Ovo nije reforma, već mijenjanje sustava napamet
Povezani članci
- Ismet Muratspahić: SRBIJA I CRNA GORA “DVA OKA U GLAVI”
- Svećenik iz Rijeke zlostavljao 13 dječaka: Molim da mi oproste, a Bog zaliječi rane
- SDP: Pozivamo institucije da zaštite državu od sinhronizovanog udara dvojca Čović-Dodik
- Olga Lalić-Krowicka – Dida i ja (četiri godišnja doba sa didom)
- ZA RASPUŠTANJE SABORA POTPISALO 89 ZASTUPNIKA, IZBORI 4. RUJNA
- SAD: Kupiš ciglu? Kina: Kupit ću i tebe i ciglu!
Izmjene u sustavu poreza na dohodak i poreza na dobit koje će omogućiti rast plaća pozitivan su potez, no bez smanjivanja troškova države i parafiskalnih nameta te konkretnih reformi lokalne samouprave, zdravstvenog i mirovinskog sustava i pravosuđa, Hrvatska ne može postati zemlja iz koje radno sposobno stanovništvo ne bježi. Poručila je to u četvrtak saborska zastupnica stranke Pametno Marijana Puljak, komentirajući peti krug porezne reforme.
Podsjetimo, u Vladi predlažu da se stope poreza na dohodak od sljedeće godine smanje sa sadašnjih 24 i 36 posto na 20 i 30 posto, pri čemu zadržavaju iste porezne razrede, do i iznad 30.000 kn mjesečno, ali i isti neoporezivi dio dohotka od 4.000 kuna. „Ovo nije reforma, već mijenjanje parametara postojećeg sustava napamet, bez ocjene učinka prethodnih izmjena. Ne smanjuju se troškovi države, ni stotine i stotine parafiskalnih nameta koji dodatno guše ekonomsku aktivnost. Hrvatska je druga najsiromašnija zemlja u EU, a neki među nama, novi populisti, spominju da treba više oporezivati bogate. Ali, prema njihovoj definiciji, ti bogataši su npr. liječnici ili inženjeri i zaposlenici IT tvrtki koji stvaraju dodatnu vrijednost. Tu dodatnu vrijednost mogu stvarati bilo gdje u svijetu i jednom nogom su već izvan Hrvatske. Da ne bi otišli i pridružili se onoj crnoj statistici od 10% radno sposobnog stanovništva koje je otišlo, moramo im dati povoljne uvjete rada u Hrvatskoj i omogućiti da ovdje žive normalan život, kakav bi imali u bilo kojoj naprednoj zemlji svijeta“, rekla je Puljak, dodajući da kvalitetan porezni sustav mora biti stabilan, bez čestih promjena koje stvaraju neizvjesnost u planiranju poslovanja i koče investicije.
Puljak se osvrnula i na problematiku Zakona o doprinosima, naglasivši da minimalnu direktorsku osnovicu na plaću treba trajno ukinuti. „Mikro poduzeća, koja čine 90% svih poduzeća u Hrvatskoj, a ionako su na izdisaju zbog COVID krize, upravo su dobila porezna rješenja kojima se od njih traži uplata razlike za doprinose za prošlu godinu. Ovo će im zapečatiti vrata. Posebno su na udaru žene poduzetnice koje nisu radile puno radno vrijeme, tvrtke koje su se tek osnovale i ne posluju s nikakvom dobiti, nemaju iz čega sebi isplaćivati plaću, ali po ovom zakonu doprinose moraju uplatiti kao da su radili puno radno vrijeme. Mjera je bila uvedena kao način rješavanja nekakvih poreznih prevara no to nije zadatak poreznog sustava već drugih institucija države. Ovime se uništava motivacija za pokretanje firmi, a to je ogromna šteta za gospodarstvo“, zaključila je.
Kako je pak istaknula saborska zastupnica Stranke s Imenom i Prezimenom Dalija Orešković, porezna davanja nisu jedino što opterećuje poduzetnike pa je nužno provesti sveobuhvatnu reformu sustava neporeznih i parafiskalnih davanja, čija svrha često nije jasna. „Hrvatska hitno treba pokrenuti reforme koje će smanjiti troškove države, odnosno rashodnu stranu proračuna, da bi se i opterećenja na prihodnoj strani mogla smanjiti. Procjenjuje se smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne i područne samouprave s osnove poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 1,99 milijardi kuna nakon predložene porezne reforme. Neutraliziranje tog učinka na lokalnu samoupravu ne smije ići nikakvim kompenzacijskim mjerama iz državnog proračuna već isključivo racionalizacijama glomaznog sektora. Zemlja smo od uskoro 3,5 milijuna stanovnika i ne možemo izdržati 556 gradova i općina i 20 županija“, rekla je Orešković.