Velik interes za obrazovanje o holokaustu u Rijeci

Povezani članci

• HND traži od HTV-a da skloni s ekrana simbola zla i korupcije Hloverku Novak Srzić
• Elma Kovačević: Norvežani se, za razliku od Balkanaca, sada ne bave zločincem već žrtvama
• Nacionalni heroj je zapravo licemjerni lažljivac
• Desničari i Kiš: Zloupotreba imena kritičara nacionalizma
• ČAROBNI VODENI SVIJET NADOMAK ZAGREBA
• Od nameta nema selameta

FOTO: EPA-EFE

Na riječkom Sveučilištu studenti povijesti, ali i drugi zainteresirani studenti mogu slušati četiri novouvedena kolegija o holokaustu i srodnim temama.

Nakon uspješnog pilot projekta provedenog sa američkim Northwestern University, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, točnije njihov Odsjek za povijest pokrenuo je zasada jedinstven u Hrvatskoj projekt obrazovanja o holokaustu i srodnim temama poput povijesti fašizma, genocida, antisemitizma i masovnog političkog nasilja.

Od sredstava izborenih na natječaju Claims Conference osigurano je financiranje četiri kolegija u sljedeće tri akademske godine.

Novouvedeni kolegiji su “Komparativna povijest fašizma i genocida u jugoistočnoj Europi”, “Uvod u povijest holokausta”, “Historiografija antisemitizma i holokausta: interpretacije, pristupi i debate” i “Holokaust u nastavi povijesti”.

“Interes studenata je za sada iznimno velik, i to ne samo studenata povijesti”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) povjesničar i doktorand na Srednjeeuropskom sveučilištu u Budimpešti Lovro Kralj, koji je suradnik na svim ovim kolegijima.

“Posebno smo ponosni na interdisciplinarnu prirodu samih kolegija, tako da imamo poprilično velik interes studenata sa psihologije, kroatistike i germanistike, dakle sa različitih odsjeka Filozofskog fakulteta. Na nekim kolegijima su kvote, po 20 na svakom kolegiju, bile popunjene odmah, tako da se neki studenti koji su to željeli ipak nisu mogli upisati. Po tome vidimo da je obrazovanje o holokaustu iznimno važno za sve studente”, kaže Kralj.

Razlozi za izbor kolegija

Motiv za upis ovih kolegija je različit.

“Neki ih upisuju zato što misle da im je kao hrvatskim građanima bitno da znaju što više o povijesti vlastite zemlje i o europskoj povijesti. Nekoliko studenata psihologije uključilo se jer su vidjeli da je materijal na kojem radimo važan za druge analize vezane za psihologiju – psihologiju počinitelja, dinamiku masovnog političkog nasilja”, naglašava Kralj.

Dodaje da je studentima povijesti kolegij izuzetno korisna priprema za predavanje u školama, “jer se vrlo često proširuje vrijeme koje se posvećuje holokaustu u osnovnim i srednjim školama, i to je izuzetno važno kako bi oni u budućnosti mogli biti kompetentni predavači”.

Ove kolegije upisala je i studentica druge godine psihologije na riječkom Filozofskom fakultetu Emma Milanović iz Opatije.

Ona za RSE kaže kako je to napravila jer je povijest i sam fenomen holokausta zanimaju, a kroz redovito školovanje u osnovnoj i srednjoj školi nije mogla saznati više o tome. Vrlo je zadovoljna dosadašnjim predavanjima.

“Dobila sam jako puno novih znanja o kojima ranije nisam imala pojma, puno emocija i osvještenje o tome da, iako se to dogodilo, ljudi i dan-danas negiraju i trivijaliziraju holokaust i da je antisemitizam i dalje u porastu”, kaže naša sugovornica.

Kontra negiranju i relativiziranju

Ovaj projekt dobio je potporu unutar struke.

“Iako nastavnici više nisu jedini opinion-makeri, apsolutno je potrebno da se o holokaustu govori u školama i na fakultetima, jer to nije zatvorena priča, niti istraživački, a ni zbog toga što je i dalje prisutno negiranje i relativiziranje onoga što se dogodilo”, kaže za RSE povjesničar Hrvoje Klasić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, snažno podržavajući ovu inicijativu.

“Količina znanja nije sama po sebi dovoljna nego se treba posvetiti i nekim novim formama pružanja znanja i zato se i to treba uzeti u obzir. Nije isto predavati danas kao pred 20, a kamoli pred 40 godina. Dakle, i to treba uzeti u obzir, generacije koje su danas navikle dobivati informacije na drugačije načine. Tako da u svakom slučaju prostora za ovaj projekt ima i potrebe za njim itekako ima”, procjenjuje Klasić.

Uvođenjem ova četiri kolegija u akademskoj godini 2021/2022. Filozofski fakultet u Rijeci postao je dijelom mreže sveučilišta koja nude kolegije o povijesti holokausta u sklopu partnerskog programa Claims Conference University, i koja primaju potporu za izgradnju edukacijske i istraživačke infrastrukture o povijesti holokausta u državama gdje je ona podzastupljena.

Osim toga, za studente se također organizira i intenzivni istraživački seminar na kojem se komparira primarne izvore vezane za holokaust u suradnji sa stručnjacima iz Njemačke, Sjedinjenih država , Izraela i Velike Britanije. Studenti Filozofskog fakulteta također su jedini koji u Hrvatskoj imaju pristup Fortunoff digitalnoj arhivi na kojoj se nalaze brojna svjedočanstva preživjelih žrtava holokausta.

Uz sve to, planira se i organizacija međunarodne ljetne škole i objavljivanje udžbenika “Uvod u studije fašizma, holokausta i genocida” u autorstvu profesora povijesti na srednjeeuropskom sveučilištu Constantina Iordachija i Lovre Kralja, za koju se očekuje da će biti objavljena 2023.

Na nužnost podsjećanja na holokaust i na činjenicu da je i dalje prisutno negiranje i trivijalizacija holokausta upozorila je uz ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta 27. siječnja u posebnom priopćenju i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

“Da je o ovoj temi i dalje potrebno govoriti i aktivno podizati javnu svijest svjedoči i njezino aktualiziranje u kontekstu pandemije, poput teorija zavjere prisutnih globalno, ali i u Europi, a u kontekstu čega spominjemo i nedavnu pojavu antisemitskih plakata u Zagrebu, koji aludiraju na povezanost raznih osoba židovske vjere s pandemijom i odgovorom na nju, povodom čega smo pokrenuli ispitni postupak, a reagirala je i Židovska općina Zagreb. Primjer je i nošenje Davidove zvijezde na prosvjedima i skupovima protiv uvedenih epidemioloških mjera i cijepljenja, kao potpuno neprimjereno uspoređivanje obveze nošenja maske za lice ili posjedovanja COVID potvrda s progonom Židova, čime se taj progon i s njime povezani zločini trivijaliziraju”, stoji u priopćenju Pučke pravobraniteljice.

Uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata nacisti su sa kvislinškim pomagačima u Njemačkoj i okupiranoj Europi ubili oko šest milijuna Židova.

Svijet obilježava 27. siječnja kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, u znak sjećanja na dan kada je 1945. godine oslobođen koncentracioni logor Auschwitz.

RSE