O jeziku i nacionalizmu u Mostaru

Povezani članci

• Denis Latin: Novinari su pretvoreni najvećim dijelom u trgovce istinom
• Kako je crnogorski novinar osuđen kao kriminalac?
• Zlatko Jelisavac: Umor od demokratije
• Značaj standarda zanimanja za privredne subjekte
• U petak premijera u Narodnom pozorištu Mostar: “Odumiranje međeda” Branka Ćopića u režiji Emira Kapetanovića
• Sarajevo, Tuzla, Beograd i Banja Luka danas će se ujediniti u mirnim demonstracijama

Foto: N1

U organizaciji dvaju mostarskih udruženja – Hercegovačkog foruma i Mostarskoga kruga – u Mostaru je upriličen okrugli stol o temi “Jezik i nacionalizam” na kojem su sudjelovali dr. sc. habil. Snježana Kordić, akademik Slavo Kukić, dok su moderatori ovog događaja bili Alija Behram i Branimir Jukić.

U uvodnom govoru o temi jezika i nacionalizma, akademik Slavo Kukić kritički se osvrnuo na zloupotrebu jezika u dnevno-političke svrhe da bi se širio nacionalizam u Bosni i Hercegovini, ali i u susjednim zemljama.

“Postavlja se pak pitanje ima li izlaza i gdje je izlaz. Na teorijskoj ravni ima. Izlaz je u nuđenju univerzalnih vrijednosti kao alternativi nacioanlističkoj ideologiji, u kojoj smo zarobljeni. Što se tiče realnih mogućnosti, one će imati puno više muka nego što je to jedan teorijski sud”, kazao je akademik Slavo Kukić.

Lingvistica Snježana Kordić, koja u Mostaru boravi povodom sudjelovanja na Hercegovačkom forumu, Mostarskom krugu, ali i Školi kritičkog mišljenja, kazala je kako je važno govoriti o ovoj temi baš u Mostaru, gradu u kojem se sprovodi segregacija u obrazovnju u tzv. dvije škole pod jednim krovom. Kritički je govorila o tezi o “nacionalnoj jezičkoj čistoti”.

“Nacionalizam uzgaja iluziju o nacionalno čistom jeziku, ali u Hrvatskoj se može pratiti pravljenje umjetnih razlika u jeziku kroz povijest. To je bilo izraženo i 20-ih godina prošlog stoljeća, da bi se zahuktalo u NDH, a zatim i danas”, rekla je lingvistica Kordić, dodavši da je teza o nacionalno čistom jeziku posve neodrživa.

“Nacionalizmu treba stalno neprijatelj, a jača se kroz tvrdnju o ugroženosti vlastitog naroda. Kada se to radi kroz temu jezika, onda se to radi kapilarno, kroz cijelo društvo. Jezični purizam je uvježbavanje nacionalizma. Kod nas imamo propagandu o tome kako se na prostoru BiH, Srbije, Crne Gore i Srbije govori nekoliko jezika, ta propaganda sprovodi se i kroz ustave, zakone, medije, lektore”,poručila je dr. sc. habil. Snježana Kordić, poručivši da varijantske razlike postoje i njih nitko ne negira, ali i to da su one su sastavni dio našeg policentričnog standardnog jezika.

Kordić je istakla da se za održavanje nacionalizma na ovim prostorima ulažu ogromni napori, a tome treba – kako kaže – tražiti alternativu. Važno je, prema njezinim riječima, organizirati se i javno istupati protiv nacionalističke ideologije, protiv lažne slike o jeziku. Podsjetila je na Deklaraciju o zajedničkom jeziku, koja je dobila izuzetno veliku podršku te da je ona pokrenula jedan iznimno važan proces koji treba ići dalje.

“Važno je podržati i one političke stranke u Bosni i Hercegovini koje se suprostavljaju nacionalizmu, segregaciji u obrazovanju i koje će pokrenuti stvari naprijed”, zaključila je.

Inače, lingvistica Snježana Kordić o temi “Jezik kao sredstvo ideološke propagande” održat će javno predavanje u Sarajevu 26. februara na Filozofskome fakultetu s početkom u 16 sati.

N1