76 godina od Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a

Štefica Galić
Autor 25.11.2019. u 08:38

Izdvajamo

  • Specifična struktura i historija bosanskohercegovačke zajednice u odlukama i dokumentima ZAVNOBiH-a dobila je svoje autentično tumačenje, u kojemu su sadržane sve njene progresivne historijske tradicije, i postavljena osnova njenog budućeg lica. Takvo lice ove drevne zemlje slutili su i borili se za njega mnogi njeni — redom tragični — umni vizionari i plameni buntovnici
  • ono je, također, živjelo trajno u tradicionalnim formama spontanog zajedništva koje historija, ma kako čudnim tokovima se ovdje kretala, nikad nije mogla iskorijeniti.

Povezani članci

76 godina od Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a

Foto: Wikipedia

25. novembar obilježava se kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine u sjećanje na 25. novembra 1943. godine kada je održano prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), u Mrkonjić Gradu.

Novo nastaje kad staro postane teret, rekao je Lukrecije. ZAVNOBIH je postao teret odavno onima koji rade na uništenju tog temelja ravnopravnosti i svega zajedničkog u našoj zemlji a novo ništa i nikom dobro nisu donijeli. Naprotiv. Danas, sedamdeset i šet godina kasnije, pročitajte bar zapisnik Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a ili dio teksta iz osamdesetih pa se okrenite i pogledajte gdje smo to dospjeli i na kojim principima funkcioniše naša zemlja. Moramo se vratiti autentičnim principima ZAVNOBIHa, to je jedini ispravni put.

Sretan vam Praznik!

‘U okviru Titove koncepcije borbe za novu Jugoslaviju, i na temelju velikih us­pjeha te borbe, i narodi Bosne i Hercegovine probili su se do nove političke formule svoje uže domovine. Nju su verificirali predstavnici svih naroda Bosne i Hercegovine na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u noći s 25. na 26. novembar 1943. u drevnom gradiću Mrkonjić-Gradu.

Tu formulu najbolje su izrazili vijećnici ZAVNOBiH-a u jednostavnim, lo­gičnim i preciznim riječima svoje Rezolucije i proglasa narodima Bosne i Her­cegovine:

«Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstav­ništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercego­vina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine učestvovaće ravnopravno sa ostalim našim narodima u izgradnji narodne demokratske federativne Jugoslavije.»

«Prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine javlja se oslobodilački pokret koji se oslanja na najnaprednije snage svijeta. Narodnooslobodilački pokret, organizovan i rukovođen od Komunističke partije Jugoslavije, ujedinio je u sebi najbolje sinove Bosne i Hercegovine, bez obzira na narodnost, vjeru i političko ubjeđenje. Na svo­joj zastavi on je ispisao bratstvo naših naroda. On to bratstvo ne samo propovijeda; ono se ostvaruje u plamenu oružane borbe Srba, Muslimana i Hrvata protiv okupa­tora i njegovih pomagača. To oružano bratstvo je najčvršće jemstvo da Bosna i Her­cegovina neće nikada više biti tuđa sluškinja, a njena djeca tuđi najamnici. Ona će biti svoja, tj. i srpska, i muslimanska, i hrvatska. Ona će biti u velikoj demokrat­skoj federativnoj zajednici naroda Jugoslavije ravnopravan član sa ostalim zemljama Jugoslavije. Niko više neće pljačkati njena bogatstva; ona će pripasti narodu da on pomoću njih podiže svoje blagostanje i kulturu.»

Specifična struktura i historija bosanskohercegovačke zajednice u odlukama i dokumentima ZAVNOBiH-a dobila je svoje autentično tumačenje, u kojemu su sadržane sve njene progresivne historijske tradicije, i postavljena osnova njenog budućeg lica. Takvo lice ove drevne zemlje slutili su i borili se za njega mnogi njeni — redom tragični — umni vizionari i plameni buntovnici; ono je, također, živjelo trajno u tradicionalnim formama spontanog zajedništva koje historija, ma kako čudnim tokovima se ovdje kretala, nikad nije mogla iskorijeniti. Sve je to sada, na snažnom valu zajedničke borbe potvrđeno, oplemenjeno i podignuto do višeg historijskog kvaliteta, do svjesne spoznaje i volje naroda…

Najvažniji datum i događaj u čitavoj političkoj i državnoj historiji ove zem­lje, ZAVNOBiH je za Bosnu bio ono što je Drugo zasjedanje AVNOJ-a (tri dana kasnije, u 25 km udaljenom Jajcu) bilo za cijelu Jugoslaviju: tu su – u sred Evro­pe zapožarene ratom koji će potrajati još dugih i krvavih osamnaest mjeseci – u autentičnom revolucionarnom parlamentu svih naroda Jugoslavije donesene odluke o budućem demokratskom i federativnom obliku i uređenju zemlje. Odluke Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a na jajačkom zasjedanju AVNOJ-a su potvrđene, i tako je Bosna i Hercegovina ušla kao ravnopravna federalna jedinica u sastav Demokrat­ske Federativne Jugoslavije. Bio je to – bitno drukčiji od onoga 1918. godine – čin ujedinjenja kojim su narodi Jugoslavije prvi put u svojoj historiji stvorili poli­tičku i nacionalnu zajednicu po svojoj volji i po svojim potrebama, na temelju svoje zajedničke oružane borbe za nacionalnu i socijalnu slobodu.’

Ivan Lovrenović, Fotomonografija „Bosna i Hercegovina“, ‘Svjetlost’ Sarajevo i ‘Jugoslovenska revija’ Beograd, 1980.

Zapisnik Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a

Štefica Galić
Autor 25.11.2019. u 08:38

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija