Poruka intelektualaca: Povratak Hrvatske na koncept ’90-tih i politiku kojoj je presuđeno

Povezani članci

• Konferencija u Sarajevu: Novinari trpe političke, ekonomske i fizičke pritiske
• Ustavno pokriće za zločin
• Preminuo književnik i novinar Halil Džananović
• MUHAMED FAZLAGIĆ: ČOVIĆ, IVANIĆ, IZETBEGOVIĆ I POPIS!
• Svetlana Broz: Ne smije se dozvoliti da najbolje među nama uznemiravaju i napadaju najgori
• Edin Pobrić: Apolonsko i dionizijsko u svjetlu Knjige o Uni

Sabor Hrvatske usvojio je Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH koja poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona. Sabor je s 81 jednim glasom za, 4 sudržavana i 11 protiv u petak izglasao Deklaraciju u položaju Hrvata u BiH.

Interesantno je, međutim, da Sabor Hrvatske broji 151 zastupnika što će reći da uz 4 suzdrđana i 11 onih koji su glasali protiv, za Deklaraciju o položaju Hrvata nije glasalo ukupno 70 saborskih zastupnika, što je skoro polovica. To je opet u suprotnosti sa očekivanjima vladajućih o nacionalnom konsenzusu po pitanju Deklaracije.

Antideklaracija kao odgovor

Bosanskohercegovački intelektualci okupili su se jutros u Sarajevu kako bi raspravljali o odgovoru na Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH, o kojoj je raspravljao hrvatski Sabor.  Kako je najavljeno, intelektualci bi trebali sačiniti svojevrsnu antideklaraciju, koja bi sadržavala njihovo viđenje položaja Hrvata u našoj zemlji.

– Situacija je otežana problemima koji su nastali u procesu provođenja izbornih rezultata. Političke stranke ih tumače onako kako im odgovara. Sudeći po nekim konkretnim potezima naših susjeda, to služi kao povod da bi se iznova pokrenuli procesi koji su poraženi ratnih devedesetih godina i kojima je presuđeno na sudovima UN-a u Hagu, navode između ostalog.

Cilj – treći entitet

Jedan od sudionika skupa, Miro Lazović za Vijesti.ba kaže da se Sabor i Vlada Hrvatske upuštaju u argumentaciju koju su već diskreditirale Evropska unija i Brisel.

– Brisel je u dva ili tri navrata poručio Hrvatskoj da je prioritet implementacija izbora u BiH, a da tek nakon toga na red dolaze izmjene Izbornog zakona – ali ne i u kontekstu prijedloga HNS-a i Bože Ljubića – kategoričan je Lazović.

Naglašava da bi se Hrvatska konačno morala početi ponašati kao evropska država – da principi i standardi koji važe u EU i njoj budu putokaz kako i na koji način rješavati pitanja u BiH.

Smatra da se pritiskom i jednom agresivnom diplomatijom pokušava promijeniti ustavni aranžman BiH stvaranjem uslova za daljnje dijeljenje države u kontekstu trećeg entiteta.

– Odbrana Komšića nije odbrana pojedinca, već koncepta na kojem treba počivati budućnost BiH, a to je građanska država s punim ljudskim i nacionalnim pravima na cijelom njenom prostoru, onako kako su organizirane i druge evropske države – poručuje Lazović.

Velikodržavna politika

Ugledni profesor i politički analitičar Esad Bajtal za Vijesti.ba kaže da se ne može sa sigurnošću znati kakve bi implikacije na buduće odnose BiH i Hrvatske mogla imati deklaracija, za koju smo vidjeli da u evropskim institucijama nema nikakvu snagu.

– Niko joj ne pridaje nikakav značaj i gotovo se javno prešutno prešlo preko toga i ne vjerujem da su iza zavjese šutjeli. Pretpostavljam da će ljudi iz EU, odgovorni za ovaj dio Balkana, znati kako da se dogovore s njima, odnosno da im objasne koliko je sve to besmisleno – ocjenjuje Bajtal.

Potcrtava kako su mnogi političari, među kojima i predstavnici opozicije u samoj Hrvatskoj, skoro identičnog stava da se radi o uplitanju u unutrašnje poslove BiH.

– Evropa sebe ne gradi na tom principu i ne vjerujem da je spremna u nekom praktičnom smislu bilo šta poduzimati, osim da onima koji ne razumiju vlastito djelovanje objasni kako to znači uplitanje, pogoršavanje i destabilizaciju prilika ne samo u BiH, već i u regionu – upozorava Bajtal.

Smatra da deklaracija predstavlja sastavni dio potrebe Hrvatske da istrajava na velikodržavnoj politici, odnosno konceptu iz 90-ih godina.

Izmišljeni problem

Miješanje Hrvatske u unutrašnja pitanja BiH nije korisno ni za državu Hrvatsku, ni za BiH, niti za građane jedne i druge zemlje, a naročito nije korisno za Hrvate koji žive u BiH, smatra politički analitičar i ugledni sveučilišni profesor Slavo Kukić.

Sa barjacima, zastavama, talasanjima i izmišljenim problemima o neravnopravnosti, napominje, ništa se ne može riješiti, tim prije jer se ti “izmišljeni problemi ne tiču Hrvata u BiH, nego političke pozicioniranosti dominantne partije koja nastupa u ime Hrvata”.

– Mora se priznati da tu vrstu lobističkog posla za HDZ u BiH obavlja HDZ Hrvatske, uz dodatak da ona čini državnu vlast u toj zemlji, pa se onda vani stiče dojam da to radi Hrvatska – kaže Kukić.

Vijesti.ba