Sto godina od početka Labinske republike*

 Milorad (Mišo) Milun
Autor 3.3.2021. u 10:11

Izdvajamo

  • Labinska republika je nastala kao rezultat borbe za radnička prava s jedne strane i otpora fašizmu s druge strane. Neke od prvih klica antifašizma  u Evropi nalaze se baš u Labinskoj republici. To su sve dobri razlozi da se potsjetimo na te već stoljeće stare događaje.

Povezani članci

Sto godina od početka Labinske republike*

Foto: Wikipedia

Drugog dana ožujka 2021. godine bit će točno sto godina od dana kada je velika grupa rudara, njih oko šest stotina, prekinula rad i u protestnoj povorci krenula iz rudnika Vinež u Labin. Tom događaju je prethodio napad fašista na sjedište Rudarskih sindikata Raše pri čemu je zgrada zapaljena a sindikalni predstavnici napadnuti. Pored toga među rudarima je vladalo i ogromno nezadovoljstvo uzrokovano odbijanjem vlasnika Raških rudnika da plate nadnicu za dan Svijećnice, dana kojeg su rudari slavili i poštovali jer predstavlja svjetlost. To je za njih, uz proslavu Svete Barbare bio najvažniji praznik te toga dana nisu radili. Sindikalne vođe su pozvale na generalni štrajk kome se odazvalo više od dvije tisuće rudara. U rudarskoj populaciji su bili pripadnici mnogih nacija: Hrvati, Slovenci, Talijani, Njemci, Česi, Slovaci, Poljaci i Mađari. Jedan od glavnih organizatora štrajka je bio Ivan Giovanni Pippan, član Socijalističke partije Italije. Njega su fašisti pretukli na željezničkoj stanici u Pazinu 1. ožujka 1921. To je izazvalo bijes rudara U Vinežu i već sljedećeg dana počinje pobuna. Evropa je u tim trenucima doživljavala velike radničke pokrete vođene idejama Oktobarske revolucije. U takvom ozračju i nošeni ogromnom oslobođenom energijom pobune rudari se već 3. ožujka 1921. sastaju i donose odluku o zauzimanju  Raških rudnika1 i proizvodnju ugljena za vlastitu korist. Pobunu su vodili predsjednik Savjeta rudara Pippan i Akcijski komitet kojeg su sačinjavali predstavnici rudara. U tom komitetu je bio i grof Giovanni Tonetti, poznat kao crveni grof, jedan od osnivača Talijanske socijalističke partije. Njima se priključuju i seljaci iz okolnih mjesta tako da je bilo dovoljno ljudi da se održava proizvodnja i organiziraju Crvene straže koje su štitile rudnike i održavale red. 7. ožujka 1921. rudari proglašavaju Republiku, biraju vladu i ustanovljavaju Crvenu stražu kao obrambene snage republike. Republika je imala i svoju zastavu: na svjetlocrvenoj podlozi bijeli srp i čekić pri čemu bijeli brojevi 1921 zatvaraju krug srpa. Iznad toga je tamnocrvena zvijezda petokraka. Na amblemu republike je istaknut slogan Kova je naša (Rudnik je naš) i datum 2.3.1921.

Naravno da su ovi događaji izazvali bijes vlasnika rudnika i zabrinutost talijanskih vlasti da se takvi događaji ne prošire. Zbog toga već početkom travnja 1921. karabinjeri i vojska započinju operacije slamanja otpora rudara da bi 8. travnja u tome uspjeli. Labinska republika je pala kada su na Štrmcu poginula dva rudara. Nakon pada republike zatvorena su 52 rudara ali su nakon suđenja u Puli oslobođeni od optužbe da su se bavili protudržavnom aktivnošću.

Labinska republika je nastala kao rezultat borbe za radnička prava s jedne strane i otpora fašizmu s druge strane. Neke od prvih klica antifašizma u Evropi nalaze se baš u Labinskoj republici. To su sve dobri razlozi da se podsjetimo na te već stoljeće stare događaje.

——————————

* Pri pisanju teksta koristio sam prilog Marijana Milevoja „Labinska republika – bunt protiv fašizma“ u Istarskom kalendaru Franina i Jurina 2021, izd. Errata corrige, Vol. 67, str. 44-47; i podatke s Wikipedije.

1 Raške ugljenokope u to doba čine rudnici Krapan, Vinež i Strmac. Sam grad Rašu dao je sagraditi Mussolini 1936. godine kao rudarsko naselje u istoimenom zaljevu.

 Milorad (Mišo) Milun
Autor 3.3.2021. u 10:11

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija