Milanović je 2. decembra 2021. u izjavi za medije rekao kako postoje "različite vrste genocid" i izazvao reakcije bošnjačkih političara i predstavnika organizacija ratnih žrtava u Bosni i Hercegovini.
"To je moj stav generalno, međutim, postoje genocidi i genocidi. Postoji genocid nad židovskim narodom, postoji genocid o Ruandi, postoji genocid u Srebrenici, odnosno, jedan događaj je definiran kao genocid, a genocid ima vrlo širok raspon. Postoji genocid i u Drugom svjetskom ratu, postoji Jasenovac. Dakle, nije sve isto kao što ni svaka žrtva nije ista. Ta priča svaka žrtva je ista, ni govora", rekao je Milanović 2. decembra 2021.
Milanović je četiri dana kasnije rekao da je ''u Srebrenici bio genocid, ali da onda za teže zločine treba izmisliti novi naziv''.
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine “radi na predmetu” protiv Zorana Milanovića, predsjednika Republike Hrvatske, zbog njegovih izjava od 2. decembra 2021. godine u kojima je negirao da su snage Vojske Republike Srpske počinile genocid u Srebrenici u julu 1995. godine, kako se navodi u kaznenoj prijavi.
“Prijavu je Tužiteljstvu BiH 13. decembra 2021. godine podnijela partija Socijaldemokrate BiH zastupana po predsjedniku Enveru Bijediću”, naveli su za Radio Slobodna Evropa iz Tužiteljstva BiH.
Negiranje i relativiziranje zabranjeni u BiH
Milanović je 2. decembra 2021. u izjavi za medije rekao kako postoje “različite vrste genocid” i izazvao reakcije bošnjačkih političara i predstavnika organizacija ratnih žrtava u Bosni i Hercegovini.
“To je moj stav generalno, međutim, postoje genocidi i genocidi. Postoji genocid nad židovskim narodom, postoji genocid o Ruandi, postoji genocid u Srebrenici, odnosno, jedan događaj je definiran kao genocid, a genocid ima vrlo širok raspon. Postoji genocid i u Drugom svjetskom ratu, postoji Jasenovac. Dakle, nije sve isto kao što ni svaka žrtva nije ista. Ta priča svaka žrtva je ista, ni govora”, rekao je Milanović 2. decembra 2021.
Milanović je četiri dana kasnije rekao da je ”u Srebrenici bio genocid, ali da onda za teže zločine treba izmisliti novi naziv”.
Slične izjave davao je i kasnije, a Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputilo je 14. septembra 2022. demarš Hrvatskoj zbog izjava Milanovića tokom radnog ručka na samitu Brdo-Brijuni održanog dva dana ranije.
Hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Sabolić odbio je primiti tu protestnu notu, a iz Ureda hrvatskog predsjednika su sve nazvali “lažima koje ne žele komentirati”.
Tužiteljstvo kaže da se govor mržnje smanjio
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo je 23. jula 2021. dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se, pored ostalog, u izmjenama koje je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR).
Iz Tužiteljstva BiH su za Radio Slobodna Evropa naveli da je primjetno da se nakon uvođenja izmjena zakona i početka rada Tužiteljstva BiH na ovim predmetima, govor mržnje i negiranje zločina u medijima kao i internet prostoru “značajno smanjio”.
“Nakon uvođenja izmjena zakona u julu prošle godine, u Tužilaštvu BiH zaprimljeno je više od 40 predmeta. Najčešće su prijave podnosili građani protiv drugih građana, zbog objava na društvenim mrežama i internet prostoru, građani i nevladine organizacije i udruženja, protiv izjava određenih političara u medijima i javnom prostoru”, naveli su iz Tužiteljstva za RSE.
Naglasili su da “gotovo nijedna prijava” nije zaprimljena od policijskih agencija i agencija za provođenje zakona. Svi predmeti su, navode, u radu, i kada budu donesene tužiteljske odluke, javnost će biti informirana.
Milanko Kajganić je 20. oktobra imenovan za glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH. U izjavi novinarima nakon imenovanja, Kajganić je obrazložio da u BiH još nije podignuta nijedna optužnica za negiranje genocida “jer nedostaje praksa pravosuđa u zemljama Evropske unije”.
“Mi imamo određene predmete koje su testni predmeti tužilaštva, koji se odnose na govor mržnje. Čekamo da vidimo praksu suda, a u stalnoj smo komunikaciji sa OHR-om”, kazao je Kajganić.
Snage Vojske Republike Srpske su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile su oko 8.000 muškaraca i dječaka nesrba u Srebrenici i okolini. Za genocid u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
“Prikupljanje ovih fotografija je vraćanje unazad, vraćanje identiteta brojevima na šta su obično svedene žrtve. Ovo je i najveća zbirka fotografija žrtava srebreničkog genocida prikupljena na jednom mjestu, mada ih još oko pet hiljada nedostaje.”
Dvadeset godina nakon najvećeg zločina na evropskom tlu poslije Drugog svjetskog rata, Dženana Halimović željela je osigurati da žrtve, a ne samo njihova imena, budu upamćene.Počela je prikupljati fotografije 8.373 ljudi ubijenih u srebreničkom genocidu, te ih do sada prikupila skoro 3.000.
Ukoliko imate fotografije ili znate nekoga ko bi mogao imati fotografije žrtava koje se nalaze na našoj listi molimo Vas da ih sa podacima pošaljete na našu e-mail adresu: facesofsrebrenica@rferl.org.
Socijaldemokrate BiH su stranka koju je u Tuzli, na sjeveru BiH, osnovao bivši visoki dužnosnik i ministar iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Enver Bijedić u septembru 2019. godine nakon izlaska te stranke.
U proteklom mandatu Socijaldemokrate BiH su koalirali i činili vlast u nekim sredinama s vodećom bošnjačkom Strankom demokratske akcije, na čijem čelu je Bakir Izetbegović.
ENG
