Obraćanje njemačke ambasadorice povodom Dana njemačkog jedinstva

tačno.net
Autor 2.10.2020. u 16:14

Obraćanje njemačke ambasadorice povodom Dana njemačkog jedinstva

Deutsche Botschafterin Margret Uebber © Deutsche Botschaft Sarajewo

Obraćanje Ambasadorice Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini Margret Uebber povodom Dana njemačkog jedinstva prenosimo u cijelosti:

“Moje dame i gospodo, dragi prijatelji Njemačke,

prošle godine sam imala priliku da s Vama u Kući Evrope proslavim Dan njemačkog jedinstva. To je bio poseban dan sjećanja 30 godina nakon pada Berlinskog zida. Mnogi susreti i razgovori s Vama, neposredno po mom  dolasku u Sarajevo, ostali su mi u lijepom sjećanju.

I ova godina je obilježena jednim posebnim događajem. 3. oktobra 1990. stupio je na snagu tzv. Ugovor o ujedinjenju čime je prijašnja Demokratska Republika Njemačka (DDR) pristupila Saveznoj Republici Njemačkoj. Tako je bila nadvladana njemačka podjela, a  time i podjela Evrope, 45 godina nakon završetka II. Svjetskog rata.

Veoma rado bih željela i ove godine s Vama proslaviti naš nacionalni praznik. Ali pravila oko pandemije COVID-19 to nažalost ne dozvoljavaju, tako da Vam se želim obratiti ovom pozdravnom porukom.

Savladavanje pandemije COVID-19 i njenih posljedica  u ovoj godini za sve nas predstavlja veliki izazov. Stoga je ona i u centru politike i međunarodnog angažmana Njemačke. 2020. godina je i u tom pogledu za njemačku politiku posebna godina, jer u ovoj godini Njemačka preuzima tako mnogo međunarodnih obaveza kao nikada prije. Sve do kraja godine Njemačka je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Tu se zalažemo za jačanje multilateralnog poretka i sarađujemo na prevazilaženju sukoba i na sprečavanju konflikata. Za nas je, međutim, od velikog značaja i savladavanje globalnih izazova kao što su klimatske promjene i njihovi efekti, neširenje nuklearnog oružja i razoružanje, poštivanje ljudskih prava i na koncu globalno zdravlje.

1. jula ove godine je Njemačka preuzela vođenje Vijeća EU. I ovdje je u centru pažnje borba s pandemijom COVID-19. Kao predsjedavajući EU želimo doprinijeti tome da EU iz ove krize izađe jača i otpornija nego što je ušla u nju. Potrebno je da se zaustavi širenje pandemije i da se savladaju njene ekonomske i socijalne posljedice. A da bi se to moglo održivo dogoditi, potrebno je da ovu obnovu pretvorimo u „zelenu“, u održivu izgradnju koju ćemo, prije svega, potpomoći održivim ulaganjima. Samo ako nam to uspije, možemo na kraju iz krize djelimično stvoriti šansu za budućnost.

Izazovi su veliki i vjerovatno će nadživjeti i naše predsjedavanje. Ali, način na koji se EU dosad nosila s krizom, čini me i pomalo optimističnom. Ni u jednom regionu diljem svijeta nije pokazano tako puno solidarnosti kao upravo u EU.

Da se ta solidarnost ne proteže samo na samu EU već i na susjedstvo, pokazuje opsežna pomoć koju EU, između ostalog, stavlja na raspolaganje i državama Zapadnog Balkana, kako bi mogle bolje savladati krizu i njene posljedice. U ovo se ubraja i Bosna i Hercegovina. Ova podrška nije sama sebi svrha. Mi imamo interes za stabilnim i održivim razvojem ovog regiona, jer su zemlje Zapadnog Balkana u našem neposrednom susjedstvu. Mi smo međusobno usko povezani, što god da se desi ovdje u regiji, odražava se i neposredno na Evropsku uniju – i obrnuto. I na koncu, zemlje Zapadnog Balkana i same streme ka članstvu u EU.

I Bosna i Hercegovina je svojim zahtjevom za članstvo u Evropskoj uniji krenula tim putem. Njemačka se zalaže za pristupnu perspektivu za zemlje Zapadnog Balkana i pruža održivu podršku euroatlantskim integracijama zemalja ovog regiona. Sa ovih 14 prioriteta iz Mišljenja EU je jasno definisan plan za put ka približavanju EU. Sada se ovi prioriteti trebaju provesti brzo i održivo.

U novembru ove godine Njemačka će osim toga preuzeti i predsjedavanje Vijećem Evrope. Ovdje želimo posebno da se angažujemo za poštivanje demokratije, ljudskih prava i vladavine prava. Jer upravo u kriznim vremenima je važno pokazati da se i dalje osjećamo obaveznim prema temeljnim vrijednostima EU. One stoga predstavljaju i prioritete u toku našeg predsjedavanja EU. I u vezi sa EU-integracijom Zapadnog Balkana, a time i Bosne i Hercegovine, ove teme će za nas ostati ključna pitanja.

Dame i gospodo,

Njemačka će i dalje ostati dobar i pouzdan partner Vaše zemlje na njenom putu u euroatlantske strukture. U tom smislu nazdravite danas sa mnom u ime Dana njemačkog jedinstva i u ime prijateljstva između Njemačke i Bosne i Hercegovine.”

Svakog 3. oktobra se Njemačka podsjeća na poseban istorijski događaj. Punih 40 godina zemlja je bila podijeljena na Saveznu republiku Njemačku (Bundesrepublik Deutschland) na zapadu, dok je na istoku bila Njemačka demokratska republika (Deutsche Demokratische Republik). Dvije zemlje su koristile skraćene nazive BRD i DDR. Onaj ko je živio na istoku nije mogao jednostavno putovati gdje je htio, a granice su bile pod strogim nadzorom. Često se porodice nisu mogle vidjeti godinama. Zbog toga je u DDR-u dolazilo do protesta. Također i zbog drugih političkih i društvenih uredbi ljudi su izlazili na ulice. Između ostaloga željeli su slobodno izraziti svoje mišljenje, a da ne budu suočeni sa problemima. Građanski protesti su vodili ka tome da je vlada DDR-a sve više gubila moć. I na kraju su političari obje zemlje razgovarali o ponovnom ujedinjenju, a što se dogodilo 3.oktobra 1990. godine.

 

tačno.net
Autor 2.10.2020. u 16:14