Moja Evropa

Zapadni Balkan: Napad na evropski mirovni poredak

Marion Kraske
Autor 7.5.2021. u 19:59

Zapadni Balkan: Napad na evropski mirovni poredak

Foto: NAP

Fantazije o podjeli po etničkim linijama doživljavaju u nekadašnjoj Jugoslaviji svoju obnovu. Ne uspije li EU da tamo uguši nacionalizme prijete ponovo nekontrolisani konflikti.

Piše: Marion Kraske – DW

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Veoma dojmljiv je film “Quo Vadis, Aida” Jasmile Žbanić, koji je na ovogodišnjem Oskaru bio nominovan kao „najbolji film van engleskog govornog područja“. Potresno je bosanska režiserka opisala očaj ljudi u Srebrenici kada su srpske trupe predvođene generalom Ratkom Mladićem u julu 1995. pregazile malo mjesto u istočnoj Bosni da bi na terenu realizovali ono što je bio najavljeni politički cilj: Stvaranje Velike Srbije. Za to su ubijeni više od 8300 muškaraca i mladića, većinom muslimana. Genocid na evropskom tlu.

Film Žbanićeve je opomena – i ona dolazi u pravo vrijeme. Jer 26 godina nakon što je završen rat u nekadašnjoj jugoslavenskoj republici Bosni i Hercegovini potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, zemlja je izložena ponovnim napadima.

Scena iz filma “Quo Vadis, Aida”

Kao i devedesetih, kada su hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i srpski vladar Slobodan Milošević željeli podijeliti Bosnu između sebe i nakon toga pokrenuli ratne zločine, nepopravljivi ekstremisti sada pokušavaju dovršiti ono što ratni zapovjednici u to vrijeme nisu postigli: Razoriti Bosnu sa njenom multietničnošću.

Odnedavno kruže fantazije o podjeli koje dovode u pitanje egzistenciju republike u centru bivše Jugoslavije. Jedan takozvani non – paper prema medijskim izvještajima potiče iz pera slovenskog premijera Janeza Janše; anonimni papir potpuno jasno propagira novo povlačenje granica po etničkim linijama. Posmatrači polaze od toga da su dijelovi sastavljeni u Budimpešti – očigledno iz krugova oko mađarskog premijera Viktora Orbana a uticaj narodnjačko-populističkih strujanja je evidentan.

Protjerivanje, ubistva, masovno silovanje

U osnovi je formulisano stvaranje Velike Srbije, Velike Hrvatske i Velike Albanije. To znači opasno obnavljanje onih ideologija koje su od početka 1990ih godina već više puta dovodile do protjerivanja, ubistava i masovnih silovanja na Zapadnom Balkanu. I koje uprkos tome još uvijek imaju svoje zagovornike.

Sporne oblasti na Zapadnom Balkanu

Već odavno lobira naprimjer Hrvatska u Briselu za jednu navodno blažu varijantu podjele Bosne. Podrazumijeva se, naravno isto: Hrvatski ekstremisti iz Bosne teže za vlastitim, trećim „entitetom“. Želi se produbljavanje etničke podjele – i najrađe pripajanje hrvatskoj matici. U međuvremenu iz Beograda dolaze sve agresivniji tonovi: Ujedinjenje srpskog svijeta je već odavno započelo, izjavio je ovih dana srpski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, i ono se „više ne može zaustaviti“.

Upozorenje iz Bosne

Misaone igre o „mirnoj podjeli“ Bosne predstavljaju ozbiljne napade na trenutni mirovni poredak, alarmantno zvuči u skladu s tim najnoviji izvještaj visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Valentina Inzka Vijeću sigurnosti UN-a.

Doduše njemački ministar inostranih poslova Heiko Maas kategorički isključuje promjene granica. Ipak ostaje pitanje: Koliko jako su u Berlinu i Briselu spremni, ovom provocirajućem krugu moći – od Zagreba preko Ljubljane do Budimpešte i Beograda – to jasno staviti do znanja i pobrinuti se da se krvava politika etno nacionalista ne smije ponovo predstavljati kao vizija budućnosti?

Slabost EU

I na kraju, ali ne manje važno,  što se u najnovijim inicijativama pokazala i slabost EU, kroz koju se u regionu stvorio opasan vakum. Tako Brisel do sada nije uspio da zapadnom Balkanu pokaže jasnu EU integracionu perspektivu. Umjesto na beskompromisnu demokratizaciju išlo se na dvojbeno saučesništvo sa vladajućim etno klanovima i doprinijelo tomu da su korumpirane elite mogle učvrstiti svoju moć i da su se pojačale ekstremističke agende.

Najbolji primjer za pogrešno vođenu politiku prilagođavanja bila je “Land-Swap” (zamjene teritorija) inicijativa za Srbiju i Kosovo; osim toga EU je 2020. u Bosni sa takozvanim Mostarskim dogovorom legitimirala upravo one nacionalističke partije koje zemlju već godinama drže u trajnoj paralizi. Istovremeno su ostavili na cjedilu one aktere koji su ustvari saveznici Evrope: Borce za ljudska prava kao što je publicistkinja Štefica Galić, kojoj se prijeti, jer se suprotstavlja kartelima moći u Mostaru.

Opasni domino efekat

Briselu bi bilo dobro savjetovati da konačno okonča uklete narative pročišćenih etnokratija, posebno unutar EU. Opasni domino efekti već se pojavljuju: predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji se već dugo smatra sidrom stabilnosti u njemačkoj vanjskoj politici, ciljanim utjecajem pokušava destabilizirati ne samo Bosnu već i susjedne države Crnu Goru i Kosovo.

Milanović primio časnike HVO-a, među njima i haški osuđenik Tihomir Blaškić

I Hrvatska potpaljuje sve nesputanije hladni rat prema krhkom susjedu Bosni: Tako je predsjednik Zoran Milanović prije nekoliko dana pokazao koliko malo najmlađi član EU drži do otklona od neljudskih ideologija: Bez ustručavanja Hrvat je primio osuđenog ratnog zločinca upravo iz onih hrvatskih postrojbi (HVO) koje su u ratu u Bosni ubijale civile.

Protiv mira

Nije svako, koga je osudio međunarodni tribunal u Den Hagu ratni zločinac, to je teza hrvatskog šefa države. Prema jednoj aktuelnoj studiji Hrvatska nije dovoljno preradila svoju fašističku prošlost iz 2. svjetskog rata: Samo oko jedne trećine upitanih mladih prihvataju činjenicu da je tadašnja „Nezavisna država Hrvatska“ bila marioneta nacističke Njemačke.

Jedno je jasno: Stabilokratije sa duhovnim potpaljivačima vatre na čelu kao i rješenja po etničkim linijama nisu recept za budućnost zapadnog Balkana – nego stoje u suprotnosti sa stvaranjem mirne Evrope. Zapad mora zbog toga hitno reagovati zahtijeva američki ekspert za balkan Daniel Serwer u vlastitom non – paperu i ukazuje na rastući uticaj Rusije i Kine.

Ukoliko region i dalje bude prepušten sam sebi, kaže Serwer, to bi rezultiralo većim nestabilnostima, etničkim sukobima i porastom migracija. Ne uspije li EU spriječiti paljenje novi nasilni ekscesi nisu isključeni. Posljedni pokušaj, da se provede ujedinjenje Srba, završio je u genocidu, upozorava bosanski publicista Dragan Bursać.

Politologinja i novinarka Marion Kraske vodila je od 2015. do 2021. biro zaklade Heinrich Böll za Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Albaniju sa sjedištem u Sarajevu.

Marion Kraske
Autor 7.5.2021. u 19:59

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija