Razvoj energetskog sektora BiH

Fadil Šarić
Autor 1.3.2018. u 10:44

Razvoj energetskog sektora BiH

Dugogodišnja tradicija, potencijal za razvoj i privlačenje stranih investicija jasan su pokazatelj da se energetski sektor Bosne i Hercegovine relativno jednostavno može transformisati u jednu od ključnih oblasti za razvoj cjelokupne ekonomije BiH. Međutim, za ostvarivanje tog cilja neophodno je na vrijeme izraditi sveobuhvatnu strategiju razvoja energetskog sektora koja će biti u skladu sa EU regulativama, obuhvatiti sve energetske potencijale koje BiH ima i fokus staviti na obnovljive izvore energije.

Bosna i Hercegovina trenutno koristi nešto više od jedne trećine svog hidropetencijala, a procjenjuje se da ima najveće potencijale za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na Balkanu, koji su ujedno i 30% veći od EU prosjeka. Pored toga, BiH ima i više od šest milijardi tona rezervi uglja, lignita i treseta, koje bi se mogle znatno racionalnije eksploatisati. Za preradu nafte u BiH postoje određeni kapaciteti, ali je BiH skoro u potpunosti ovisna o zemljama regije, dok se plin uvozi iz Ruske Federacije. U periodu od 1997. do 2015. godine, BiH je iz Rusije uvezla oko 4,6 milijardi m3. Na osnovu postojećih rezultata istraživanja, smatra se da u BiH postoje rezerve sirove nafte na 4 područja (južno od Bosanskog Šamca, Jugozapadno od Orašja, Dolina rijeke Tinje u Tuzlanskoj regiji i područije oko Lopara), koja su izdvojena kao perspektivni u smislu pronalaska nafte i iznose oko 355 miliona barela ili oko 50 miliona tona sirove nafte.

Prema službenim podacima iz 2016 godine, glavni izvori električne energije u BiH bile su hidro i termalne elektrane, koje su proizvele 62% od ukupne potrošene primarne energije. Hidro potencijal BiH procjenjuje se na 8.000 MW, dok je tehnički ostvarivi potencijal 6.800 MW, a ekonomski 5.800 MW. Proizvodni kapacitet trenutno postojećih hidroelektrana iznosi 2.100 MW, što je 53% od ukupne proizvedene energije i samo 37% od ukupnog ekonomski ostvarivog potencijala.

Instalirani kapacitet termoelektrana u BiH procijenjen je na 1.880 MW, dok je moguća proizvodnja 10.307 GWh u toku godine. Međutim, većina termoelektrana starija je od 30 godina i koriste lignit i mrki ugalj iz lokalnih rudnih bazena, a karakteriše ih niska energetska efikasnost. One u prosjeku troše između 11.500 i 14.500 kJ toplotne energije uglja za proizvodnju jednog KWh električne energije pa se njihova energetska efikasnost kreće između 25 i 31%, dok je energetska efikasnost modernih termoelektrana veća od 41%. Dodatni problem je to što će, u skladu sa obavezama koje će BiH morati ispuniti pristupanjem evropskoj Energetskoj zajednici (EZ), većina postojećih termoelektrana u BiH uskoro morati značajno smanjiti emisije štetnih tvari u okolinu, prvenstveno čestice prašine, azotnih i sumpornih oksida.

U TE Tuzla i u TE Kakanj vrši se kogeneracija električne i toplinske energije, čime je omogućeno daljinsko grijanje gradova Tuzla i Lukavac iz TE Tuzla, te grada Kaknja iz TE Kakanj. Projekti širenja sistema daljinskog grijanja odnose se na Općinu Živinice iz TE Tuzla, te Zenicu, Visoko i Sarajeva iz TE Kakanj. U Gradu Tuzla vrši se proširenje toplovodne mreže, dok je u Općini Živinice započeta realizacija sporazuma iz 2015. godine s ciljem realizacije izgradnje toplovoda iz TE Tuzla.

Što se tiče vjetroenergije, dosadašnje analize rezultirale su odabirom lokaliteta za potencijalnu izgradnju vjetroelektrana, ukupnog kapaciteta 281 MW, odnosno ukupne proizvodnje od 595 GWh, na lokacijama Podveležje, Vlašić, Medveđak, Rostovo, Bitovnja, Zukića Kosa i Borisavac. Prioritet za naredni period pored VE Podveležje i VE Mesihovina, koje su u fazi izgradnje, je i izgradnja VE Vlašić i VE Jelovača.

Na osnovu pregleda stanja energetskog sektora BiH, može se zaključiti da je država izuzetno bogata resursima s obzirom na broj stanovnika, ali takođe i da ti resursi nisu adekvatno iskorišteni. Iako trenutno zapošljava veliki broj ljudi, generiše značajan profit i u velikoj mjeri zadovoljava potrebe domaćeg tržišta, energetski sektor BiH treba se što prije pripremiti za period koji dolazi. To je naročito neophodno uraditi ukoliko u obzir uzmemo i sve regulative koje će nas ubrzo dočekati prilikom ulaska u EU. Projekti koji su započeti ili koji su u planu govore da postoji veliki interes domaćih i stranih investitora za ulaganje u energetski sektor BiH, ali BiH konačno mora obezbijediti uslove za potpunu realizaciju investicionih projekata, a to se prije svega odnosi na povećanje učinkovitost domaćih institucija. Ne bi bilo dobro da nam se ponovi situacija vjetroelektrane Mesihovina kod Tomislavgrada, za koju je prije početka izgradnje plaćeno oko milion eura samo za kaznene klauzule zbog nepovlačenja sredstava.

Sadašnja strategija razvoja elektroenergetskog sektora BiH zasnovana na proizvodnji dodatne električne energije trebalo bi da se transformira u strategiju zasnovanu na optimizaciji potrošnje, postizanju što većeg stepena energetske efikasnosti i ulaganju u obnovljive izvore energije. Samo uštede mogu da iznose oko 30%, što bi značajno smanjilo potrebu za izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta.

Svi novi proizvodni kapaciteti treba da se barem dijelom zasnivaju na obnovljivim izvorima energije, čija investiciona cijena će tokom narednih 5 godina pasti za oko 30%, pri čemu prioritet treba dati vjetroenerganama i fotonaponskim elektranama kao najčišćim oblicima energije. Gradnja HE Vranduk, mini HE na Neretvici, HE Janjići te HE Kovanići svakako treba da se nađu na listi prioriteta, a dodatno treba realizirati i hidroenergetske projekte na gornjem toku Neretve, HE Ustikolina i okončati realizaciju projekta HE Una Aneks.

Trenutno, a zbog iskazanog interesa investitora, najviše nade polaže se u energetske projekte Kakanj – Blok 8, Tuzla – Blok 7, Kongora i Miljevina, jer su to po vrijednosti trenutno najveći projekti, te u nekoliko projekata mini hidroelektrana, vjetroelektrana i solarnih elektrana. Kogeneraciju postojećih kao i svih novih termoelektrana, a s obzirom na sve izraženiji problem aerozagađenja i zahtjeve prema strateškim dokumentima EU za povećanje energetske efikasnosti i smanjenje emisije CO2, takođe treba svrstati na listu prioriteta.

Da bi se strategijom razvoja elektroenergetski sektor pripremio za naredne dvije decenije, pored restruktuiranja sve tri postojeće elektroprivrede, potrebno je razbiti i uvriježeno mišljenje da je izvoz električne energije razvojna šansa BiH, jer FBiH već uvozi električnu energiju. Umjesto toga treba planirati izgradnju kapaciteta koji će imati kapaciteta da zadovolje potrebe domaćeg tržišta. Uz efikasno korištenje prirodnih resursa, korištenje proizvedene energije, energetsku tranziciju i brigu o okolini kao i usklađivanje regulatorno-institucionalnog okvira, BiH može stvoriti optimalne uslove za korištenje novih, komercijalno sve dostupnijih tehnologija, koje omogućavaju smanjenje troškova, optimalniji rad energetskog sektora, kao i nove poslovne modele. Osim smanjenja aerozagađenja za 20% (što je uslov EU), uz zadovoljavanje domaće potrošnje, stvorile bi se pretpostavke za nova radna mjesta, izvoz energenata kao i privlačenje novih investicija.

Fadil Šarić rođen je 1983. godine u Tuzli. Diplomirao je 2011. godine, a magistrirao 2016. na Fakultetu elektrotehnike Univerziteta u Tuzli. Uža naučna oblast su mu elektroenergetski sistemi i vjetroelektrane. Nakon završenog studija, zaposlio se u kompaniji Kalelektrik d.o.o., gdje je obavljao poslove inženjera za nadzor i projektovanje. Glavni radni zadaci odnosili su se na projektovanje mreža na niskom i srednjem naponu, te mjerenje i ispitivanje rasklopne opreme i transformatorskih stanica. Trenutno je zaposlen u Vladi Brčko Distrikta na poziciji viši stručni saradnik za elektroinstalacije. Učesnik je u velikom broju projekata izgradnje elektrana na principu obnovljivih izvora energije, te elektrifikacije stambenih i industrijskih objekata. U Forumu mladih Tuzle volontirao je na projektima očuvanja životne sredine i poboljšanja uslova života u mnogim mjesnim zajednicama u Tuzli. Pohađao je niz edukacija iz oblasti informacionih tehnologija i engleskog jezika. Od aprila 2017. godine obnaša funkciju predsjednika Kluba javnog govorništva na engleskom jeziku “Talkology”.

Fadil Šarić
Autor 1.3.2018. u 10:44

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija