Svi efekti nametnute odluke visokog predstavnika Schmidta

Povezani članci

• Politika nosa
• “Dosta je pregovora sa plemenskim poglavarima”
• “Primili smo mnogo vjerodostojnih dojava o nasilju hrvatske policije”
• U IZGUBLJENOM SISTEMU VRIJEDNOSTI: Država koja štiti kriminal, ne osuđuje genocid, nagrađuje korupciju
• Politička moć leži u Domu naroda i to je tačka ključnih problema, ali i rješenja
• Nisu svi isti-Oni su ponos BiH: Pet hiljada navijača Veleža fanatično bodrilo svoj klub bez ijednog nacionalističkog uzvika

Foto: Arhiv

Odluke koje je nametnuo Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), visoki predstavnik Christian Schmidt dodatno će ojačati poziciju političkih stranaka predvođenih Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH u Domu naroda tog bh. entiteta.

Ocjena je to analitičara iz Bosne i Hercegovine (BiH) nakon što je visoki predstavnik 2. oktobra donio odluku o povećanju broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH na 80, sa dosadašnjih 58.

Schmidotovom odlukom, svaki od tri kluba konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, imat će po 23 delegata, umjesto dosadašnjih 17.

Delegati u Domu naroda federalnog Parlamenta biraju se u kantonalnim skupštinama.

To praktično znači da će svaka skupština u svih deset kantona imati najmanje jednog delegata u Domu naroda iz svih klubova konstitutivnih naroda i pripadnika “Ostalih”.

Do sada su delegati iz reda “Ostalih” (oni koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda) birani samo iz pet kantona.

Izbor preostalih delegata u Domu naroda bit će proporcionalan broju stanovnika u kantonima, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine.

Hoće li Dom naroda FBiH biti dodatno etnonacionaliziran?

U Federaciji BiH ima deset kantona. Neki od njih su većinski naseljeni samo jednim konstitutivnim narodom.

Zbog toga ekspert za ustavno pravo iz Sarajeva Nedim Ademović ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će se na ovaj čin Dom naroda dodatno “etnonacionalizirati.

Prema njegovim riječima, to ide u prilog težnjama HDZ-a BiH.

HDZ BiH, naime, već godinama insistira na izmjenama Izbornog zakona i “legitimnom predstavljanju”, prije svega u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, te u izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Ova politička stranka smatra da oni kantoni u kojima je većinsko hrvatsko stanovništvo trebaju imati i veći broj delegata u Domu naroda federalnog parlamenta.

“Dio Schmidtove odluke utjecat će na to da institucije i zakonodavna vlast budu prohodniji i da političkim strankama bude teže da blokiraju procese. No, povećava se broj delegata koji se biraju na osnovu nacionalne strukture stanovništva i to znači da će kantoni sa etnički čistim stanovništvom imati mogućnost da dobiju veći broj delegata”, ističe on.

Istovremeno, Schmidtovim setom mjera povećan je i broj mjesta u klubu “Ostalih” u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Umjesto sedam, taj klub će imati 11 delegata. Ovo je prvi put da i delegate iz reda “Ostalih” iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda Federacije BiH.

Naime, Schmitovim odlukama oni će biti birani iz svih deset kantonalnih skupština, a do sada je to bilo iz pet.

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka smatra spornim da, kada je riječ o funkcioniranju klubova u Domu naroda, to što delegati iz reda “Ostalih”, za razliku od klubova konstitutivnih naroda, i dalje ne mogu pokretati pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

“Imam utisak da se automatski išlo na povećanje broja ovih delegata, a nije im povećao nikakve nadležnosti”, naglašava on.

Kako popuniti klubove u Domu naroda FBiH?

Bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH Vehid Šehić podsjeća da je proteklih godina “gorući” problem u Domu naroda Parlamenta FBiH bio popunjavanje Kluba Srba, jer nisu bili zastupljeni u svim kantonalnim skupštinama. Zbog toga je taj klub često djelovao u nepotpunom sastavu.

Dosadašnja praksa je bila da u slučaju da pojedine kantonalne skupštine nemaju delegate iz nekog od tri konstitutivna naroda ili Ostalih, Centralna izborna komisija BiH imenuje delegate iz drugih kantonalnih skupština.

Šehić dodaje da Schmitovima mjerama je CIK-u omogućeno da poduzme dodatne korake kako bi obezbijedio da Dom naroda bude popunjen.

“Koliko sam razumio sada postoji ta dodatna garancija. Mislim da to predviđa i mogućnost da Dom naroda bude popunjen i kandidatima koji su u kantonima osvojili glasove, ali nisu dobili mandat u kantonalnoj skupštini”, ističe on.

On naglašava da su odlukom visokog predstavnika uklonjene mogućnosti blokada za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, sudija Ustavnog suda FBiH, te konstituiranje Vlade Federacije BiH.

Oduzet alat za blokadu

Iz Doma naroda Parlamenta Federacije BiH biraju se delegati za Dom naroda Parlamenta BiH, nakon čega se formira državna vlada, odnosno Vijeće ministara BiH.

Delegati ovog doma također predlažu kandidate za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH. Predsjednik Federacije uz suglasnost potpredsjednika imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju.

Schmidt je odlukom osigurao i spuštanje praga potpore koja je potrebna u klubovima Doma naroda za predlaganje kandidata za predsjednika i potpredsjednika Federacije.

Ranije je predsjednika i potpredsjednike FBiH (Hrvat, Bošnjak i Srbin) moglo predložiti šest od 17 delegata. Sad će ih moći predložiti 11 od 23 iz Kluba Hrvata, Bošnjaka i Srba.

Ukoliko ih u roku od mjesec dana ne predlože, data je mogućnost da ih predloži sedam delegata iz svakog od ta tri kluba, a nakon 50 dana četiri delegata.

Visoki predstavnik je također osigurao blagovremen izbor delegata za Dom naroda u kantonalnim skupštinama. To je uradio na način da je Centralna izborna komisija dobila ovlasti preraspodjeli mandate iz onih kantona u kojima kantonalne skupštine ne ispune svoju obavezu.

Mjere za izbor sudaca

Mjerama koje je nametnuo visoki predstavnik najavljeno je i sprječavanje blokade u imenovanje sudaca Ustavnog suda Federacije BiH.

Do sada je predsjednik Federacije morao predlagati suce uz suglasnost dva potpredsjednika, što je aktualni predsjednik Marinko Čavara odbijao učiniti zbog čega je stavljen na tzv. crnu listu SAD-a.

Novim propisima će, ukoliko predsjednik FBiH ne predloži suce, većina prisutnih u Domu naroda FBiH moći glasati o potvrđivanju najviše rangiranog kandidata s liste koju je dostavilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH.

Schmidtove odluke se odnose i na sprječavanja zloupotrebe mehanizma vitalnoga nacionalnog interesa u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Nakon nametanja amandmana na Ustav FBiH i izmjena Izbornog zakona BiH, Schmidt je 2. oktobra poručio da ovo nije velika izborna reforma koja je prioritet u BiH, ali za koju nema konsenzuca među vladajućim političkim strankama.

Iznuđene odluke

Još krajem prošle godine počeli su pregovori o izmjenama Izbornog zakona, u okviru kojeg je bila uključena američka administracija i Evropska unija.

Nakon nekoliko mjeseci, međunarodni predstavnici su izjavili kako se nije došlo do kompromisnog rješenja, te da, što se njih tiče, razgovore treba ostaviti nakon završenih izbora.

Upravo, izmjene Izbornog zakona bile su uslov kojeg je HDZ BiH postavio za formiranje vlasti na nivou entiteta Federacija BiH, odmah nakon izbora 2018. godine.

Kako dogovora nije bilo, u protekle četiri godine nije formirana nova Vlada Federacije BiH, već je tu ulogu obnašao dotadašnji saziv.

Kako navodi profesor Trnka, visoki predstavnik je svojom odlukom oduzeo “alat” političarima za blokade u Federaciji BiH.

“Treba ipak pozdraviti podizanje efikasnosti institucija. Smatram da je učinjen značajan korak i mislim da će doprinijeti funkcionisanju sistema u Federaciji BiH”, kaže Trnka.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je 27. jula nametnuo i tzv. tehničke izmjene Izbornog zakona BiH kojima je želio osigurati slobodnu i fer kampanju pred Opće izbore u BiH, koji su održani 2. oktobra.

Novina tih izmjena je to što su utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH, a Centralnoj izbornoj komisiji BiH je data mogućnost da izbriše pojedince ili stranku sa kandidatske liste za grubo kršenje Izbornog zakona.

RSE