#ŽeneBiH: Heroine koje su razbijale stereotipe i zalagale se za emancipaciju

Sanela Gojak
Autor 12.3.2019. u 12:42

#ŽeneBiH: Heroine koje su razbijale stereotipe i zalagale se za emancipaciju

Foto: #ŽeneBiH

U Umjetničkoj galeriji BiH u toku je izložba ilustracija iz knjige #ŽeneBiH, umjetničke, aktivističke i istraživačke inicijative koja sadrži biografije više od 50 bosanskohercegovačkih žena koje su razbijale stereotipe, unaprijeđivale prava žena i zalagale se za emancipaciju.

#ŽeneBiH je knjiga o spisateljicama, umjetnicama, humanitarkama, narodnim heroinama, rediteljicama, naučnicama, muzičarkama, doktoricama, aktivistkinjama, profesoricama i drugim izuzetnim ženama iz BiH koje su inspirirale autorice knjige, Amilu Hrustić Batovanju, Mashu Durkalić i Hatidžu Gušić, da se posvete istraživanju njihovih života i učine njihove doprinose vidljivijim.

Olgu Sučić i Suadu Dilberović u ovoj knjizi je ilustrirala Senka Mušić koja je na svom radu prve žrtve  agresije na Sarajevo i BiH predstavila sa porukom „Ovo je Sarajevo hoćemo mir.“

 

Ovo je Sarajevo hoćemo mir

Olga Sučić i Suada Dilberović su bile prve žrtve agresije na našu zemlju. Ubijene su u Sarajevu 5. aprila 1992. godine na tadašnjem Vrbanja mostu. Olga je bila službenica Skupštine RBiH, a Suada studentica pete godine medicine iz Dubrovnika.

Olga i Suada su bile učesnice antiratnih demonstracija u aprilu 1992. godine Sarajevu, na kojima su se građani i građanke usprotivili prvim naznakama rata u BiH. Kada je na građane okupljene na mirovnim protestima otvorena paljba, Suada i Olga su bile prve žrtve snajperskih hitaca na Vrbanja mostu.

Danas ovaj most nosi ime po Olgi i Suadi. Nakon rata, 6. aprila 1996. godine most je preimenovan u Most Suade Dilberović. Tri godine kasnije, 3. decembra 1999. godine mostu je dodano ime Olge Sučić.  I od tada most nosi naziv Most Suade Dilberović i Olge Sučić. Na spomen ploči koja je u gradu na Miljacki podignuta njima u čast nerijetko Sarajlije ostave cvijet, a svakog 5. aprila na mostu se obilježava njihova pogibija.

Dugo se smatralo da je Suada bila prva žrtva agresije na našu zemlju. Sarajevski fotograf Hidajet Delić je tog 5. aprila 1992. godine uslikao ranjenu Olgu Sučić.

– Analizirajući taj događaj, osuđivao sam sebe što su stalno spominjali Suadu, a ne i Olgu. Kada sam gledao materijale, vidio sam da djevojka koju sam tada snimio nije plava; tek kasnije se saznalo da je to Olga Sučić. Mislim da niko od kolega, nažalost, nema fotografiju pogibije Suade Dilberović na mostu. Imamo samo onu poznatu mrlju krvi koju smo viđali na televiziji – rekao je prije tri godine Delić.

 

Radojka Lakić – žena borkinja, žena heroina

Žene su u toku Drugog svjetskog rata učestvovale u borbi i dale značajan doprinos borbi protiv fašizma. Radojka Lakić je djelovala kao ilegalka u pripremi ustanka.

Radojka Lakić je bila narodna heroina koja je 1941. godine strijeljana u sarajevskom naselju Vraca. Ona  je rođena u 1917. godine u Skender-Vakufu. Kao gimnazijalka se pridružila revolucionarnom omladinskom pokretu, a 1935. godine postaje članica SKOJ-a, a dvije godine kasnije članica KPJ-a. Tada se posvećuje ilegalnom radu u okviru studentskog pokreta i njegovih udruženja u Beogradu, Bijeljini i Sarajevu. NOP-u se pridružuje 1941. godine i u okupiranom Sarajevu radi ilegalno kao sekretarica partijske ćelije na Baščaršiji sve dok ne bude uhapšena u septembru 41. godine. Radojka Lakić je osuđena na smrt zbog veleizdaje tzv. NDH i 28. septembra  1941. godine je strijeljana  na Vracama. Lakić je 8. juna 1945. godne proglašena narodnom heroinom.

Neki od ličnih predmeta Radojke Lakić se danas nalaze u Zbirci trodimenzionalnih predmeta Historijskog muzeja BiH.

Na Spomen parku Vraca i danas egzistira spomenik Ženi borcu koji je u bronzi napravio Alija Kučukalić. Nažalost, spomenik je preživio ratna dešavanja devedesetih, ali ne i poslije. Naime, vandali su 2013. godine spomeniku „odrezali“ desnu ruku i prodali je u staro gvožđe. Na Vracama, u dijelu entitetske granice, smještena je i zgrada nekadašnje osnovne škole „Radojka Lakić“ koja više od 20 godina čeka na svoju obnovu.

 

Greta Ferušić – arhitektica koja je preživjela holokaust 

Greta Ferušić je prva žena koja je diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu. Greta je bila i prva dekanesa ovog fakulteta. Greta Ferušić je također jedina državljanka BiH koja je preživjela holokaust, kao i opsadu Sarajeva.

Ilustraciju Grete Ferušić je knjizi #ŽeneBiH je uradila sarajevska arhitektica i dizajnerica Hana Kevilj.

– Greta Ferušić je, uglavnom, predstavljana kao preživjela žrtva Aušvica i/ili kroz opsadu Sarajeva, dok se sve ono između, kao što su njena karijera i postignuća u životu između ratova, nažalost, rijetko spominje. Između ostalog, ona je prva arhitektica u BiH, bila je prva dekanka Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, projektantica koja potpisuje konstruktivne faze tada jako značajnih projekata kao što je spomenik na Makljenu, i slično – rekla je dizajnerica i  arhitektica Kevilj.

 

Mica Todorović, Rifka Riki Levi, Nafija Sarajlić… 

Osim ovih velikih žena u knjizi #ŽeneBiH možete pronaći mnogo zanimljivih i nevjerovatnih žena koje su djelovale nekad u BiH, ali i one koje žive, rade i stvaraju i danas.

Mica Todorović je bila jedna od najznačajnijih bh. likovnih umjetnica koja je 1949. godine prva izložila ženski akt, što je bio pokazatelj velike građanske hrabrosti; Staka Skenderova je bila prva kulturna i prosvjetna radnica u našoj zemlji; prva profesionalna balerina u BiH je bila Rifka Riki Levi; Rajka Merćep je bh. kiparica koja je ostvarila uspješnu međunarodnu karijeru;  Vera Obrenović Delibašić je bila prva žena u BiH koja je objavila roman; Ševala Zildžić-Iblizović je  prva liječnica među muslimankama u BiH;  Marija Bursać je bila partizanka, borkinja u Drugom svjetskom ratu i prva žena koja je proglašena narodnim herojem Jugoslavije. Bahrija Nuri Hadžić svjetski poznata operna pjevačica čiji se vokalni dometi ubrajaju među najveće na internacionalnoj opernoj sceni;  Nafija Sarajlić je bila pionirka među bh. književnicama, itd.

Žarana Papić je bila sociologinja i antropologinja, pripadnica prve generacije jugoslavenskih feminističkih teoretičarki i jedna od ključnih figura feminističkog pokreta u nekadašnjoj Jugoslaviji.

 

Ferida Duraković, Jasmila Žbanić, Razija Mujanović…

Ferida Duraković je pjesnikinja i spisateljica čija je proza i poezija prevedena na 20 jezika; Zilka Spahić Šiljak je profesorica i doktorica rodnih studija, aktivistkinja, teologinja i muslimanska feministkinja koja se bavi sociološkim istraživanjima roda, politike i religije; Jasmila Žbanić rediteljica koja je za debitantski igrani film “Grbavica” na internacionalnom filmskom festivalu u Berlinu nagrađen glavnom nagradom, Zlatnim medvjedom; Bisera Alikadić – pjesnikinja, spisateljica i autorica priča za djecu, i prva žena u BiH koja je objavila erotski roman; Sarita Vujković historičarka umjetnosti, kustosica i direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS;  Razija Mujanović je najuspješnija košarkašica u BiH, ali i na prostorima bivše Jugoslavije, Amira Medunjanin istaknuta bh. izvođačica sevdaha, itd.

Na ovoj izložbi je predstavljeno i 11 minijaturnih portreta od polimerne gline koje je izradila bh. minijaturistica Selma Mahmutović.

Ilustratorice u knjizi #ŽeneBiH su: Hana Kevilj, Željka Debeljak, Ana Lukenda, Ella Vejzagić, Iris Begović, Ajna Zlatar, Senka Mušić, Aleksandra Nina Knežević, Sunita Fišić, Hana Kovačević, Jelena Žilić, Enida Delimustafić i druge.

Izložbu možete pogledati do subote, 16. marta u Umjetničkoj galeriji BiH.

Sanela Gojak
Autor 12.3.2019. u 12:42