Svjetski dan slobode medija: Informacije kao javno dobro

Povezani članci

• Bosanci i Hercegovci među najbrojnijim ‘strancima’ u EU-u
• IZETBEGOVIĆEVO SAMOUBISTVO S TURSKIM PREDUMIŠLJAJEM: Izdao NATO, prodao građansku BiH
• Kako su teroristi proglasili Nikolaidisa teroristom
• Predrag Kojović: Dom naroda treba ukinuti, najbolji dokaz za to je usvajanje programa rada za 2017. tek u septembru!
• Pančić: Ugalj i čelik, Srbi i Nobel
• Obustavljeni prekršajni postupci protiv Davora Dragičevića

Foto: UNESCO

Svjetski dan slobode medija obilježava se svakog 3. maja, a cilj mu je da promoviše svijest o značaju slobode i nezavisnosti medija. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana slobode medija je “Informacije kao javno dobro”. 

Ovaj dan se obilježava kako bi se osigurala zaštita i sigurnost štampe u napadima na njegovu nezavisnost, kako bi se razgovaralo o novinarskoj etici i slavili novinari koji su dali svoje živote u potrazi za istinom. Svjetski dan slobode medija podsjeća nas na mnoge publikacije i njihove urednike te novinare koji su spriječeni da rade svoj posao ili su bili cenzurisani. Mnogi su čak za svoj rad bili zatvarani ili ubijani.

Mediji, kao četvrti stub demokratije i njegovi reporteri, urednici i fotografi uvijek su riskirali svoje živote tražeći istinu koja stoji iza događaja. Takvi zadaci zahtijevaju određeni stupanj slobode koji je zagarantovan ustavima demokratskih nacija i Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1993. godine 3. maj proglasila Svjetskim danom slobode medija. Ova odluka je uslijedila nakon preporuke iz 1991. godine na 26. zasjedanju Generalne konferencije UNESCO-a. Kao dan obilježavanja odabrana je godišnjica usvajanja Windhoeške deklaracije o promicanju nezavisnog i pluralističkog afričkog novinarstva iz 1991. godine koju su usvojili afrički novinari u gradu Windhoeku u Namibiji. UNESCO dodjeljuje nagradu za slobodu medija “Guillermo Cano” nazvanu po kolumbijskom novinari koji je ubijen ispred kancelarije lista “El Espectador” u Bogoti 1986. godine zbog članka koji su smetali narko-kartelima.

Novi Svjetski indeks slobode medija Reportera bez granica za 2020., koji je objavljen 20. aprila, procijenio je situaciju u medijima u 180 zemalja. U izvještaju stoji da 73% njih ima ozbiljne probleme s medijskim slobodama, te upozoravaju da je došlo do dramatičnog pada slobode medija od početka pandemije Covid-19 širom svijeta.

Na prvom mjestu Svjetskog indeksa slobode medija nalazi se Norveška sa indeksom 6,72 dok je Eritreja sa indeksom 81,45 na posljednjem mjestu.

Bosna i Hercegovina se nalazi u trećoj zoni, na 58. mjestu sa indeksom 28,34. Kada su u pitanju zemlje regiona, Hrvatska je napredovala za tri mjesta, nalazi se na 56. mjestu sa indeksom 27,95, zatim ide Srbija koja se nalazi na 93. mjestu sa indeksom 32.03, te Crna Gora koja se nalazi čak na 104. mjestu sa indeksom od 34,33. Sjeverna Makedonija također je napredovala za dva mjesta pa se sada nalazi na 90. mjestu sa indeksom od 31,67, Albanija je na 83. mjestu sa indeksom od 30.59. Kosovo je palo za čak osam mjesta, pa se sada nalazi na 78. mjestu sa indeksom od 30,32.

Sve zemlje zapadnog Balkana nalaze se u “narandžastoj zoni” što je ocijenjeno kao loše stanja kada je u pitanju sloboda medija.