Svađa među trojanskim konjima

Ibrahim Prolić
Autor 16.8.2020. u 12:00

Svađa među trojanskim konjima

foto: N1

Svojevremeno sam DF Željka Komšića i SBB Fahrudina Radončića u KS kolokvijalno označio kao političke trojanske konje. Dakle, ubačene elemente u tadašnju koaliciju šest stranaka koje su činile vlast u KS predvođene NS i NiP-om. Namjera je bila prilično providna.

Po potrebi aktivirati ubačene elemente i omogućiti egzekuciju u korist SDA.

Plijen je bio vrijedan zakulisnih radnji i marifetluka političkih šibicara. Radi se o kantonu koji ima ubjedljivo najveći godišnji budžet među kantonima, kantonu gdje su sjedišta profitabilnih javnih preduzeća i finansijskih institucija.

Preko kontrole finansijskih tokova ostvaruje se godinama politička moć i održava interesna lojalnost biračkog tijela. Ovome valja dodati i simbolički značaj glavnog grada države u pozicioniranju stranaka na političkoj sceni i posebno u vrijeme izborne kampanje i održavanja izbora. Bitka za Sarajevo (KS) je neformalno otvaranje izborne kampanje i to ne samo za predstojeće lokalne, već i za parlamentarne izbore kroz dvije godine. Za vladajuće stranke kampanja de facto nikad i ne prestaje. To je smisao njihove političke filozofije i osnovni cilj tekućeg mandata. Maksimalno zadovoljiti partikularne i lične interese i stvarati uslove za još jedan mandat!

Poseban motiv bio je onemogućiti funkcioniranje vlade KS koja je prva programska koalicija u BiH uopšte (s precizno utvrđenim principima i jasno definiranim programom mjera). Bila je to vlada koja je formirana na novoj političkoj paradigmi i vlada koja je pokazala da je (i u BiH) moguć drugačiji model i karakter vlasti. Uz neke dječje bolesti bila je to vlada sa visokim stepenom društvene produktivnosti, odnosno efikasnosti za bh. prilike.

Kad ostali alati postizbornog falsificiranja izborne volje građana i otvorene opstrukcije u Skupštini KS nisu dali priželjkivane efekte aktivirani su ubačeni elementi (DF i SBB) i izvedena je destrukcija iznutra. DF i SBB su napustili primarnu postizbornu koaliciju sa krajnje neuvjerljivim argumentima. Uspostavljena je nova skupštinska većina (SDA, DF, SBB) koja je izabrala vladu KS u kojoj SDA ima apsolutnu kontrolu. Činilo se da gledamo uživo savršen (politički) zločin. No, kako to i u filmskim trilerima često biva i u “savršenom”, ima neki feler i đavo dođe po svoje.

Još nije izvjesno je li đavo došao po svoje u KS, ali oko kuće se motaju zli jezici i nagovještaji da bi iz aktuelne vlasti mogao istupiti jedan od onih elemenata s početka ove priče (SBB). Ta stranka je već otvorila front s drugim elementom (DF). Povod su neka imenovanja ministara, ali je iza toga strateški interes. Stranka bez ideološke matrice, (ad hock stranka) s populističkim provizorijem od programa i revijalnog naziva, ali sa političkim instinktom kojim prepoznaje pomjeranja u političkom prostoru i pokušava napraviti distancu od SDA.

Ulazna premisa na kojoj se temelji eventualni politički zaokret SBB je da SDA gubi poziciju sigurnog pobjednika. Plašeći se kazne birača zbog koaliranja sa SDA u prethodnom periodu SBB pokušava pred lokalne izbore osigurati sebi politički alibi i produžiti život. Malo u vlasti, malo u opoziciji, opozicija i kad si dio vlasti jeste politički igrokaz, ali do sada je to uspijevalo u politički nezrelom društvu kratke pameti i ispružene ruke za mrvice i milostinju političkih vladara.

Obećanje uhljebljenja gura u stranu političke i etičke principe.

Kad je profitabilno napada se SDA iz svih oružja, a kad se situacija promijeni s njima se ide u koaliciju. I tako “pešest puta”.

Zli jezici kažu da se SBB sprema napustiti interesni savez sa SDA u KS i podržati vlast koju su oborili jednog 13. petka. Ako se to desi pokazalo bi se da između grčkih mitova i bh galimatijasa ima neke razlike. Tamo je Troja osvojena pomoću ubačenih boraca skrivenih u drvenom konju, ovdje sarajevska Troja možda dobije drugi politički život.

Uzmimo da se ono što je sada hipotetičko postane stvarna politička ponuda, odnosno realnost. Bi li trebalo da to sadašnja četvorka prihvati?

Mislim da je to veći izazov nego svi izazovi u onoj godini života kantonalne vlade.

Dobili bi vlast u KS, mogli nastaviti započeto u prisilno prekinutom mandatu, imali bolju poziciju pred lokalne izbore, a možda i poslije toga na parlamentarnim izborima. No, bi li doveli u pitanje svoj kredibilitet i etički kapital na kojem su dobijali podršku birača? Poželjno bi bilo uraditi prigodnu swot analizu. Hoće li se prije odluke upitati koji su motivi razvedene političke udavače bili kad su napuštali (rušili) vlast kantonalne šestorke, a koji sada kad bi se vratili onima koje su onda izigrali? Kolika je vjerovatno a da se to opet nekad dogodi, tj. može li se imati povjerenje u takvog aktera (da ne upotrijebim riječ partnera da je ne bih uprljao)? Dino Konaković kaže: “Sa Fahrudinom Radončićem se može dogovoriti samo uz pečat”. Bio bi to svojevrsni sendvič između etike i političkog pragmatizma. U BiH do sada je pragmatizam (po)jeo sve ideološke premise i moralne standarde i principe. Politika je vrlo složena disciplina. Relevantno je pitanje bi li u konkretnom slučaju bilo korektno posegnuti logiku instrumenta nagodbe iz pravosudnog sistema u SAD koji podrazumijeva aboliranje krivične odgovornosti “sitnog” kriminalca ako će ovaj pomoći u hvatanju i procesuiranju “krupne ribe”. Ovdje bi to bilo abolirati SBB da bi se pobijedila SDA (a usput i razotkrila podanička uloga kvazi ljevičara iz DF).

Nemojte me zato pitati šta će biti i šta bi bilo poželjno za bh društvo. Umjesto toga upitajte se kako biste vi reagirali na takav scenarij. Politika je djelatnost koja određuje naše živote. Suviše egzistencijalno relevantna da bi bila ostavljena samo političarima. Zato ovo nije priča samo o navedenim strankama, već i o građanima, biračima i glasačima…o ljudima i društvu.

Ibrahim Prolić
Autor 16.8.2020. u 12:00

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija