Sandra Muratović ističe da socijalna izolacija, kao što se kod djece i mladih desila tokom pandemije, a prije svega zbog neodlaska u škole, dovodi do depresivnih i anksioznih smetnji.

Online nastava u trajanju koliko traje u BiH, dakle više od godinu i po, negativno utiče na razvoj djece i mladih, na njihov psihosocijalni, emocionalni, intelektualni i akademski razvoj.

„Zašto?! Zato što prvo djeca su u kući, djeca nemaju fizički kontakt sa drugom djecom, sa svojim vršnjacima koji su im pogotovo u doba puberteta i adolescenicije mnogo važniji nego u drugim periodima života. Oni na taj način uče. Oni u interakciji sa okolinom uče te neke vještine koje će im trebati kasnije, socijalne vještine, samoregulaciju emocija“, objašnjava.

Ona ističe kako će djeci nedostajati, ako već i nedostaju, “alatke za normalno funkcionisanje”.

I na akademskom nivou, naglašava Sadra Muratović, osjetiće se posljedice nakon ovog perioda online nastave, jer su djeca informacije dobijala, kako kaže, samo po jednom kanalu.

„Ne znam ni ja kako bi nazvala to je nakarada (online nastava). To može sedam dana funkcionisati, ne može funkcionisati preko godinu dana“, istakla je ona za RSE.

Država bez jedinstvene priče u obrazovanju

Prema Ustavu BiH obrazovanje je podijeljeno na deset kantona u Federaciji BiH, jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta, te na drugi bh.entitet Republiku Srpsku (RS).

Odluke o načinu i modelu izvođenja nastave donose se na osnovu epidemiloške sitaucije koju procjenjuju entitetski, odnosno kantonalni krizni štabovi.

U Federaciji BiH za sada nema jedinstvene odluke kako će se školska 2012./2022. godina odvijati.

Predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo Saudin Sivro ranije je najavljivao štrajk upozorenja ako krizni štabovi- federalni i kantonalni, ne smanje fizičku distancu u učionicama “sa metar i po do dva na metar”.

Drugi razlog za štrajk je, nastavlja Sivro, što prosvjetni radnici u Federaciji BiH nisu imali priliku da se masovno vakcinišu željenom vakcinom.

„Mi imamo oko 30 posto vakcinisanih prosvjetnih radnika u FBiH, a u Kantonu Sarajevo je taj broj oko 50 posto. Taj broj bi mogao biti veći. Kad govorimo o KS mi, prema našim anketama, bismo imali 70-75 posto dobrovoljno vakcinisanih prosvjetnih radnika na koje ne bi trebalo nikakve restriktivne mjere da provodi ni Vlada KS ni bilo ko“, istakao je za RSE.

Sivro nastavlja kako su krizni štabovi i vlade Zeničko-dobojskog kantona i Tuzlanskog kantona već donijeli odluke da će od početka nove školske godine u tim kantonima nastavni proces biti u potpunosti normalizovan.

„Ovo je država u kojoj nemamo jedinstvenu priču kad je u pitanju obrazovanje, ali očekujemo da će svi djelovati u interesu učenika i da ćemo svi zajedno sve učiniti da vratimo učenike u školske klupe“, rekao je.

U razgovora za RSE Sivro je ocjenio kako online nastava ‘ne postoji u punom kapacitetu’.

„To su više konsultacije, nastava na daljinu od koje učenici imaju malo ili vrlo malo koristi“.

U Republici Srpskoj, prema odluci Ministarstva prosvjete i kulture nastava počinje 1. septembra i to u školskim klupama, a časovi traju 45 minuta.

Za takvu odluku je i Sindikat obrazovanja nauke i kulture RS-a.

Predsjednik Dragan Gnjatić za RSE ističe kako ni online ni kombinovana nastava ne mogu zamijeniti klasičnu nastavu u učionicama.

„Smatramo da je najbolja živa riječ samog učitelja, odnosno nastavnika, odnosno profesora, jer mašina nema dušu što bi se reklo. Mašina ne može prepoznati određene probleme kod đaka, što njegov učitelj, njegov nastavnik itekako može“, objasnio je.

Prema podacima Ministarstva prosvjete u RS-u do sada je vakcinisano oko 40 posto od 17.000 prosvjetnih radnika.

U tom bh. entitetu od 23. avgusta počela je vakcinacija djece protiv Covid-a 19, starijih od 12 godina.

RSE

 

Aida Đugum
Autor 27.8.2021. u 09:23