U Briselu postignut sporazum o načelima funkcionalne BiH, za Dodika sporan dio o Ukrajini

Povezani članci

• Viktor Ivančić: AUKCIJA
• Tomislav Klauški priznao: Volim Zoka Milanovića
• Dokle ce “oni” birati “naše”?
• Hapšenja i privođenja zbog napada na Beograđanina u Sarajevu
• Kina želi ulagati, no nemamo vizije dalje od izbora
• Poziv za studente i mlade novinare: Dođite na radionicu i osigurajte finansiranje svoje priče!

Foto: Council of EU

Sporazum o načelima za osiguravanje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu, postignut je u nedjelju navečer u Briselu na sastanku predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela i predsjednika političkih stranaka zastupljenih u Parlamentu BiH, saopćilo je Evropsko vijeće.

Kako je saopćeno, ovaj dokument dobio je potporu većine lidera političkih stranaka zastupljenih u Parlamentu BiH koji su sudjelovali na sastanku.

Time pokazuju predanost očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i nezavisne evropske države, kaže se u saopćenju.

“Naglašavaju važnost provedbe reformi koje unaprjeđuju evropske integracije BiH, odnosno 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Evropske komisije”, kaže se među ostalim.

Istaknuto je i da politički lideri prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima BiH, imajući na umu Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o agresiji na Ukrajinu, koja je usvojena 2. marta.

No, naznačeno je da predstavnici bh. entiteta Republika Srpska pozivaju na raspravu i donošenje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini.

Istaknuta je važnost produženja mandata misije Althea EUFOR-a, te potvrđena predanost potpunom poštivanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka.

“Poduzet će sve potrebne korake kako bi opći izbori bili učinkovito organizirani. Stranke će izbornu kampanju voditi pošteno, konstruktivno i bez retorike koja izaziva podjele i mržnju”, kaže se u saopćenju Evropskog vijeća.

U tom kontekstu, nastojat će najkasnije u roku od šest mjeseci od formiranja svih tijela vlasti donijeti zakone među kojima su i oni o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i o sprječavanju sukoba interesa.

Također, u tom roku će provesti izbornu reformu i ograničenu reformu Ustava BiH kako bi se osigurala puna usklađenost s presudama Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH te preporukama OSCE-a i Antikorupcijskog tijela Vijeća Evrope (GRECO).

Sastanak u Briselu trajao je osam sati, a prethodno je najavljeno da će biti razgovarano o potpisivanju dokumenta o ključnim pitanjima za BiH, koji bi trasirali put te zemlje ka Evropskoj uniji (EU) i onemogućili dalju blokadu institucija BiH.

Navedeno je da je cilj smanjenje tenzija među političkim strankama i okretanje prema zajedničkom radu, što bi trebalo dovesti do unaprjeđenja funkcionalnosti i stabilnosti BiH.

Sastanku su prisustvovali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik te predsjednici političkih stranaka zastupljenih u Parlamentu BiH.

Dodik protiv dijela o Ukrajini

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vodeće političke partije u Republici Srpskoj, objavio je ranije u nedjelju da “neće dozvoliti da bude potpisan bilo kakav politički dokument u kojem se na bilo koji način kvalifikuju sukobi u Ukrajini”.

Stav o neutralnosti kada je u pitanju invazija Rusije na Ukrajinu zastupaju vlasti u Republici Srpskoj (RS), jednom od dva bh. entiteta. Dodik je u više navrata izjavljivao da taj bh. entitet nije spreman da provede ekonomske sankcije koje je međunarodna zajednica uvela Rusiji, iako im se BiH formalno pridružila.

“Za sve političare iz Republike Srpske obavezujući su samo zaključci Narodne skupštine Republike Srpske, koji kažu da ostajemo neutralni”, napisao je Dodik na Twitteru.

Нећу дозволити да се потпише било какав политички документ у коме се на било који начин квалификују сукоби у Украјини. За све политичаре из Српске обавезујући су само закључци Народне скупштине Републике Српске, који кажу да остајемо неутрални.

— Милорад Додик (@MiloradDodik) June 12, 2022

Šta su poručili lideri stranaka u BiH?

Sastanak u Briselu održan je na poziv predsjednika Evropskog vijeća, a prisustvovao mu je i visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije, vodeće bošnjačke političke partije u BiH, kazao je novinarima pred početak skupa da je poanta dokumenta da se “BiH pokrene na evropskom putu”.

“A da se prije toga stvore neki uslovi. Da dođe do deblokade, smirivanja kriza, te ispunjavanje nekih bazičnih uslova poput usvajanja nekoliko zakona na evropskom putu”, kazao je Izetbegović.

Predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović upozorio je tokom sastanka na “dugačak niz sastanaka kojima su mnogi visoki evropski zvaničnici trošili svoj kredibilitet i vrijeme”.

“U pokušajima da vladajuću korumpiranu elitu privoli da učine makar i minimalan korak u približavanju BiH Evropskoj uniji i njenim vrijednostima. Godine i decenije prolaze, a pomaka nema. I ne samo da nema pomaka, nego BiH dramatično nazaduje”, istaknuo je Borenović.

BiH ima status potencijalnog kandidata za članstvo u EU. Tokom 2019. Evropska komisija dala je svoje mišljenje o zahtjevu BiH i krajem te godine dala 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti prije nego dobije status zemlje kandidatkinje.

Na sastanak su iz bh. entiteta Republike Srpske sudjelovali lideri Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, Socijalističke partije Petar Đokić, Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, Partije demokratskog progresa Branislav Borenović i Demokratskog narodnog saveza Nenad Nešić.

Iz Federacije BiH, drugog bh. entiteta, sastanku su prisustvovali lider Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović, Demokratske fronte Željko Komšić, Naroda i pravde Elmedin Konaković, Socijaldemokratske partije Nermin Nikšić, Naše stranke Edin Forto i predsjednik Nezavisnog bloka Senad Šepić.

Na objavljenoj listi sudionika sastanka, koji su u Briselu u nedjelju pristali na sporazum, nema lidera Partije demokratskog progresa Branislava Borenovića i Demokratskog narodnog saveza Nenada Nešića.

Čović nije otišao u Brisel

Sastanku se nisu odazvali lideri Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović, predsjednik Srpske demokratske stranke Mirko Šarović te predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić.

Čović je izostanak objasnio činjenicom da je “sastanak organiziran s previše sudionika i u formatu koji je za njega bio obeshrabrujući”.

“Jedna hrvatska politička stranka danas je u Bruxellesu zamoljena da pregovara o političkom sporazumu s devet bošnjačkih i šest srpskih stranaka. Format je bio obeshrabrujući i nemoguće je bilo postići pošten dogovor s onima koji promiču kršenje Daytonskog sporazuma”, naveo je u objavi na Twitteru.

One Croat political party was asked to negotiate a political agreement with nine Bosniak and six Serb parties in Brussels today. The format was discouraging and it was impossible to reach a fair deal with those who promote the violation of the Dayton Agreement.

— Dragan Čović (@Dragan_Covic) June 12, 2022

Ranije je najavljeno da će predsjednik Evropskog vijeća iduće sedmice posjetiti Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, nakon što je sredinom maja boravio u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Albaniji.

Tokom majske posjete BiH, Michel je poručio da vrijeme za novi zamah u procesu evropskih integracija, ističući da je cilj osmisliti novi način u procesu pristupanja EU, koji će donijeti novu dinamiku proširenja.

Njegova posjeta u zemljama Zapadnog Balkana dolazi uoči samita EU – Zapadni Balkan koji će biti održan 23. juna u Briselu.

RSE