Nova runda bez dogovora o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH

RSE
Autor 10.2.2022. u 15:48

Nova runda bez dogovora o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH

Photo: Denis Kapetanovic/PIXSELL

Novi krug pregovora vodećih političkih stranaka u entitetu Federacija BiH o izmjenama Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (BiH) završen je bez dogovora.

Predsjednik vodeće bošnjačke Stranke demokratske zajednice (SDA) Bakir Izetbegović je nakon sastanka održanog u četvrtak, 10. februara izjavio da se ”stavovi pomjeraju”

”Nama je najlakše izaći pred birače i kazati da nismo ništa postigli i okriviti drugu stranu, ali gledamo da spasimo ovu zemlju od destabilizacije”, kazao je Izetbegović. Naglasio je da ”ne može iznositi detalje jer se svaki detalj napuše kao balon”.

”Kada je u pitanju Federacija BiH moramo naći način da ne trpimo ove blokade, da se štiti vitalni nacionalni interes. Mi ćemo raditi preko vikenda, ova takozvana bošnjačka strana. Očekujemo da stranci budu medijatori i pomognu i jednima i drugima da se iznađe rješenje”, kazao je Izetbegović.

Predsjednik SDA je kazao i kako se oktobarski izbori mogu pomjeriti za novembar ili decembar, ali da ne bi trebali ući u narednu godinu.

”Izbora će biti. Samo kakvih? Sa nekim bojkotima? Ne želimo sebe dovesti u tu situaciju. Puno je bolje razriješiti problem i razvezati ovaj čvor i imati riješen odnos Hrvata i Bošnjaka” zaključio je Izetbegović.

Ilija Cvitanović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990., rekao je da su na današnjim razgovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH ”uglavnom potvrđena stajališta koja su utvrđena na razgovorima u Neumu”.

”Predstavnici druge strane tražili nekoliko dana da daju komentar na prijedloge hrvatskih stranaka”, kazao je Cvitanović.

Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković kazao je nakon sastanka da se ”strane drže svojih stavova”.

”Ali, čini mi se da nekog prostora u narednih sedam do deset dana za dogovor još uvijek ima kako bismo mogli održati izbore po novim uslovima”, kazao je Konaković.

On je također naglasio da ukoliko do dogovora ne dođe, onda očekuje od stranaka koje su se protivile pregovorima da ponude rješenje.

Konaković je prije sastanka kazao da je ”čuo da krovni autoriteti međunarodne zajednice razmišljaju o pomjeranju izbora”.

”Kažu, imali smo i prošle izbore pomjerene, ako osjetimo da ima prostora za konačan dogovor, moglo bi se čak razgovarati o pomjeranju izbora”, kazao je Konaković.

Dodao je da on nije za tu ideju jer ”misli da bi vrlo brzo moglo biti jasno da li ovdje hoće ili neće biti dogovora”.

Predstavnici opozicijske Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i Naše stranke te Demokratske fronte (DF), koja je dio parlamentarne većine na nivou BiH, nisu sudjelovali na ovom sastanku kao ni na pregovorima u Neumu.

Oni traže da se najprije riješi pitanje bojkota institucija u koji su stranke iz Republike Srpske krenule nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo Izmjene Krivičnog zakona i kriminalizirao negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

Drugo pitanje na kojem inzistiraju je neustavno ”vraćanje nadležnosti” s države BiH na entitet Republika Srpska.

‘Maksimalistički zahtjevi’

Jedan od organizatora današnjeg sastanka, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH (SBB) Fahrudin Radončić obratio se medijima prije sastanka koji je održan u zgradi Parlamentarne skupštine BiH.

”Imamo dva-tri maksimalistička cilja, da krenem od hrvatskog korpusa koji ima maksimalističke zahtjeve u smislu da imaju stopostotne šanse da dobiju člana Predsjedništva BiH, da ne kažem iz HDZ-a” kazao je Radončić.

Kazao je i kako s ”bošnjačke strane” postoje zahtjevi da se reduciraju domovi naroda Parlamenta Federacije BiH i Parlamentarne skupštine BiH.

”Imate vjerovatno i iskrene želje iz SDA da se ne promijeni Izborni zakon niti Centralna izborna komisija, pa da onda izbori budu kao i do sada – sa dosta manjkavosti, krađa i sigurnosti da će gospodin (predsjednik SDA Bakir) Izetbegović biti član Predsjedništva. Imate (predsjednika Demokratske fronte i člana Predsjedništva BiH Željka) gospodina Komšića koji ne razmišlja da možda treba da ode sa te funkcije. U takvoj situaciji mi danas pregovaramo”, kazao je Radončić.

Kazao je i kako se nada da će dobiti ”još jače međunarodne partnere i njihove ultimativnije zahtjeve prema glavnim akterima ovih pregovora i glavnim ljudima koji nose odgovornost za neuspjeh onih pregovora, a to su naši prijatelji iz SDA i HDZ-a”.

Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, prije sastanka je organizirao jednosatni susret s novinarima ”Na kavi s Čovićem” te ponovio kako je HDZ BiH do sada na stol stavio devet prijedloga za izborni zakon i to bez prijedloga o domovima naroda.

”A u Neumu smo vidjeli tek prvi prijedlog druge strane, prvi pisani prijedog, a predstavio ga je (predsjednik Naroda i pravde Elmedin) Konaković”, kazao je Čović.Čović je ponovio da je HDZ dobio podršku svih sudionika neumskog sastanka kada je riječ o izmjenama Ustava BiH, odnosno da se kod izbora članova Predsjedništva BiH navede da je to ”član iz reda hrvatskog naroda i svih ostalih građana”, a tako i za ”člana iz reda bošnjačkog naroda i svih ostalih građana” te ”srpskog naroda i svih ostalih građana”.

“Naš kompromis je bio da imamo dvije liste kao i do sada, a Venecijanska komisija je rekla da im je to u redu. Što se tiče nejednakosti glasa, istakli su da bi moglo doći do nejednake vrijednosti glasa ako bi, naprimjer, u Tuzlanskoj županiji gdje su većina Bošnjaci većinski glasali za hrvatskog člana Predsjedništva”, rekao je Čović.

Ustavna diskriminacija

Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)”, što je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima i ostalim ”nekonstitutivnim” narodima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta RS, kao ni Srbi iz entiteta FBiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.

Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Europski sud za ljudska prava donio je četiri odluke protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.

Odluke može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina. Za izmjene izbornog zakona potrebna je prosta većina koja treba uključivati i prostu većinu zastupnika iz dva entiteta. Nijedna od ovih presuda nije implementirana.

Izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH čeka i Europska komisija, koja je to postavila kao jedan od 14 uvjeta koje BiH mora ispuniti kako bi postala kandidat za članstvo u EU.

U oktobru 2022. trebali bi biti izabrani članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.

Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.

RSE

RSE
Autor 10.2.2022. u 15:48