Žrtve ratnih zločina umjesto da ostvare pravdu, plaćaju visoke troškove postupka

Povezani članci

• Emini Bošnjak, aktivistkinji za ljudska prava iz Bosne i Hercegovine pripala njemačko-francuska nagrada za ljudska prava i vladavinu prava
• Predstavljena Analiza zakonodavnog okvira u oblasti zapošljavanja u Kantonu 10 i Rezultati monitoringa korupcije u sektoru zapošljavanja
• Goran Sarić: Retoričko pitanje
• Mješoviti brakovi u BiH: Jednako odobravani i osporavani
• O nasilnom vraćanju migranata u Hrvatskoj: Nezavisni monitoring u policijskoj pratnji
• U SUSRET BEOVIZIJI 2018.

Foto: TRIAL International

Uslijed nepostojanja sistemskog rješenja u BiH, kojim bi se obezbijedile pravične naknade žrtvama ratnih zločina, tačnije bivšim logorašima, žrtvama torture i  seksualnog nasilja u ratu te porodicama nestalih i ubijenih lica, određeni broj žrtava je odlučio pokrenuti postupke protiv entiteta (a ponekad i protiv države) koje smatraju odgovornim za zločine koje su pretrpjeli. Adila Subašić, bivša logorašica iz Brčkog, umjesto sudske pravde, morala je platiti troškove postupka nakon što je njena tužba odbijena primjenom zastarnog roka, kazali su iz TRIAL International u BiH.

„Dobila sam 3200 KM kazne sudskih troškova koje sam morala platiti, jer je slučaj kako su naveli zastario. Nisam imala izbora, platila sam svoju kaznu. Grozan je osjećaj kada morate ponovo proživljavati te emocije, a u konačnici ne dobijete pravdu. To je za mene bilo kao da idem na strijeljanje, izgledalo je kao da sam ja zločinac, a ne oni koji su to izvršili. Ja sam platila tuđu kaznu, bila sam žrtva u onom sistemu, i ponovo sam nažalost postala žrtva i u ovom sistemu“, ističe Adila Subašić.

U svom saopćenju za javnost TRIAL ističe kako je specijalni izvjestitelj UN-a za promovisanje pravde, reparacije i garancije neponavljanja zločina, Fabian Salvioli, tokom svoje posjete protekle sedmice BiH, naveo da će ovaj problem biti predstavljen Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih nacija. „Prema dostupnim informacijama, u pojedinim slučajevima troškovi su iznosili od 6.000 do 10.000 KM, a nekim žrtvama je oduzeta imovina kao jedan vid plaćanja. Ova praksa je koliko neetična toliko i neprihvatljiva, te je u suprotnosti sa međunarodnih standarda zaštite žrtava teških kršenja ljudskih prava i humanitarnim pravom“, istakao je Fabian Salvioli.

Ustavni sud BiH je 2018. godine zauzeo stav, da obavezivanje žrtve ratnog zločina slabog imovnog stanja na plaćanje troškova sudskog postupka, predstavlja povredu njenog prava na imovinu i pristup sudu, naglasili su.

“Radi se o primjeni jednog opšteg pravila parničnog postupka, a to je da onaj koji izgubi spor kada tuži nekoga, mora da nadoknadi troškove postupka drugoj strani. Međutim, primjena ovog pravila na ovu ranjivu kategoriju stanovništva, dovodi do kršenja njihovih prava, prvenstveno njihovog prava na imovinu i prava na pristup sudu, te dovodi do  razornih posljedica po njihovo mentalno zdravlje“, ističe Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica nevladine organizacije TRIAL International.

Nakon odluke Ustavnog suda, Federalno pravobranilaštvo i Pravobranilaštvo BiH je odustalo od potraživanja troškova postupaka od žrtava. Trenutno jedino Pravobranilaštva Republike Srpske ima aktivne izvršne predmete u kojima od žrtava ratnih zločina traže naplatu troškova postupka.