Naša stranka zatražila izmjene Ustava: Predsjednik BiH umjesto Predsjedništva

tačno.net
Autor 28.9.2021. u 09:27

Izdvajamo

  • Izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH čeka i Evropska komisija, koja je to postavila kao jedan od 14 uvjeta koje BiH mora ispuniti kako bi postala kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

Povezani članci

Naša stranka zatražila izmjene Ustava: Predsjednik BiH umjesto Predsjedništva

Foto: StartBiH

Poslanici Naše stranke u Parlamentu Bosne i Hercegovine (BiH) podnijeli su prijedlog izmjena Ustava BiH koji predviđa, uz ostalo, izbor samo jednog predsjednika države umjesto sadašnjeg tročlanog Predsjedništva BiH.

Poslanici ove stranke predložili su u ponedeljak, 27. septembra svoja rješenja za ustavne reforme koje se tiču izbora Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

“Ovo je proizvod višemjesečnog promišljanja kako pomiriti ono što se do sada činilo nepomirljivim, a to je ravnopravan pristup kolektivnim pravima i građanskim i individualnim pravima. Ovo što smo predložili znači skidanje BiH sa mape država slučajeva i stavljanje na mapu normalnih država koje grade parlamentarnu demokratiju”, rekao je predsjednik Stranke Edin Forto.

Prema prijedlogu Naše stranke, koji je upućen protokolu Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH), predviđa se izbor samo jednog predsjednika države kojem bi ovlasti bile znatno smanjene.

“Predsjednik će imati samo ceremonijalne ovlasti, kako je i u evropskim državama. Vanjska politika, odbrana, imenovanja ambasadora se prebacuju na Vijeće ministara”, kazao je Damir Arnaut, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH.

Objasnio je da predsjednik ne bi bio biran direktno nego u Parlamentu BiH na mandat od četiri godine, te bi imao potpredsjednika koji ne bi mogao biti iz istog naroda kao i predsjednik.

“Ovo su minimalne promjene koje maksimalno zadovoljavaju i presude međunarodnog suda”, rekao je Arnaut.

Drugi prijedlog ustavne reforma odnosi se na ukidanje Doma naroda BiH koji Naša stranka smatra “grobljem dobrih zakona”. Kako ističu, upravo se sve blokade dešavaju u Domu naroda, te zbog toga predlažu jačanje Predstavničkog doma u kojem bi umjesto sadašnjih 42 bilo 66 zastupnika.

“Naš prijedlog je revolucionaran jer radi ono što se do sada činilo nemogućim, briše nacionalni prefiks, a istovremeno osnažuje državu”, rekla je Sabina Ćudić, poslanica stranke u Predstavničkom domu PS BiH.

S obzirom na to da je cilj Doma naroda zaštita vitalnog nacionalnog interesa, svaki narod bi u Parlamentu BiH formirao svoj klub za zaštitu nacionalnog interesa koji bi funkcionisao po istom principu kao i do sada, te bi ukoliko postoji neslaganje o vitalnom nacionalnom interesu o tome odlučivao Ustavni sud BiH.

Zakoni i sve druge odluke se u Parlamentu usvajali bi se kao i do sada, većinom glasova koja uključuje i potrebnu entitetska većinu. Također, Parlament bi imao jednog predsjednika i jednog zamjenika koji ne pripadaju istom narodu.

Jevreji, Romi i drugi “nekonstitutivni narodi” u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. godine čekaju mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda BiH, gornjem domu državnog zakonodavnog tijela, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Značajan dio ova tri “konstitutivna naroda” također tih 26 godina čeka tu mogućnost. Naime, ni Bošnjaci i Hrvati iz RS-a kao ni Srbi iz FBiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije. Evropski sud za ljudska prava sa svim spomenutim građanima BiH od 22. decembra 2009. čeka provođenje svoje presude u predmetu “Sejdić-Finci” te kasnijih presuda u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić protiv BiH”.

Ustav BiH navodi da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije entiteta Federacije BiH, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije entiteta Republike Srpske.

Presudama su ove odredbe Ustava BiH, i sukladno tome i odredbe Izbornog zakona BiH, proglašene diskriminatornim i suprotnim Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, također integriranoj u Ustav BiH.

Izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH čeka i Evropska komisija, koja je to postavila kao jedan od 14 uvjeta koje BiH mora ispuniti kako bi postala kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

RSE

tačno.net
Autor 28.9.2021. u 09:27