Vesna Pusić: Pored takvih prijatelja BiH neprijatelji nisu ni potrebni!

F.V.
Autor 9.11.2021. u 10:27

Vesna Pusić: Pored takvih prijatelja BiH neprijatelji nisu ni potrebni!

Foto: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu

U povodu 60. godišnjice postojanja Fakulteta političkih nauka (FPN) Univerziteta u Sarajevu i otvaranja Centra za međunarodnu politiku i postkonfliktna istraživanja pri ovom fakultetu jučer je u Sarajevu održana Međunarodna konferencija “Svijet i Mi”, s učešćem eminentnih intelektualaca, profesora, novinara, diplomata…

Panelisti/ce na konferenciji su bili: Vesna Pusić, Nerzuk Ćurak, Adnan Hadrović, Mirza Hajrić, Sead Turčalo, Nermina Mujagić, Igor Davidović, Nedžma Miraščija Džananović, Amer Kapetanović, Elmir Sadiković, Sarina Bakić, dok se u ulozi diskutanta sa panelistima pojavio poznati vanjskopolitički novinar Erol Avdović.

Učesnici konferencije su razgovarali o lokalnim i međunarodnim izazovima države Bosne i Hercegovine i društva.

Profesorica Pusić je upozorila na činjenicu da stanje u Bosni i Hercegovini stagnira.

Pored ostalog, na početku je ukazala na primjer zapovjednika EUFOR-a, general-majora Alexandera Platzera koje je u intervjuu bečkom Der Standardu dao vjetar u leđa politici člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

Zbog takvog EUFOR-a, dodala je, onemogućeno je visokom predstavniku Christianu Schmidtu da se obrati!?

Pored takvih prijatelja, kazala je Pusić, BiH neprijatelji nisu ni potrebni!

Velika šahovska ploča

Ukazala na činjenicu da su vanjski akteri, prije svega Moskva, faktor stvaranja nestabilnosti u Bosni i Hercegovini, te da je apsurdno davati na značaju faktorima poput Dodika kojeg je nazvala ruskim pijunom. Da to nije Dodik – bio bi neki drugi pijun. Ocijenila je da je riječ o široj strategiji u kojoj Moskva želi da natjera Zapad na pregovore i komunikaciju.

Rusija je stvorila šahovsku ploču na Balkanu, no sada igra samo Rusija… Oni su izvorište problema. Treba otvoreno razgovarati sa njima, a ne nekim lokalnim pijunima. Smiješno je, a pomalo i tužno da predstavnici zemalja EU razgovaraju sa Dodikom koji je samo instrument Rusije, ili kada žele da prave ustupke prema njemu… Dodik ne treba Rusima, ne treba im nijedan lokalni političar. Cilj ovih aktivnosti jeste da se otvore razgovori koji su prekinuti 2014. godine”, kazala je, uz ostalo, Pusić.

Nadalje, ona podvlači da se, iako nije simpatizer Rusije zbog načina vladanja, stepena sloboda i ostalog, problem u Bosni ne može riješiti bez razgovora EU i Rusije, odnosno otvorenih razgovora Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.

Stvarna kriza

Profesor Nerzuk Ćurak je istakao kako se možemo mi u Bosni i Hercegovini tješiti da je kriza u retorička, kako “nije stvarna” itd.

“Koristim ovu priliku da negdje zamolim ljude da ne prave razliku između retorike i stvarnosti. Jer, retorika je stvarnost političke sfere. Retorika je ta koja mijenja stvari. Uvažavajući sve što je kazala kolegica Pusić, jako dobro, kompetentno, ja ne bih podcijenio snagu lokalnih ličnosti. Milorad Dodik je ustvari proizveo jednu politiku”, kazao je Ćurak, te dodao:

“On jeste sada ovisan od velikih igrača. Ali nemojte zaboraviti da smo mi prije ovog trijumfa neodesnice u svijetu imali dugi period liberalizma, i u tom dugom periodu liberalizma Dodik je napravio svojom retorikom tako radikalnu transformaciju Daytonskog sporazuma iz integrativnog u dezintegrativni. To, ipak, govori nešto o njegovom političkom kvalitetu i političkom erosu i jednoj destrukciji vanjskopolitičkih nastojanja BiH da se unutar međunarodnih krugova osnaži”.

Prema njemu, i posljednje zasjedanje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) je pokazalo da BiH zapravo nema svoju vanjsku politiku, jer je bh. ambasador Sven Alkalaj u svom obraćanju iznosio izvještaj visokog predstavnika Schmidta, iako taj izvještaj najviše korespondira s istinom o događajima.

“Želim da kažem da je neka autentična vanjska politika BiH onemogućena. I tu se slažem sa kolegicom Pusić, da mi prisustvujemo jednom ruskom trijumfu u regiji, jer je, očito, EU dopustila da ovdje glavnu ulogu igraju zemlje EU koje su protiv Unije kao liberalne zajednice…”, dodao je Ćurak.

Nadalje, ukazao je da ne vidi drugu mogućnost do razvoja kreativnih vanjsko-političkih aktivnosti.

“Koje će snažnim prodorom u strukture međunarodnog odlučivanje promijeniti ovu paradigmu o BiH koja je vrlo negativna. Kada vi na Vijeću sigurnosti dobijete ostanak EUFOR-a, i to na pojavnoj ravni izgleda kao jako dobro, taj koncenzus vas žulja. Jer ne znamo koliko je taj koncenzus u svrhu daljnjeg razvoja BiH kao političke zajednice”, istakao je Ćurak, naglašavajući da će BiH ostati trajno problem ukoliko se procesi ne pomaknu sa polja sigurnosti i odsustva rata prema stvarnom napretku zemlje i idealu tzv. pozitivnog mira.

Donijeti Lajčakov zakon

Ćurak, također, smatra da se BiH treba transferirati iz objekta u subjekt međunarodne politike, a “ne čekati na minderu šta će reći Washington, Brisel ili neki treći”. To je potreba, kako je podvukao, da se bude proaktivan akter.

“Zemlja institucionalno stoji. Trenutno nema proizvodnje politike. Dakle, to se mora razbiti. Mora se ovaj institucionalni kolaps razbiti. Ja predlažem, i to ima punog smisla, da visoki predstavnik donese zakon koji ću ja metaforički nazvati “Lajčakov zakon koji se nije dogodio”. A to je zakon da se odluke u zakonodavnoj i izvršnoj strukturi BiH donose glasovima prisutnih. Lajčak je bio pripremio zakon da ako zastupnici neopravdano ne dođu na sjednicu – da se sjednice održavaju i donose odluke na osnovu onih koji su prisutni. Zamislite da je to učinjeno, u koliko boljem stanju bi mi danas bili. Jer bi to kao Damaklov mač visilo nad onima koji ne žele da dođu”, istakao je ugledni profesor FPN-a.

Pozvao je visokog predstavnika da donese taj zakon.

“Pozivam aktere koji su na Vijeću sigurnosti dali podršku visokom predstavniku da stanu iza te odluke. Ja sam bliži da će se najviše udobrovolji onome koji pravi problem. To nas svih ovih godina uništava. Umjesto da se politikama koje prave najveći problem rezolutno pošalje poruka i da se sankcioniraju, one se nagrađuju”, zaključio je Ćurak.

Amerika mora odigrati kartu u korist BiH

Bivši diplomata Bosne i Hercegovine i savjetnik za globalnu sigurnost i međunarodne odnose na I4DI institutu sa sjedištem u Washingtonu – Adnan Hadrović je, govoreći o važnosti predstavljana BiH u Washingtonu, istakao da “moramo biti inventivni”.

Hadrović je rekao da je i ideja Centra za međunarodno politiku i postkonfliktna istraživanja pri FPN-u nastala u Wachingtonu DC-iju, te da je njegov cilj jačanje odnosa SAD-a i BiH. Zahvalio je prof. dr. Nermini Mujagić, koja je na čelu Centra, kao i dekanu ovog fakulteta, prof. dr. Seadu Turčalu na razumijevanju.

“Pokušao sam bio dio te inventivnosti. I danas sam pokušaj te inventivnosti… Tačna je ocjena koja se čula da su na terenu pijuni poput Dodika. Nažalost, pridružio mu se i Čović. Razlozi zbog kojih mu se pridružio su razni. Dirigent je u Beogradu, koliko god to tamošnje vlasti u bijelim rukavicama prikrivale, dok je kompozitor, tačno je, u Moskvi”, rekao je Hadrović.

Hadrović je u kontekstu negativnog predstavljanja BiH u sjedištu Amerike govorio i o nedavnoj posjeti predsjednice RS-a Željke Cvijanović Washingtonu. I to iako je predsjednik njezine stranke na “crnoj listi”, a ona je osobno antidejtonskim djelovanjem potpisala derogiranje “Inzkovog zakona” o zabrani negiranja genocida. Upravo je zabrana negiranje genocida bila civilizacijski čin.

“Ona bez ikakvih problema dolazi u Washington i sastaje se sa zvaničnicima. Ambasador BiH u Washingtonu je unilateralno poslao zahtjev za sastanak u State Department. I pošto State Department poštuje instituciju Ambasade BiH, taj sastanak je održavan. Ono što me više zabrinjava jeste da se sistematski parama poreskih obaveznika BiH lobira protiv interesa države. BiH nema apsolutno predstavljanje na terenu u Washingtonu”.

On je govorio i o tome gdje vidi izlaz iz ove situacije.

“S obzirom koliko se ugrožava, pozicija Bosna je jaka i stabilna, ona ima svoje mjesto. Ona nije bazirana na odnosu malog prema velikom već na vrijednostima, ona je bazirana na civilizacijskim vrijednostima, ona je bazirana na historijskim vrijednostima koje spajaju te dvije zemlje, društva i naše vrijednosti. BiH je puno lakše braniti na vrijednostima nego na drugim principima. No, ono što je tačno, sukob civilizacija na sceni je u BiH”, istakao je.

Prema njegovim riječima, pat poziciju u kojoj smo trenutno treba razbiti.

“To mora veliki igrač odigrati, a to su Sjedinjene Američke Države. One moraju sjesti za stol i odigrati kartu u korist BiH. Ali mi moramo aktivno raditi i pojašnjavati zašto je to u interesima SAD. Nismo TOP 5 prioriteta i moramo zato raditi na tome. Moramo da se Amerika puno snažnije involvira i pomogne da BiH da izađe iz situacije u kojoj se nalazi”, zaključio je Hadrović.

Kako je najavljeno, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu će nizom događaja obilježiti važan jubilej, 60. godišnjicu rada.

Radiosarajevo.ba

F.V.
Autor 9.11.2021. u 10:27