S kruzera dočekujemo 1,2 milijuna gostiju i očekujemo 50 mil. eura zarade

Autor 29.9.2011. u 09:43

S kruzera dočekujemo 1,2 milijuna gostiju i očekujemo 50 mil. eura zarade

  Kruzing je hrvatskim lukama i destinacijama sve privlačniji jer bi mogao biti dobar izvor zarade i stoga je jasno zašto ga u posljednje vrijeme sve više vole i gradonačelnici i Vlada, koja se nedavno pohvalila rastom tog segmenta turizma u Hrvatskoj. Sugovornici Poslovnog dnevnika s dugogodišnjim iskustvom u tom biznisu upozoravaju, međutim, da Hrvatska nema odgovarajuću strategiju za kruzing koja bi sve strukture obvezala na suradnju, razvoj tehničke i kadrovske infrastrukture, uključujući i menadžment osposobljen za pregovaranje s kompanijama. Isto tako nismo svjesni ni ograničenja već prezasićenih odredišta, prije svega Dubrovnika, ali ni prednosti nekih destinacija koje uopće nisu razvile svoj potencijal u kruzingu.

Elita neće u gužvu
Iako je već trebala biti napravljena nova, zbog nedostatka novca posljednja analiza Instituta za turizam Tomas kruzing stara je gotovo šest godina. Dobro je poslužila za prilagodbu tržištu, ali pravila igre su se u navedenom razdoblju znatno izmijenila. Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić upozorio je na zasićenost brojem turista koji na kruzerima stižu u taj grad. Iako usred sezone na dan može primiti maksimalno oko pet tisuća turista s kruzera, u ljetnim mjesecima Dubrovnik dnevno okupira i više od deset tisuća putnika s brodova, zbog čega se “kopneni” gosti žale na gužve i mnogi od njih izbjegavaju Grad. Prema nekim analizama, petnaest dana u sezoni u Dubrovniku se premašuje maksimalno prihvatljivih osam tisuća ljudi dnevno. “Ako Dubrovnik želi biti elitna destinacija za goste dubljeg džepa, ne možemo od njih uzimati tristotinjak eura za noćenje i očekivati da budu zadovoljni zatrpanim gradom”, napominje Vlaho Đurković, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik, koji je trinaest godina bio ravnatelj te luke i sudjelovao u razvoju kruzinga u Gradu. Đurković šansu vidi u reorganizaciji sustava hrvatskih turističkih zajednica na čijem čelu su gradonačelnici. “Destinacije i sve lučke uprave međusobno bi trebale surađivati i zajednički istupati prema kompanijama kako bi se kvalitetnije rasporedila pristajanja brodova, preusmjerili brodovi prema drugim lukama, osmislili i prodali aranžmani obilazaka destinacija na kojima brodovi pristaju. Izleti bi trebali biti jedan od uvjeta naših destinacija prema kompanijama za kruzing”, smatra Đurković. Dubrovnik ne može biti takozvani home port za velike kruzere, prije svega zbog znatno manje dostupnosti, manjeg broja hotela u odnosu na Veneciju ili Bari. Takvu bi poziciju, međutim, zbog svog položaja i blizine zapadnim tržištima mogla imati Luka Rijeka, koja danas muku muči s privlačenjem kruzera jer nosi stigmu industrijske luke.

Mogli bi do 75. mil eura
“Rijeka je uložila u izgradnju infrastrukture, no privlačenje kruzera mnogo je složeniji posao u kojem nije dovoljan hardver. Nešto se ipak čini u svim lukama, ima poboljšanja u Dubrovniku u kojem više nema onih prometnih čepova, više se dogovara o dolascima brodova”, pojašnjava naš izvor iz Instituta za turizam koji radije želi ostati anoniman. Institut je 2007. godine izradio Studiju održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj, koja predviđa da bi u Hrvatsku 2017. godine kruzerom moglo stići 2,3 milijuna putnika, dvostruko više nego sada, s drukčijim rasporedom po lukama. Samo u Dubrovnik stiglo bi milijun gostiju. Umjesto tridesetak milijuna eura koliko smo od kruzera zaradili 2006. (sa 729.000 putnika), 2017. ćemo ostvariti oko 75 milijuna eura prihoda ili 150 milijuna od povezane potrošnje putnika, kažu u Institutu, doduše uz izmijenjenu strategiju razvoja od dosadašnje. Zanimljivo, gotovo nijedan projekt iz navedene studije nije proveden, osim nekih pojedinačnih mjera poput dizanja cijena u nekim lukama. Prema posljednjim dostupnim podacima, od siječnja do srpnja 2011. u hrvatske je luke uplovilo 406 stranih kruzera. Na tim je brodovima bilo 548.646 putnika koji su u Hrvatskoj bili prosječno dva dana. Najviše brodova uplovilo je u Luku Dubrovnik (71,7 posto) te Luku Split (13,3%). U odnosu na lani broj putovanja manji je za 4,9%, ali se neznatno povećao broj putnika (0,7%) te dužina boravka (8,2%). Prognoze za ovu godinu govore o 1,2 milijuna turista, stotinjak tisuća više nego lani.

Po iskrcaju 46 eura
Ne postoje pouzdani podaci koliko Hrvatska zaradi na kruzingu, no prema logici Instituta za turizam iz navedene studije nešto više od milijun putnika donijet će nam ove godine blizu 50 milijuna eura prihoda. Da je kruzing biznis koji se destinaciji isplati, svjedoče u tvrtki MSC Krstarenja, čija dva broda više od 90 puta godišnje pristaju u Dubrovniku. “Svaki naš putnik u Dubrovniku potroši u prosjeku 30 eura, plus otprilike 16 eura za lučke takse. Kad se to pomnoži sa 4,5 tisuće putnika koliki je kapacitet naših brodova, ako ih samo pola izađe u grad, doći ćete do milijunskog iznosa samo u jednom iskrcaju”, kaže Igor Odak iz MSC Krstarenja.

Strategije za novac iz fondova EU

Lučke uprave predlažu ulaganja
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sprema se raspisati dva natječaja za dvije strategije: strategiju razvoja lučkog sustava te strategiju izgradnje luka za prihvat kruzera. Prva će obuhvatiti iduće desetogodišnje razdoblje i biti temelj za povlačenje sredstava za ulaganja u luke iz kohezijskog i strukturnih fondova EU. Strategija razvoja luka za kruzere bit će važna kako bi se izbjeglo lutanje u ulaganjima, omogućio planiran razvoj luka imajući u vidu prostorne i ekološke uvjete, ali i kretanja tržišta. Sastanak državnog tajnika za more Marija Babića s predstavnicima svih lučkih uprava o toj temi održan je sredinom srpnja, a na idućem sastanku koji se očekuje ovih dana lučke uprave trebaju predstaviti vlastite prijedloge ulaganja.

Pun pogodak MSC krstarenja

Hrvatski građani vole krstarenja
Prema iskustvima tvrtke MSC Krstarenja, hrvatski građani zainteresirani su za krstarenja, a poslovni potez tvrtke koja je omogućila ukrcaj u Dubrovniku za dio kapaciteta broda pokazao se kao pun pogodak. MSC Krstarenja, inače sestrinska tvrtka globalne MSC tvrtke koja ima jedanaest velikih brodova, prije šest godina odlučila je na brodovima koji kreću iz Venecije ostaviti dio kapaciteta za ukrcaj u Dubrovniku. Igor Odak iz MSC Krstarenja ističe da se time htjelo popularizirati krstarenja među domaćim turistima, odnosno putnicima na tržištima koja pokriva tvrtka, a to su zemlje bivše Jugoslavije te Albanija. S istim ciljem formirana je i niža cijena za ukrcaj u Dubrovniku. Cijena osmodnevnoga krstarenja s ukrcajem u Dubrovniku kreće se ovisno o sezoni od 490 do 750 eura po osobi. “Dva naša broda, ‘Magnifica’ i ‘Musica’, koji plove od travnja do listopada ili čak početka studenog, tjedno u Dubrovniku ukrcaju stotinjak putnika. U najvećoj mjeri riječ je o putnicima iz Hrvatske, potom Bosne i Hercegovine te nešto manje iz Srbije, no to će se sigurno izmijeniti pokretanjem izravne zračne veze Beograd – Dubrovnik”, pojašnjava Odak te dodaje da su MSC Krstarenja za sada jedina tvrtka koja za svoja mediteranska krstarenja omogućuje ukrcaj u Dubrovniku.

poslovni.hr

Autor 29.9.2011. u 09:43

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija