REKOM mreža pomirenja poziva na odustajanje od politika skrivanja tela

Izdvajamo

• RMP poziva vlade postjugoslovenskih zemalja, nacionalne institucije i komisije za nestala lica da prestanu sa politikama skrivanja podataka i dokumenata o masovnim i pojedinačnim grobnicama, namernim odugovlačenjem ekshumacija poznatih lokacija masovnih grobnica i reše problem identifikacije posmrtnih ostataka koji se drže u mrtvačnicama, kako bi omogućili porodicama preduzimanje konkretnih činova sećanja i da zahtevaju javno sećanje na mrtve.

Povezani članci

• NOVOGODIŠNJI DERNEK: Zvizdić i „osobe“ sa službenim vozačem privatno guštali u slovenskim Termama
• Pismo planinara: “Specijalci su mlatili migrante i pucali im iznad glava”
• Ustavni sud Hrvatske podržao COVID-potvrde
• SIPA SASLUŠAVA IRENU HADŽIABDIĆ: CIK zataškao manipulacije Ostoje Kremenovića sa glasačkim listićima
• Učestvujte u inicijativi švicarske nevladine organizacije SANCHILD i doprinesite pozitivnim promjenama u vašoj okolini
• Protest protiv femicida u Beogradu: ‘Nijedna žena više’

Traganje za nestalim jedina preostala nada porodicama iz Vogošće, Sarajevo – Foto: BIRN BiH

Povodom Međunarodnog dana nestalih, REKOM mreža pomirenja (RMP) upozorava da je u zemljama nekadašnje SFRJ pitanje nestalih postalo ekstremno politizovano, da se stvara kultura javne tišine o masakrima i ubistvima nakon kojih su nestajala tela žrtava, čime je nestajao presudni fizički simbol sećanja na mrtve. RMP podseća  da još uvek nisu otkiveni posmrtni ostaci 1608 ubijeniih na području Srebrenice u julu 1995. godine,  370 u Vukovaru u novembru 1991. godine, 50 u selu Kraljane na Kosovu u aprilu 1999. godine,  16 u selu Dojnice nakon ulaska međunarodnih snaga na Kosovo.

Među nestalim (11.364) najviše je muškaraca između 30 i 50 godine, i preko 1000 žena i dece.

RMP poziva vlade postjugoslovenskih zemalja, nacionalne institucije i komisije za nestala lica da prestanu sa politikama skrivanja podataka i dokumenata o masovnim i pojedinačnim grobnicama, namernim odugovlačenjem ekshumacija poznatih lokacija masovnih grobnica i reše problem identifikacije posmrtnih ostataka koji se drže u mrtvačnicama, kako bi omogućili porodicama preduzimanje konkretnih činova sećanja i da zahtevaju javno sećanje na mrtve.