ENG
Nastavlja se protest ispred Ureda visokog predstavnika u Sarajevu
Autor/ica 👤 RSE
Povezani članci
Ispred Ureda visokog predstavnika u Sarajevu u utorak ujutro očekuje se da će biti nastavljeni protesti održani i dan prije zbog nepotvrđenih informacija da će visoki predstavnik nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH.
Ispred OHR-a u centru glavnog grada BiH 26. jula ujutro nalazilo se tek nekoliko ljudi, nakon što su dan prije hiljade ljudi protestovale.
Dio ulice u kojem se nalazi OHR u centru glavnog grada BiH blokirala je policija, saobraćaj nije obustavljen, dok trolejbusi ne saobraćaju. Nastavak protesta očekuje se oko 9 sati.
U javnosti se prehodnih dana pojavio navodni nacrt odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom planira izmijeniti Izborni zakon BiH, te dio i Ustava Federacije BiH, jednog od dva bh. entiteta. Iz ovog ureda nisu niti demantovali niti potvrdili ovu informaciju.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo saopšteno da je na protestu u utorak (25. jula), prema prvim procjenama, prisustvovalo više od 7.000 građana.
Isti izvor naveo je da su protesti protekli bez incidenata.
Dokument o promjeni izbornog zakonodavstva i dijela Ustava Federacije BiH izazvao je oštre osude političkih partija iz Sarajeva, jer se njime, prema njihovim tvrdnjama, predviđa cementiranje etničkih podjela u Bosni i Hercegovini.
Prethodno je više političkih partija protekle sedmice saopštilo kako su vođene konsultacije o Izbornom zakonu sa visokim predstavnikom Schmidtom.
RSE tokom dana nastavlja pratiti proteste u Sarajevu
Zbog čega su bitne izmjene Izbornog zakona?
Suština izmjena Izbornog zakona jeste u provođenju presuda Evropskog suda za ljuska prava.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)”, što je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima, ostalima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je četiri presude protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.
O tome zašto su propali pregovori o izmjenama ovog zakona, te zašto nisu usvojene izmjene koje bi omogućile fer i pošten izborni proces analizirali smo u majskom izdanju TV Liberty magazina Radija Slobodna Evropa.
Hrvatska demokratska zajednica smatra da je kod izmjena Izbornog zakona BiH bitno da jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH bude izabran većinom glasova Hrvata.
Na takozvanom legitimnom predstavljanju inzistiraju i kod neizravnog izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, time i delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ova dva zakonodavstva važna su kod imenovanja najviših funkcija izvršne vlasti Vlade entiteta Federacija BiH i državnog Vijeća ministara. Ključne su i kod izbora pravosudnih pozicija, npr. ustavnih sudova BiH i FBiH.
Hrvatima ne odgovara način izbora “dva člana Hrvat i Bošnjak iz FBiH”. Traže da entitet Federacija BiH bude podijeljena na tri izborna područja i to prema nacionalnoj strukturi, a odlučili bi glasovi s većinski bošnjačkim, odnosno hrvatskim stanovništvom, na osnovu popisa iz 2013. godine. Kandidati bi mogli biti svi.
Izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH čeka i Europska komisija, koja je to postavila kao jedan od 14 uvjeta koje BiH mora ispuniti kako bi postala kandidat za članstvo u EU.
U oktobru 2022. trebali bi biti izabrani članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
Autor/ica 👤 RSE
