U Hrvatskoj sve cijene i u kunama i u eurima

Povezani članci

• Gibonni: Bit će to koncert za pamćenje
• Šminkanje mržnje
• Realan program za uspješnu i pametnu Hrvatsku
• Članovi grupe “Pravda za Davida” proveli još jednu noć na Trgu Krajine u Banjoj Luci
• Roman o Lori na natječaju Ministarstva kulture
• Kardinal Puljić: putovi i bespuća

Foto: Dusko Jaramaz/Pixsell

Od ponedjeljka 5. rujna u Hrvatskoj gotovo sve cijene moraju biti dvostruko izražene – u kunama i u eurima, a svi računi bez iznimke moraju biti dvostruko izraženi. To je jedna od priprema za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine.

Iznimka cijene na benzinskim pumpama, tržnicama, računima taksija, kartama putničkog prijevoza i u još nekim slučajevima gdje bi dvostruko iskazivanje cijene bilo nepraktično ili preskupo.

Dvostruko iskazivanje računa pak vrijedi i za račune za režije u kućanstvu i obračun plaća i mirovina, i sve to po fiksnom tečaju od 7, 5345 kuna za jedan euro, i bez “zaokruživanja”.

“Duplo iskazujemo cijene zato da se ljudi počnu navikavati da bi lakše mogli preračunavati – da znaju koliko to još plaćaju u kunama, a koliko će to ubuduće plaćati u eurima”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Radi se o jednoj od pet udruga koje su partneri Ministarstva gospodarstva u procesu uvođenja eura.

“Dakle do 1. 1. 2023 ide plaćanje u kunama. Od 1. 1. do 14. 1 može se plaćati i kunama i eurima, a od 15. 1. plaćamo samo u eurima. Ali dvojne cijene će biti i dalje iskazivane sve do kraja 2023. godine, baš iz razloga da ljudi vide i da se navikavaju”, pojašnjava Ana Knežević.

Za neiskazivanje dvostruke cijene zakonska sankcija

Neki trgovci su već mjesec i dulje imali dvostruko iskazane cijene, a neki tek od ponedjeljka 5. rujna ujutro, otkada je to i zakonska obaveza, pa za neiskazivanje dvostruke cijene slijedi zakonska sankcija.

“Ali to nije sve”, kaže za RSE Tanja Popović Filipović, voditeljica projekta “Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj” za Slavoniju i Baranju iz osječkog Centra za edukaciju i informiranje potrošača.

“Isto tako mogu biti sankcionirani ako su iskazali jedan iznosu u kunama, a zaokružili drugi iznos u eurima. Recimo – nešto košta 13 kuna, a trgovac je zaokružio na 2 eura, umjesto na 1,73 eura. Mi sada imamo situaciju da nam se građani javljaju da su se ovaj vikend masovno preljepljivale naljepnice sa cijenama i da su se povećavale cijene i kod trgovaca i kod pružatelja usluga kako bi lakše zaokružili u eure”, upozorava Tanja Popović Filipović.

Uloga projekta ‘Tajni kupac’

Ana Knežević kaže kako je država premalo napravila na informiranju i da premalo znaju i kupci i trgovci, pogovoto oni u manjim mjestima i u manjim prodavaonicama.

“Mislim da će biti problema i oko novca koji kunsku ušteđevinu drže kod kuće i još je nisu promijenili. I tu nema dovoljno informacija, pogotovo ako netko ima veći iznos. Za sve iznad 105.000 kuna (vrijednost 14.000 eura) se sukladno odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma treba prijavljivati porijeklo tog novca. Pretpostavljamo da će tu biti dosta problema. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić nedavno je ocijenio da je čak 36 milijardi kuna (u vrijednosti 4,8 milijardi eura) ‘u čarapama’ hrvatskih građana. Ne vjerujem da je sve u kunama, ali dio sigurno jest”, upozorava Ana Knežević.

Tanja Popović Filipović pojasnila je koja je uloga projekta “Tajni kupac”.

“Mi imamo dežurstva na telefonu i svaku prijavljenu nepravilnost upisujemo u aplikaciju kojom se to prijavljuje Državnom inspektoratu. Naši aktivisti ‘tajni kupci’ gledaju na terenu je li cijena dvojno iskazana i je li je trgovac zaokružio. Također, pratit ćemo pridržavaju li se trgovci ‘Etičkog kodeksa’ kojim su se obavezali da neće uvođenje eura iskoristiti za neopravdano povišenje cijena”, kaže naša sugovornica.

Ona kaže kako njena udruga prati cijene prehrambenih proizvoda i nekih usluga poput frizera, restorana i slično, ali da je ostao nepokriven vrlo važan segment poput uređenja doma.

“A tu nam se građani najviše javljaju sa svojim pritužbama. Također, nama je ostavljena varijanta da mi kao udruge objavljujemo ‘crne liste’ trgovaca koji se ne drže zakona i dižu cijene”, procjenjuje Tanja Popović Filipović.

Koraci uvođenja eura u Hrvatsku

Vijeće Europske unije je 12. srpnja 2022. donijelo odluku o uvođenju eura u Hrvatsku 1. siječnja 2023. godine, kojom je utvrdilo da Republika Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura kao službene valute. Ono je odredilo i fiksnu stopu konverzije od 7,53450 kuna za jedan euro.

Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj donesen je u Hrvatskom saboru 13. svibnja ove godine, a stupio je na snagu 15. srpnja.

Ovih dana Hrvatska narodna banka počet će opskrbljivati poslovne banke novčanicama eura, a kovanim novcem najranije tri mjeseca prije uvođenja eura.

Predopskrba banaka gotovim novcem nužna je kako bi banke počevši od dana uvođenja eura mogle građanima i poduzećima pružati uslugu zamjene valute u potrebnom obujmu. Banke će dio poduzeća moći opskrbiti eurima i prije dana uvođenja eura u okviru postupka posredne predopskrbe.

Predopskrba poduzeća gotovim novcem, posebice trgovaca, potrebna je kako bi ih se osposobilo da, u skladu sa zakonskim odredbama, od dana uvođenja eura svojim klijentima vraćaju isključivo eure. Mjesec dana prije službenog prelaska na euro građani će u bankama i u poslovnicama Fine i Hrvatske pošte d.d. moći nabaviti komplete kovanog novca eura i centa.

Težina eurokovanica potrebnih za predopskrbu ove godine te opskrbu sljedeće godine iznosit će oko 3.700 tona (185 šlepera po 20 tona), dok će težina euronovčanica koje će Hrvatska posuditi od neke članice europodručja također za predopskrbu i opskrbu iznositi oko 350 tona.

RSE