Standard: Schmidtov koncept mogao bi pasti na Sudu u Strazburu

Povezani članci

• Civilno društvo ne smije ostati bez podrške Vlade!
• Pomozimo Sanji
• JNA (ni)je odgovorna za zločin u Lovasu
• Predstavljen dosije o 43. motorizovanoj brigadi VRS-a u Prijedoru
• Svjetski dan pozorišta i 40. rođendan ‘Glumca’: Glumac ima samo jedan most, a to je pozorište
• NAZIVANJE RATNIH ZLOČINA PRAVIM IMENOM NEMA ALTERNATIVU

screenshot Der Standard

“Postoji samo jedna demokratija – ne etnička demokratija ili etnokratija, već demokratija zasnovana na liberalnim vrijednostima, vladavini zakona i poštovanju ljudskih prava, a svaka akcija gospodina Schmidta koja pobija taj cilj bila bi kolosalan neuspjeh”.

“Bio je to zakulisni dogovor, vješto prikriven i držan u tajnosti. Prije samita NATO-a 7. jula u Parizu, Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija su očigledno pokleknule pod pritiskom NATO članice Hrvatske i prihvatile da se u Bosni i Hercegovini, neposredno prije izbora 2. oktobra, promijene izborna pravila i to na način na koji već mjesecima u Bosni i Hercegovini sa velikim naglaskom i uz pomoć Hrvatske traži devetopostotna hrvatska nacionalistička stranka HDZ.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović ranije je prijetio da će spriječiti Finsku i Švedsku da uđu u NATO. Očigledno je to upalilo”, piše Adelheid Woelfl u analizi za austrijski dnevni list Der Standard.

Ona navodi da su SAD i Velika Britanija su, pod pritiskom Hrvatske, “očito zatražile od visokog predstavnika BiH, njemačkog političara Christiana Schmidta, da iskoristi Bonske ovlasti” i promijeni izborna praviala.

Detalji su ubrzo procurjeli u javnosti i taj proces dobija na intenzitetu, pa mediji donose sve više i više detalja planiranih promjena.

“To dovodi do velike neizvjesnosti i uzbuđenja u Bosni i Hercegovini”, piše Woelfl.

Ona prenosi i izjavu predsjednika Centralne izborne komisije koji je Standardu rekao da ga Schmidt nije prethodno konsultirao.

“Nažalost, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, gospodin Schmidt, još nije službeno posjetio Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine, iako je poziv odavno upućen”, citira ona Arnautovića.

“Smatramo da bilo kakva promjena izbornog zakona koja bi uticala na rad Centralne izborne komisije i izmjene pravila o radu lokalnih izbornih komisija 60 dana prije dana izbora u ovom trenutku ne bi bila poželjna jer strahujemo da će ovo stvarati više štete nego koristi. Ovo kažemo mada ne znamo sadržaj amandmana koji se pripremaju. Po našem mišljenju, sve promjene koje utiču na postupanje Izborne komisije treba izvršiti uz konsultacije sa Izbornom komisijom BiH i Hercegovine”, ističe.

Woelfl navodi i da je u opticaju formula za raspodjelu mandata “koja bi drugačije definirala ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine”. “Riječ je o staroj HDZ-ovoj ideji o takozvanom “legitimnom predstavljanju”, nacionalističkom konceptu koji bi uveo dodatnu teritorijalnu podjelu zemlje po etničkim kriterijima. Ovoj daljoj podjeli do sada su se protivile posebno Njemačka, ali i druge zemlje EU. Sada je situacija nejasna jer Njemačka još nije zauzela stav”, navodi Woelfl.

Ona citira i pravne stručnjake koji smatraju da se radi o ustupcima (samo) HDZ-u.

Sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović za Standard je rekao:

“Izuzetno je opasno za budući kredibilitet Ureda visokog predstavnika baviti se pitanjima izbornog zakona koja su ranije bila predmet neuspješnih pregovora političkih stranaka”.

Woelfl pojašnjava da se domaći politički lideri i poslanici nisu uspjeli dogovoriti o reformama izbornog zakonodavstva i krivicu pripisuje HDZ-u.

“Vehabović ističe da visoki predstavnik još nije objavio zvaničan dokument sa prijedlozima, ali s obzirom na trenutnu lavinu negativnih reakcija, vjerovatno bi već sada bilo teško da bi Schmidt mogao povratiti kredibilitet ukoliko bi prijedloge implementirao. Osim toga, svaka promjena izbornog zakona mogla bi dovesti do postupka pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine i Evropskim sudom za ljudska prava” piše Woelfl dalje.

Ona posebno ističe da bi, ako bi visoki predstavnik zanemario presude Suda u Strazburu, to otvorilo vrata “svakoj vrsti napada”.

“Postoji samo jedna demokratija – ne etnička demokratija ili etnokratija, već demokratija zasnovana na liberalnim vrijednostima, vladavini zakona i poštovanju ljudskih prava, a svaka akcija gospodina Schmidta koja pobija taj cilj bila bi kolosalan neuspjeh. Ako bih imao mogućnosti gledanja u budućnost, vjerovatno bih vidio mnoge predmete pred Ustavnim sudom i Sudom u Strazburu, ali prvo da vidimo šta će biti u bliskoj budućnosti“, rekao je Vehabović za Standard.

Standard ističe i da se “svi Schmidtovi prijedlozi u osnovi temelje na odgovoru na prijeteću politiku HDZ-a”.

“Nedavno je u Hercegovini prisluškivan razgovor u kojem se govorilo o ‘vreloj jeseni’, nasilnim nemirima i proglašenju trećeg entiteta. Iz straha od kolapsa nakon izbora na jesen, sada očito žele umiriti hrvatske nacionaliste.

Dogovor s međunarodnom zajednicom očito znači i da su se dvojica ekstremnih nacionalista, šef hrvatskog HDZ-a Dragan Čović i njegov politički saveznik, prokremaljski političar Milorad Dodik, koji želi uništiti državu Bosnu i Hercegovinu, odrekli svoje kandidaturu za predsjednika na izborima 2. oktobra.

Čović bi sada za to mogao biti nagrađen”, piše Woelfl.

Politicki.ba