Njemačka vlada na Zapadni Balkan šalje specijalnog izaslanika, stiže Manuel Sarrazin

Povezani članci

• Medimpex odustao od nabavke vakcine za Federaciju BiH
• Novo radno mjesto
• Kud Ivo?
• Ispeci pa reci Bakire!
• U iščekivanju prve knjige: Ivan Ušumović (*)
• Hajduk konačno osvojio Koprivnicu

Foto: Twitter

Vlada Njemačke imenovala je danas političara Manuela Sarrazina za specijalnog izaslanika Njemačke za područje Zapadnog Balkana.

Iako je Njemačka i ranije bila znatno uključena u dešavanja na Zapadnom Balkanu, dolaskom nove vlade i nakon što su Zeleni preuzeli poziciju Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, Njemačka želi pojačati svoj utjecaj na procese u zemljama Zapadnog Balkana.

Tim povodom Sarrazin će ujedno biti i prvi čovjek koji će zauzeti ovu poziciju s obzirom na to da ona ranije nije ni postojala u radu bivših njemačkih vlada.

Za sada nije poznato da li će Sarrazin biti uključen u nadgledanje i provedbu tzv. Berlinskog procesa ili njemačka vlada planira znatno širu političku ulogu za ovog zvaničnika na Zapadnom Balkanu, a naročito u Bosni i Hercegovini.

Inače, Manuel Sarrazin je član njemačke stranke Zelenih i bio je član Bundestaga od 2008. do 2021. godine. Također, aktivno je učestvovao u radu Odbora za evropske poslove i Odbora za vanjske poslove, a bio je i glasnogovornik parlamentarne grupe za istočnoevropsku politiku.

Podsjetimo, prije nekoliko dana njemačko-bosanskohercegovačka mreža Pangea pozvala je Vladu Njemačke da u cilju osiguravanja mira imenuje specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan, s posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu.

Istakli su da bi takav specijalni predstavnik zajedno s izabranim predstavnikom Velike Britanije Sir Stuartom Peachom koordinirao zajedničku njemačko-britansku politiku u Bosni i Hercegovini.

Sarrazin je i ranije u nekoliko navrata govorio o stanju u Bosni i Hercegovini. Između ostalog, za Deutsche Welle je u razgovoru u maju 2021. godine naglasio važnost koordinirane njemačko-francuske politike za Zapadni Balkan te se odlučno protivi promjeni granica u regiji.

“Rješenja ne smiju doprinositi zaoštravanju etničkih linija razgraničenja. I to mora biti mjerilo koje bi moralo biti izričito formulirano na primjer i u pregovorima u vezi s reformom izbornog prava u Bosni i Hercegovini. Brisel i evropske prijestolnice morat će svako rješenje mjeriti prema tome služi li cilj manjem etničkom razdvajanju ili pak postiže upravo suprotan efekt”, rekao je Sarrazin.

klix.ba