Visoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH bez političkih pitanja

RSE
Autor 27.7.2022. u 17:48

Izdvajamo

  • “Neprihvatljivo je da već 12 godina imamo presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci”. To se mora riješiti na državnom nivou i spreman sam da o tome razgovaramo”, kazao je Schmidt.

Povezani članci

Visoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH bez političkih pitanja

Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt nametnuo je u srijedu 27. jula izmjene Izbornog zakona BiH.

Njima su utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka (više od 15.000 eura), Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definiran je i zabranjen govor mržnje.

Regulira se i korištenje elektroničkih, printanih i online medija kao i društvenih mreža u predizbornoj kampanji. Izabranim dužnosnicima kao i službenicima u javnim institucijama zabranjeno je da vode predizbornu kampanju u institucijama tokom radnog vremena.

Izmjene koje se tiču načina izbora zastupnika i delegata nisu nametnute ovom odlukom visokog predstavnika.

Reagirao jer domaći političari nisu uspjeli

“Izbori nisu moneta za potkusurivanje stranaka, to je pravo svakog birača, tako da mi je zadovoljstvo da mogu izbore vratiti biračima. Danas donosim paket transparentnosti koji garantuje slobodnu i fer kampanju”, kazao je Schmidt.

Visoki predstavnik u BiH je kazao kako domaći političari, nažalost nisu uspjeli sami dogovoriti izmjene ni tokom razgovora u Neumu, niti kroz Parlamentarnu skupštinu BiH.

“Ostalo je na meni da to uradim i uradio sam, ne kako bih zadovoljio bilo koju stranku, već želje ljudi”, naglasio je Schmidt.

Schmidt je naglasio da “ne tolerira huškačku i ratnohuškačku retoriku”.

“Ovo se ne odnosi na jednu konkretnu stranku ili političara. Isuviše je njih koji govore i ponašaju se neodgovorno”, rekao je Schmidt.

Visoki predstavnik je kazao kako je Dejton temelj za ovu državu koji je donio je mir.

“Na putu od Dejtona prema Briselu ima još mnogo prepreka, prije svega da prije svega ukinu užasnu, neprihvatljivu blokadu institucija kako bi uopće mogli ući u razgovore s Briselom”, kazao je.

Pozdravio je mirno okupljanje ljudi koji izražavaju svoju zabrinutost i svoje namjere.

“Javna debata je temeljna za demokraciju. Na političarima je da tu debatu pretoče u odluke i da iskoriste tu priliku jer možda neće biti druge. Razgovarao sam s liderima stranaka iz Federacije i očekujem rezultate, da učine nešto za ovu zemlju i njene ljude”, kazao je Schmidt.

On je naglasio da “ovo nije prijateljski prijedlog već njihov posao, da napuste igre i da urade to što trebaju i da ne čekaju druge”.

“Ako to ne uspiju uraditi, ja ću preuzeti odgovornost koju su mi dali oni koji su potpisali Dejtonski mirovni sporazum”, najavio je visoki predstavnik u BiH.

Schmidt je kazao kako od političara u BiH želi čuti njihove prijedloge kako unaprijediti funkcionalnost FBiH.

“Ustavni sud FBiH je blokiran, nema nove Vlade FBiH već četiri godine i to je neprihvatljivo”, kazao je.

Ponovio je da je on donio “paket transparentnosti”, a da o drugom dijelu izmjena Izbornog zakona BiH treba predsjednik (Evropskog vijeća Charles) Michele da razmatra s političarima iz BiH.

“Imam neki dojam da, osim nekih vrlo grubih komentara, postoji i način da se konstruktivno razmisli o nekim prijedlozima, ali naglašavam da niko ne smije da se plaši da ima ikakve namjere ili pokušaja da mu se uskrati pravo da ostane tu, živi tu i tu formira porodicu”, dodao je visoki predstavnik.

Ponovio je i da je “ovo zemlja svih ljudi koji ovdje žive i niko ne smije da bude diskriminiran ili isključen, pri čemu mislim da tzv. Ostale”.

“Neprihvatljivo je da već 12 godina imamo presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci”. To se mora riješiti na državnom nivou i spreman sam da o tome razgovaramo”, kazao je Schmidt.

Kazao je i kako na razini Federacije BiH ima sedam mjesta za Ostale, “no ko od njih ima pravo pozvati se na vitalni interes”.

“Pozivam odgovorne političare da razgovaraju o tome i mislim da su to stvari koje moraju dobiti političko obećanje od ljudi. Doći će ljudi iz Vijeća Evrope i pitati gdje je napredak BiH, a ja bih volio da im mogu reći da ima napretka, ne samo kad su u pitanju tehničke stvari”, zaključio je Schmidt.

Što podrazumijevaju nametnute izmjene

“Tehničkim” izmjenama koje se tiču “integriteta izbornog procesa” regulira se korištenje elektroničkih, printanih i online medija kao i društvenih mreža u predizbornoj kampanji.

Definira se i što je govor mržnje kao i zloupotreba javnih fondova i resursa u predizbornoj kampanji.

Propisane su i novčane kazne u iznosu do 30.000 maraka (15.321 euro) za kršenje Izbornog zakona BiH koje su time utrostručene.

Centralnoj izbornoj komisiji BiH daje se mogućnost ukloni s izborne liste kandidata, te političku stranku, koaliciju ili nezavisnog kandidata ili nezavisnu listu. Novčane kazne su predviđene i za članove biračkih odbora.

Izmjenama Izbornog zakona BiH zabranjuje se uključivanje državnih službenika koji su podređeni kandidatu u promociju kandidata ili političkih subjekata tokom radnog vremena.

Zabranjeno je korištenje prostorija javnih institucija i tijela za radnje predizborne kampanje, ako korištenje istih prostorija nije garantirano drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uvjetima.

Zabranjeno je i korištenje sredstava komunikacije, informativnih usluga te uredske opreme javnih ustanova i tijela za izbornu kampanju.

Zabranjeno je također korištenje prijevoznih sredstava u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili općinskih organa i organizacija (službenih vozila) bez naknade ili po sniženoj cijeni za kampanju.

Izuzetak je korištenje službenih automobila za prijevoz pojedinaca koji imaju pravo na osiguranje među kojima su, pored ostalih, članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH i dva njegova zamjenika kao premijeri dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske.

Izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Schmidt
Izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Schmidt

Strogo je zabranjeno da izabrane osobe ili državni službenici, tokom službenih radnji ili događaja koje organizira javna institucija ili tijelo prikupljaju potpise ili provode izbornu kampanju.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH moći će imenovati članove općinskih izbornih komisija ako to općinske vlasti ne učine u zakonskom roku.

Na općim izborima u BiH će građani 2. oktobra birati članove Predsjedništva i zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, zastupnike u parlamentima entiteta Republika Srpska i Federacija BiH, te zastupnike u skupštinama deset kantona u Federaciji BiH.

Ovjereno je učešće 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija.

Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Suad Arnautović ranije je kazao da je CIK BiH i ove godine uočio probleme kao što su fiktivne stranke ili fiktivna registracija političkih stranaka, sa isključivim ciljem dobijanja mjesta u biračkim odborima izbornih zajednica.

Međunarodna supervizija u BiH

Na osnovu Zaključaka Konferencije za implementaciju mira koja je održana u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, Ured visokog predstavnika u BiH (OHR) ima ovlasti na osnovu kojih je nametao i mijenjao zakone, izmijenio ustave u BiH, te smjenjivao izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.

Christian Schmidt koristio je ove ovlasti 7. juna 2022. i donio odluku kojom je Centralnoj izbornoj komisiji BiH doznačeno 12,52 miliona maraka (oko 6,41 milion eura) za organizaciju oktobarskih općih izbora.

Prethodno je 12. aprila 2022. obustavio primjenu Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u Republici Srpskoj (RS), do odluke Ustavnog suda BiH. Istovremeno je nametnuo i Izmjene i dopune Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH.

Raniji visoki predstavnici su, nakon što se o njima nisu mogli dogovoriti lokalni političari, nametnuli više od 900 različitih odluka, među kojima su odluka o izgledu zastave i muziku himne BiH, zakoni o državljanstvima, zakon o Vijeću ministara BiH kao državnoj vladi, mijenjali su Izborni zakon BiH te Statut Grada Mostara.

Koristeći Bonnske ovlasti, bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo je u julu prošle godine izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je kriminalizirao negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca.

OHR je ranije smijenio dva člana Predsjedništva BiH, nekolicinu zastupnika u parlamentima i lokalnim skupštinama.

Ujedno su im je zabranio obnašanje bilo koje zvanične, izborne ili imenovane javne dužnosti, kandidiranje na izborima, te dužnosti unutar političkih stranaka nakon što je procijenio da krše Daytonski mirovni sporazum, preuzete obaveze i lokalne zakone.

Većina odluka o zabrani političkog djelovanja kasnije je poništena novom odlukom OHR-a, bez prava na odštetu.

‘Političke izmjene’ Izbornog zakona BiH

U javnosti se spekuliralo i da će Schmidt nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH, ali i Ustava Federacije BiH koje se tiču načina izbora predsjednika i dva potpredsjednika te delegata u Domu naroda ovog bh. entiteta.

To je izazvalo proteste ispred sjedišta OHR-a u Sarajevu, a okupljeni su tražili da Schmidt od toga odustane.

Dom naroda Federacije sastoji se iz tri kluba od po 17 delegata iz svakog od konstitutivnih naroda u BiH – Bošnjaka, Hrvata i Srba – te sedam delegata iz reda Ostalih kao četvrtog kluba.

Delegati se neizravno biraju u svakom od deset kantona u Federaciji BiH između zastupnika izabranih u kantonalne skupštine.

Prema Ustavu Federacije BiH, svaki kanton daje najmanje jednog delegata iz svakog od konstitutivnih naroda ako je takav izabran u kantonalnu skupštinu.

Takva odredba bila je unesena i u Izborni zakon BiH, pri čemu se gledao popis iz 1991. godine, ali taj dio Ustavni sud BiH proglasio neustavnim u predmetu “Ljubić”.

Centralna izborna komisija BiH je krajem 2018. godine donijela Uputu kojom se propisuje način, odnosno koliko delegata u koji od klubova se bira iz pojedinog kantona, pri čemu se gledao posljednji popis stanovništva.

Uputom Centralne izborne komisije BiH iz 2018. godine se i dalje delegirao po jedan izaslanih iz svakog konstitutivnog naroda iz svake kantonalne skupštine, ako je takav izabran, ali je povećan ili smanjen broj delegata Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih koje daju pojedini kantoni.

Klubovi u Domu naroda Federacije BiH predlažu kandidate za predsjednika i dva potpredsjednika ovog entiteta koji dalje predlažu mandatara za sastav Vlade Federacije BiH.

Njihov izbor mora potvrditi najmanje trećina, odnosno šest od 17 delegata iz svakog kluba, a isto vrijedi i kod imenovanja nove Vlade.

Drugi Zastupnički dom čini 96 zastupnika koji se biraju u čitavoj Federaciji BiH. Imenovanja Vlade Federacije BiH i zakoni moraju biti odobreni u oba doma.

Delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH neizravno delegiraju i po pet izaslanika u tri kluba, Bošnjaka i Hrvata u državnom Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Pet delegata u Klubu Srba se delegira iz Narodne skupštine Republike Srpske.

I ovaj dom je kod imenovanja Vijeća ministara BiH kao državne izvršne vlasti i donošenja zakona ravnopravan sa Zastupničkim domom Parlamenta BiH.

Prema popisu stanovništva provedenom 2013. godine, u Federaciji BiH živi ukupno 2.219.220 stanovnika od čega 1.562.372 Bošnjaka, 497.883 Hrvata, 56.550 Srba te 102.415 osoba koje su se izjasnile kao “Ostali”, odnosno kao pripadnici drugih naroda ili se uopće nisu željele o tome izjasniti.

RSE

RSE
Autor 27.7.2022. u 17:48